Hoće li 2006. godinu više
obilježiti haaška suđenja ili pregovori za pristupanje EU?
U Hrvatskoj je nezahvalno pogađati što će se dogoditi za nekoliko
tjedana ili mjeseci. Ali, ono što ne treba pogađati, nego činiti jest
čvrsto i argumentirano braniti istinu o Domovinskom ratu i ulozi
hrvatskih generala. A istina je da je Hrvatska bila napadnuta i da je
bila žrtva. Kad već hrvatska politika u proteklom razdoblju nije
uspjela zaštititi tu istinu, a time i hrvatske generale, sad treba sve
učiniti na pravno-sudbenoj razini. Paralelno treba argumentirano i
mudro braniti vitalne nacionalne interese u pregovorima s EU.
U kojem je trenutku politika
propustila zaštititi istinu o Domovinskom ratu?
Od samog početka utvrđivanja odnosa s Haagom događale su se
stvari koje nisu išle u prilog istini o Domovinskom ratu. Da se
ozbiljnije shvatilo kako se istina o onome što se događalo treba
argumentirano prenositi u svijet, danas ne bismo bili u ovoj situaciji.
Mogu li haaška suđenja
destabilizirati vlast u Hrvatskoj?
Činjenica je da se isključivo prosvjedima neće moći zaštititi
hrvatski generali, ali je važno dopustiti građanima izraziti svoje
mišljenje. Na žalost, prijašnjih godina građani nisu mogli doći do
izražaja, prije svega u medijima. Tako se u Hrvatskoj i u svijetu
postupno stvorila konfuzna i pogrešna slika o Domovinskom ratu. Svi oni
koji su, svjesno ili nesvjesno, manipulirani iz inozemstva ili su pod
utjecajem "hrvatskog sindroma traženja krivaca u vlastitim redovima"
pridonijeli toj pogrešnoj slici snose veliku povijesnu odgovornost.
Nije, dakle, riječ o destabilizaciji ove ili one vlasti, nego o
zajedničkoj borbi za budućnost Hrvatske. Budući naraštaji ne smiju biti
obilježeni zbog nečega što se nije dogodilo. Hrvati se moraju
organizirano boriti za svoje nacionalne interese.
Mislite li da će se hrvatska vlast
znati postaviti prema izazovima koje će joj 2006. donijeti početak
suđenja u kojima je, uz generale, i bivši državni i vojni vrh optužen
za zločinačko udruživanje s ciljem protjerivanja srpskog stanovništva?
Ulog i izazovi su preveliki da bi se stvar mogla prepustiti
slučaju. Apsurdna optužnica o zločinačkom udruživanju političkog je
karaktera. S jedne ju je strane potrebno pobiti na sudu pravnim
činjenicama koje su na strani Hrvatske, a s druge je strane velika
odgovornost na političkoj eliti koja u nadolazećem vremenu mora skupiti
glave i zajednički na političkoj razini obraniti istinu o ratu i
hrvatskim generalima.
Javnost se pribojava da Hrvatska neće
pokazati dovoljno čvrstine u pregovorima s EU?
Naši ljudi kažu dobar je strah kome ga je Bog dao. U Hrvatskoj se
mora početi intenzivno i javno raspravljati o svim važnim pitanjima
koja će doći na pregovarački stol. Stoga je važno da se iz dva
bloka za i protiv EU stvori jedan zajednički kako bi se što
bolje zaštitilo od rasprodaje ono što je od općeg interesa, poput
izvora pitke vode, šuma, obale, otoka... U pregovaranju nije dovoljno
imati povjerenja u pregovarački tim i Vladu. Javnost treba trajno
kontrolirati pregovarače i Vladu, a Vlada mora imati podršku javnosti.
Svaka tajnovitost u pregovorima može biti opasna.
Građani kažu da su sve siromašniji,
srednji sloj nestaje. Mislite li da će se 2006. dodatno produbiti jaz
između ekstremno bogatih i siromašnih?
