Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 172
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?

Damir Polančec: Vrijeme je za nuklearku

hrv_pola_tx_1.jpg
import
23.02.2008.
u 11:48

U veljači 2005. godine, kad je ušao u Sanaderovu Vladu, ništa nije bilo na njegovoj strani. Na mjestu potpredsjednika za gospodarstvo naslijedio je dr. Andriju Hebranga, sa čijim se iskustvom i političkom snagom nikako nije mogao mjeriti.

Upao je u područje u kojem su bili koncentrirani svi stari i novi grijesi Vlade, a tome je dodao i pokoju svoju početničku pogrešku. Damir Polančec ne samo da je politički preživio taj teški mandat nego je ušao u novu vladu, u kojoj je uz mjesto potpredsjednika dobio i resor gospodarstva.

Dakle, s pozicije u kojoj je za suradnike imao “tri mlađa gospodina i dvije starije gospođe”, kako ih je sam jednom opisao, sad ima kadrovsku i ostalu logistiku s kojom se može puno više napraviti. Kako je uspio? Dobrim dijelom zahvaljujući tome što se ne miri s porazima. Kad su mu sindikalci fućkali u Maksimiru, zarekao se da će idući put od njih dobiti aplauz. I tako je nekako bilo. Kad izgubi u humanitarnoj nogometnoj utakmici protiv sindikalaca, kao što je nedavno bio slučaj u Karlovcu, on kaže, ok, nek to bude moj ulog u socijalno partnerstvo...

U svakom slučaju, sada već četrdesetogodišnji Podravec donio je sa sobom u Vladu puno više nego što se u prvi mah činilo. U njegovu se mandatu dogodio Maestro, ali je dva puta građanima priredio lijepu zaradu na dionicama Ine i HT-a, a penzionerima isplatu duga. Uoči parlamentarnih izbora, Sanader ga otkriva kao jednog od najelokventnijih igrača u svom timu. Uvijek staložen i uljudan, Polančec je kao i Čačić i Jurčić u predizbornim dvobojima ostavljao dojam da dobro zna o čemu govori, a pritom nije gubio živce. U kampanji su ga bile pune novine i televizijske emisije. Ali kad je ponovo imenovan u Vladu, mjesec i pol nije nastupao u medijima. Ovo je njegov prvi intervju otkako je u punom smislu postao Vladin šef za gospodarstvo. Sad već s prilično jasnom agendom za novi mandat, Polančec među ostalim najavljuje da je vrijeme za – hrvatsku nuklearku i za uključivanje u ruske energetske projekte koji idu preko Srbije.

• Ne čini li Vam se da ste u novom mandatu na mjestu potpredsjednika Vlade skočili u još dublju vodu nego što je to bio slučaj u prvom mandatu?
I ja imam takav dojam. U prošlom sam mandatu bio potpredsjednik Vlade bez portfelja i na tom sam mjestu funkcionirao, da tako kažem, kao “project manager”. Koordinirao sam neke važne projekte, ali ipak su to bili samo pojedinačni projekti. Sad sam i ministar gospodarstva i od mene se očekuje da uz projekte odradim i redovni posao ministra. U Ministarstvu gospodarstva puno je važnih područja. Tu su energetika, industrija, domaće tržište, međunarodni gospodarski odnosi, malo i srednje poduzetništvo, radno zakonodavstvo, mirovinski sustav, javne nabave, promicanje ulaganja... Spektar nadležnosti puno je veći, ali je puno veća i mogućnost utjecaja na razvoj gospodarstva.

•Drugim riječima, tek sad postajete potpredsjednik Vlade za gospodarstvo u punom smislu te riječi...
Moglo bi se i tako reći.

• U kakvom je stanju Ministarstvo gospodarstva?
Imao sam prilike upoznati veliku većinu zaposlenika jer sam obišao sve uprave i odjele. Porazgovarao sam gotovo sa svakim, a kod nekih sam se uvjerio i u njihove radne mogućnosti. U Ministarstvu je akumulirana solidna razina kompetencije koju je potrebno na pravi način iskoristiti. I to me veseli jer sam naučio raditi u timu, kako motivirati tim i učiniti ga dobrim. Uvjeren sam da ću od tih ljudi puno izvući, iako još nismo dokraja ekipirani.