Ili će se stvarati sve veći jaz ili ćemo početi mijenjati
situaciju. Trećeg puta nema. Najprije valja spoznati što se događa. U
nas postoji velika opasnost od tzv. siromaštva na dulji rok koje se
trenutačno ne vidi. Potrošačko društvo potiče ljude na zaduživanje i
stvara prividni standard. Dok se prije Božića u većini europskih
zemalja javno govorilo o tome da treba manje trošiti jer ljudi manje
zarađuju, u RH je potrošeno gotovo 12 posto više novca nego lani. Mnogi
su se ljudi zadužili jer ih je sredina "gurnula u kupnju". Moramo
otvoriti ozbiljnu raspravu kako bi se ljude na to upozorilo i pomoglo
da ne upadnu u dugotrajno siromaštvo iz kojega će teško izaći.
Kakva je opasnost od socijalnih
nemira u 2006.?
Pitanje je koliko oslanjanje isključivo na štrajk može popraviti
socijalne prilike. Štrajk je opravdano, zadnje sredstvo. Više bih volio
da bude manje uličnih nemira, a da se više čine konkretni pomaci u
stvaranju boljih uvjeta za rad i život.
Mogu li haaška suđenja ili socijalno
nezadovoljstvo dogodine izazvati prijevremene izbore?
Promjena samo zbog promjene ne bi donijela ono što želimo, a to
je ukupno poboljšanje uvjeta života. Sad treba "skupiti glave", kako u
odnosu na Haag, tako i u odnosu prema EU. Hrvatska mora potražiti svoje
specifično mjesto unutar EU. Potrebno je još jednom potražiti jedinstvo
kakvo smo imali u Domovinskom ratu, jer se nalazimo pred ozbiljnim
izazovima za razvoj hrvatskog naroda i društva. Ako određena politička
konstelacija ne bi mogla funkcionirati, to bi dovelo do izbora, ali to
je teško prognozirati.
Premijeru Sanaderu počeo je teći drugi
dio mandata. Što očekujete od njega u 2006.?
Očekujem, prvo, da će znati obraniti istinu o Domovinskom ratu i
o hrvatskim generalima. Drugo, da će se od hrvatskog pregovaračkog tima
s EU tražiti zagovaranje nacionalnih interesa. Treće, očekujem da će
više vremena i prostora posvetiti unutarnjim hrvatskim problemima i
posebno da će u nadolazećem vremenu zakonodavstvo zaštititi hrvatskog
radnika. Zaštita čovjeka je imperativ.
Treba nam slovenski uspjeh iz pregovora
Dogodine počinju intenzivni
pregovori o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Što očekujete od
naših pregovarača?
Očekujem da zastupaju hrvatske nacionalne interese neustrašivo i
trajno, jer oni ne pregovaraju u svoje ime ni uime neke interesne,
domaće ili strane, skupine, već uime Hrvatske. Pregovarači ne smiju
biti popustljivi i skrivati se iza alibija da je EU "uzmi ili ostavi".
Volio bih kad bi hrvatski pregovarači uspjeli barem toliko koliko su
uspjeli slovenski. Za uspjeh je važan i trajni kontakt pregovarača i
javnosti, koja ima pravo znati sve sitnice iz pregovora. Ne treba
zaboraviti da današnja Hrvatska i njezini pregovarači utvrđuju uvjete
za sljedeće naraštaje.
Socijalne države ima
Crkva i predsjednik Mesić
upozorili su na štete koje društvo trpi od neoliberalizma. Kakvu 2006.
očekujete u tom pogledu?
Još uvijek se situacija može mijenjati nabolje. Dobro je da je raprava
o ovim temama otvorena. U Hrvatskoj se izgubila rasprava o socijalnoj
državi koja je vođena sredinom devedesetih, a nije točno da je
socijalna država u Europi nestala kako se često govori. Ona se mijenja,
povremeno malo slabi, ali postoji. Bez rasprave o tim pitanjima neće
biti promjena. Kardinal Bozanić je upozorio da je kapital sve više
ispred rada, a profit ispred čovjeka. Reakcije pojedinih ljudi u
medijima da se Katolička crkva ne bi trebala baviti tim pitanjima odraz
su nepoznavanja socijalnog nauka Crkve, dijelom su i ostatak
komunističkog mentaliteta koji je djelovanje Crkve smještao isključivo
u sakristiju.