• Koliko ćete imati državnih tajnika, odnosno zamjenika ministra?
U Ministarstvu će biti pet državnih tajnika, U nadležnosti mog ministarstva  je i kompletno radno zakonodavstvo, a dolaze i javne nabave. Još trojica državnih tajnika pokrivat će ostala područja Ministarstva.

• Što će ostati od najava o depolitizaciji državne administracije pored tolikog broja državnih tajnika koji ne idu na natječaj, nego ih se politički imenuje?
Neće svi pomoćnici ministra postati državni tajnici. Kad Vlada donese uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva, raspisat ćemo natječaje za ravnatelje uprava. To je razina bivših pomoćnika ministara. Želim na tim mjestima vidjeti profesionalce.

• Kakav je interes stručnjaka za rad u državnoj službi?
To je problem u svakom ministarstvu. Kvalitetni ljudi mogu dobiti veće plaće u privatnom sektoru i zbog toga javna uprava trpi. Ipak sam optimist i čak ako u određenom slučaju odaberemo nekoga kome nedostaje iskustva, a pritom bude vrlo motiviran – postupit ćemo ispravno. Vjerujem da će se u roku od 6 mjeseci do godine dana razviti u odličnog stručnjaka.

• Mislite da će biti toliko vremena za uvježbavanje?
Ponovit ću još jednom kako mislim da će možda biti i takvih slučajeva, ali to sigurno neće biti pravilo. Bio bih najsretniji da se na natječaje jave ljudi koji su već u sustavu i koji imaju potrebno iskustvo i znanje.

• Je li točno da će i u Ministarstvu gospodarstva biti osnovan odjel za makroekonomiju?
To je točno. Želim unutar Ministarstva imati odjel za analizu makroekonomskih kretanja, jer trebamo procjene o tome kako će se pojedini projekti odraziti na ukupnu ekonomiju.

• Kako će biti primljena ta Vaša ambicija s obzirom na to da i u Ministarstvu financija postoji odjel za makroekonomiju?
To će biti kompatibilne službe, jer odjel za makroekonomske analize u Ministarstvu gospodarstva blisko će surađivati sa sličnim odjelom u Ministarstvu financija i Hrvatskom narodnom bankom. Smatram posve logičnim da unutar Ministarstva gospodarstva postoji i odjel za makroekonomiju.

• Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ocijenila je da se Vaš plan restrukturiranja brodogradnje mora unaprijediti. Je li Vas to iznenadilo? Kakav je bio stav Europske komisije o tom dokumentu, ili je Komisija prepustila svoju ocjenu domaćoj Agenciji?
Nije se dogodilo ništa neočekivano. Europska komisija angažirala je konzultante koji su zajedno s Agencijom analizirali individualne planove, posjetili svako pojedino brodogradilište. Europska komisija se izjašnjava o nužnosti dorade tih planova upravo preko Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Priželjkivao sam što žurnije očitovanje jer sam znao da ćemo morati ići u izmjene i dopune pojedinih planova, a sad znamo i u kojem smjeru.



• Tvrdite li i danas, kao što se govorilo u izbornoj kampanji, da se sva brodogradilišta mogu spasiti?
Reći ću isto što sam kazao i u kampanji. Nastojat ćemo za svako od tih brodogradilišta naći najbolje rješenje s ciljem da svako od njih opstane. No nitko ne može sa 100-postotnom sigurnošću tvrditi da ćemo u tome uspjeti, a ukoliko i dođe do zatvaranja kojeg brodogradilišta – zbrinut ćemo svakog zaposlenog. Konačni sud o održivosti svakog individualnog plana donose Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Europska komisija.

• I sve ćete prebaciti na Agenciju i EU?
Uopće nemam namjeru prebaciti na njih odgovornost. Naravno da ćemo u tom procesu mi zajedno s upravom brodogradilišta donijeti odluku o njegovoj budućnosti.

• Je li točno da je prije godinu dana postojao plan i da se neka brodogradilišta zatvore?
Individualni planovi restrukturiranja brodogradilišta nastajali su godinu dana i u tom je razdoblju bilo raznih ideja. Bilo je ideja o spajanju pojedinih brodogradilišta kao i onih da neka brodogradilišta treba ugasiti.

• Koliko se vremena izgubilo čekajući ocjene planova restrukturiranja?
– Kamo sreće da smo se time počeli baviti kad je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, no što je, tu je. Uvjeren sam da mogu skupiti tim stručnjaka koji će unaprijediti individualne planove restrukturiranja i pokušati obraniti hrvatsku brodogradnju.

• Zar nije jednostavnije sanaciju i restrukturiranje prepustiti kupcima brodogradilišta?
Kupcu će biti prepušten dobar dio tog posla. Svako brodogradilište s obzirom na akumulirane gubitke, osim Uljanika, zrelo je za pokretanje stečaja. Ali da to izbjegnemo, moramo ih dovesti u situaciju da budu likvidni i da im temeljni kapital bude pozitivan. Zato je sanacija prvi korak u kojem će se pokazati koji dio obaveza država mora dugoročno preuzeti na sebe. Država će to potraživanje pretvoriti u temeljni kapital svakog brodogradilišta. Drugi korak je smanjenje temeljnog kapitala za nekretnine koje su izgrađene na pomorskom dobru. U nekim slučajevima, zbog promjene granice pomorskog dobra za dio imovine brodogradilišta će se dokapitalizirati. Onda dolazi na red tehnološka obnova.

• Zar će i to plaćati porezni obveznici?
Ne. Taj dio sanacije prepustit ćemo privatnom kapitalu. U ovoj bismo godini mogli tako privatizirati brodogradilišta Uljanik i Kraljevicu. Time bismo si osigurali i vjerodostojnost u očima Europske komisije.

• Sad kad imate uvid u resor, što Vam se čini najveći problem? Je li to brodogradnja?
Najveći je problem rashodovna strana državnog proračuna, odnosno što je 80 posto proračuna unaprijed zadano. Mirovinski sustav bit će u deficitu za 17 milijardi kuna. U deficitu je i zdravstveni sustav. Upravo zbog toga, nužne su reforme da bi se rasteretio proračun, a time posredno i gospodarstvo, što je najvažniji cilj. Kao ministar gospodarstva teško mogu utjecati na razinu mirovina, ali mogu npr. utjecati na brodogradnju tako da se jedna industrijska grana skine s državnih jasala.

• Koliko dugo možete u toj situaciji držati zamrznute cijene energenata a da ne dođe do gomilanja gubitaka?
Obvezali smo se da će te cijene mirovati do ljeta, a nakon toga vidjet ćemo da li i koji energent i u kojem omjeru mora poskupjeti.



• Pregovarali ste s trgovcima i proizvođačima da ne podižu cijene, kao da se vraćamo u doba dogovorne ekonomije...
To govore kritičari koji nemaju drugi argument. No pitam vas, kakvi bi bili komentari da nismo učinili ništa? Bili bi još zločestiji, pa bi se povela rasprava kako smo nesposobni, kako smo sve prodali strancima i više ni na što ne možemo utjecati. Mislim da je naša vlada poduzela daleko više mjera nego mnoge druge vlade u zemljama srednje i istočne Europe.

• Sindikati su bili razočarani sastankom s Vladom i poslodavcima u Vukovaru...
Ne vidim zašto bi bili razočarani. Premijer se sastao sa sindikatima samo dva dana nakon što je Vlada imenovana i tada su stavljene na stol teme o kojima se sad razgovaralo u Vukovaru. Radi se o Zakonu o minimalnoj plaći, Zakonu o trgovini i Zakonu o reprezentativnosti sindikata, te o mjerama za zaustavljanje rasta cijena. Usto radimo i na izmjenama Zakona o radu koji će skratiti rad na određeno vrijeme, da ne govorim o dnevnim kontaktima i sastancima na kojima rješavamo niz problema.

• Ali istodobno dok je prihvaćala sindikalne teme, Vlada je puno toga prepustila dogovoru između sindikata i poslodavaca, koji, vidimo, najčešće nije moguć, a iz čega se razabire da ona sama nema inicijative...
Krivo. U svim zemljama u kojima je zakonom definirana minimalna plaća prepušteno je sindikatima i poslodavcima da se o tome pokušaju dogovoriti. Uvjeren sam da će sindikati i poslodavci približiti stavove do 15. ožujka, ali ako ne uspiju u potpunosti, nakon toga će Vlada preuzeti odgovornost i zakon će sigurno ići u parlamentarnu proceduru.

• Kao da smo se opet zapleli oko rada nedjeljom. Zar je tako komplicirano osigurati primjenu zakona na temelju kojeg se rad nedjeljom mora pošteno platiti?
Rad nedjeljom u trgovini uredit ćemo Zakonom o trgovini, a ekipiranjem Državnog inspektorata osigurat ćemo njegovu primjenu.

• Boji li se Vlada radničkih prosvjeda koje najavljuju sindikati?
Prosvjedi su legitimno pravo sindikata. Međutim, ovaj prosvjed najavljen je i prije nego je Sabor izglasao povjerenje ovoj vladi, pa to štošta sugerira. Život ide dalje i nakon 12. travnja…

• Prije izbora najavili ste rasformiranje Fonda za privatizaciju, s tim da bi se preostala državna imovina grupirala u fondove u kojima bi građani i institucionalni ulagači upisivali udjele. Može li to proći s obzirom na stanje na burzi?
To definitivno može proći, no treba naglasiti: prvo, da sadašnje stanje na burzi nće trajati vječno, i drugo: za takvu su transformaciju potrebne zakonske pripreme. Potrebno je vrijeme. Novi predsjednik Fonda Vedran Duvnjak radit će na zakonskim izmjenama i pripremama za formiranje fondova.

• Maestro je prohujao mimo Vas, podignute su i optužnice. Kako sad gledate na taj slučaj i na svoj dio odgovornosti?
Svatko tko je u Hrvatskoj zadužen za poslove privatizacije ima velik hendikep. Jer uz njegovo ime, htio to ili ne, vežu se i priče i događaji iz 90-ih. To je vrlo, vrlo nezahvalan posao...

• U aferi Maestro često se ističe slučaj privatizacije Dalmacijavina. Možete li to prokomentirati?
Kad sam dobio u nadležnost Fond za privatizaciju, Dalmacijavino je dugovalo državnim vjerovnicima manje od 250 milijuna kuna. Vidio sam da ta tvrtka nema šanse sama funkcionirati i vraćati dugove. Nažalost Fond nije u godinu i pol uspio definirati odgovarajući tekst natječaja za privatizaciju, razriješiti pitanje pomorskog dobra, a kad se dogodila afera Maestro, ta ista tvrtka već je bila dužna državnim vjerovnicima 370 milijuna kuna. Posve je logična moja ljutnja prema svima onima koji su tako dugo radili na pripremi privatizacije. Moj je  jedini cilj bio privatizirati tvrtku tako da vraća obaveze i da se realizira tržišni potencijal koji u toj tvrtki ipak postoji.



• Kad ste došli na čelo HFP-a, jeste li imali politički placet za odabir suradnika i imate li takav placet danas?
Nakon što sam bio postavljen na funkciju predsjednika UO HFP-a, tamo sam zatekao ljude koji su obavljali ključne poslove. Danas naravno mogu predlagati kadrove koji će voditi institucije kao što je Fond za privatizaciju.

• Možete i odbiti nekoga koga Vam predlaže stranka?
Mogu.

• Zašto je smijenjen direktor Fine Zoran Makasić, na kojeg se isprva gledalo kao na zvijezdu u usponu?  
Fina nije u mojoj nadležnosti, nego u nadležnosti Ministarstva financija, no Fina se nije uspjela preustrojiti u ono što bi ona trebala i mogla.

• Dobili ste u nadležnost prilično zapušten sektor energetike. Kako ćete se postaviti? Razmišlja li se o nuklearki u Hrvatskoj?
Ako ću se nečemu izuzetno posvetiti, onda je to područje energetike. Uvjeren sam da možemo osigurati energetsku neovisnost, sigurnost opskrbe i velike investicije u iduće četiri godine. Kad je riječ o plinu, prioritet je sljedeći: uz nastavak gradnje plinovoda od Bosiljeva prema Splitu, jako su važni novi dobavni pravci. Treba povezati hrvatski plinski sustav s mađarskim kod Donjeg Miholjca, ali i otvoriti razgovore o povezivanju sa srpskim plinovodnim sustavom, to više što je Srbija zemlja u koju dolazi takozvani Južni tok ruskog plinovodnog sustava nakon što je Gazprom kupio NIS.

• Ruski veleposlanik u Hrvatskoj kazao je u jednom intervjuu da od ljeta prošle godine čeka hrvatski odgovor o energertskim planovima...
Nisam zatekao nikakav pisani dokument o tome, nikakav zapisnik ili zabilješku ili nešto slično. Ali potvrđujem da se naša energetska strategija mora redefinirati i da ćemo razmotriti i povezivanje našeg plinovodnog sustava sa srpskim. Cilj Južnog toka je dovesti plin u sjevernu Italiju, a kojom trasom, vidjet ćemo. Cilj je osigurati opskrbu plinom za građanstvo i industriju. Kad je riječ o industriji, naš je interes između ostalog dugoročno osigurati veće količine plina za Petrokemiju Kutina koja bi u tim uvjetima mogla postati regionalni lider proizvodnje umjetnih gnojiva u centralnoj, ne samo u južnoj Europi. Sigurnost opskrbe plinom potrbna je i za nove termoelektrane koje bismo gradili u Hrvatskoj, kako bismo konačno došli u situaciju da Hrvatska ne bude uvoznik nego izvoznik električne energije. Uza sve to, dakle uz osiguranje više dobavnih pravaca, potrebna su nam dva nova podzemna skladišta plina. Ne mislimo zanemarivati alternativnu opskrbu plinom kroz LNG terminal, pa u prioritete Vlade visoko stavljam početak gradnje takvog terminala.

• Tko bi investirao u nova skladišta plina?
Odgovor ne mora biti jednoznačan. Bitno je da država dugoročno zadrži kontrolu nad tim podzemnim skladištima plina, a to se može postići na više načina.

• Europa više nije jako zagrijana za obnovljive izvore energije, nego se okreće nuklearkama, kojima se ni zeleni ne protive kao nekad.
Moramo težiti tome da koristimo i obnovljive izvore energije. Međutim, stručnjaci govore da bi iskorak za Hrvatsku bio da slijedimo primjer zemalja koje dugoročno vode brigu o energetici i ulažu u nuklearne elektrane. Nuklearna elektrana Krško je praktički pri granici s Hrvatskom. Možda je došlo vrijeme da eventualna gradnja nuklearne elektrane u Hrvatskoj ne bude bauk.

• U vrijeme kad ste pripremali koaliciju sa HSLS/HSS-om, vrlo ste dobro surađivali s Božom Pankretićem. Je li se taj tandem održao i sad kad su podijeljene uloge u Vladi?
Naravno. I s Pankretićem i s Bajsom i s Friščićem imam vrlo dobru komunikaciju.

• Opaža li se kakvo približavanje HSLS-a i HNS-a, koje bi danas-sutra moglo utjecati na odnose u vladajućoj koaliciji?
 To je pitanje za čelnike tih stranaka. Osobno ne mislim da će do toga doći.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije