Prijedlog budžeta Europske unije za razdoblje između 2028. i 2034. predviđa i gotovo udvostručenje sredstava za znanost, sa sadašnjih 95,5 milijardi na 175 milijardi eura. Sljedeći program Horizon Europe podrazumijeva, naime, povećanje financiranja na svim poljima, uključujući utrostručavanje proračuna za inovacijski program EU, odnosno za Europsko vijeće za inovacije (EIC).
Horizon Europe
To je svakako dobra vijest, no kada se pogleda malo bolje, nije baš tako za svakog od dionika koji računaju na ova sredstva. Jer primjerice, prema prvim analizama novog europskog budžeta za znanost, dijelom od 68 milijardi eura proračuna 2. stupa, koji pokriva suradnička istraživanja, upravljat će novi Europski fond za konkurentnost ECF.
Također, financiranje inovacija se, dakle, utrostručuje, ali financiranje suradničkih istraživanja trebalo bi porasti samo za oko polovinu. Među većim gubitnicima su Europski institut za inovacije i tehnologiju, EIT, koji se ne spominje u prijedlogu, kao ni pet misija koje podrazumijeva Horizon Europe. One će prema ovom prijedlogu biti financirane samo do 2030. Ipak, ove brojke su samo početni prijedlog Komisije jer države članice, koje bi službeno trebale usvojiti proračun i namiriti ga, iznijele su mišljenje kako Komisija želi previše.
Europski parlament također će imati pravo glasa u pregovorima o konačnim iznosima, a inicijativa za ovaj gigantski proračun o kojem se piše posljednjih desetak dana i potekla je odande.
Prema sadašnjem prijedlogu, Horizon Europe imao bi pet stupova. Prvi je ulaganje u temeljnu znanost. Komisija želi da se proračun za temeljna istraživanja poveća s 25 milijardi na 44 milijarde. Sve će to ići programu za istraživanje u temeljnoj znanosti koji vodi Europsko istraživačko vijeće, ERC, i programima osposobljavanja znanstvenika u okviru Akcija Marie Skłodowska-Curie, MSCA. Ali, 2,6 milijardi eura bit će dodijeljeno internoj znanstvenoj službi Komisije – Zajedničkom istraživačkom vijeću.
Raspodjela između ERC-a i MSCA-e nije uključena u prijedlog, ali vjerojatno će se sredstva za oba znatno povećati. Njihovi trenutni proračuni iznose 16 milijardi eura za ERC te 6,6 milijardi eura za MSCA, što ukupno iznosi 22,6 milijardi eura, daleko manje od predložene 44 milijarde eura.
Predloženo je da se ukupni proračun za drugi stup poveća s 53,5 milijardi eura na 75,8 milijardi eura. Prema ovome, financiranje za suradnička istraživanja bit će podijeljeno u dva dijela, 68,2 milijarde eura izdvojit će se za "konkurentnost", a 7,6 milijardi eura za "društvo". Financiranje konkurentnosti bit će upravljano u okviru ECF-a i usklađeno s njegovim prioritetima. To su čista tranzicija za koju bi išlo 25,3 milijarde eura, životne znanosti kojima je namijenjeno 19,6 milijardi eura, digitalno vodstvo čemu je namijenjeno 16,8 milijardi eura te otpornost, sigurnost, obrana i svemir za što bi išlo 6,4 milijarde eura.
Sredstva za istraživanja društvenih politika koristila bi se za temeljna istraživanja usmjerena na globalne društvene izazove poput migracija, dezinformacija, očuvanja demokracije, društvenih i ekonomskih transformacija, uključivih društava i društvene kohezije. U usporedbi s trenutnim proračunom programa Horizon Europe, znanosti o životu očekuju mali poticaj. Sada proračun za zdravstvena istraživanja iznosi 8 milijardi eura, uz dodatnih 9 milijardi eura predviđenih za biogospodarstvo, hranu, poljoprivredu i druge srodne teme.
Trenutni proračun programa Horizon za istraživanja tema građanske sigurnosti iznosi samo 1,5 milijardi eura. Međutim novi stup koji obuhvaća otpornost, sigurnost, obranu i svemir puno je širi, ali mu je namijenjeno i puno više novca. Čista energetska tranzicija dobila je znatno više od trenutnih 15 milijardi eura za klimu, energiju i mobilnost što bi značilo da Europska komisija ostaje predana tranziciji u vrijeme kada se čini da ona gubi na zamahu. Digitalno vodstvo dobilo je nešto više od sadašnjih 15 milijardi eura koliko je namijenjeno za klaster digitalnih, industrijskih i svemirskih istraživanja.
Treći stup, a to je proračun za inovacije, mogao bi se gotovo utrostručiti – s 13,6 na 38,7 milijardi eura. Ovaj će stup uglavnom financirati EIC, odnosno Europsko vijeće za inovacije, a njime se osiguravaju grantovi, dakle bespovratna sredstva, i financiranje vlasničkog kapitala za startupe i inovacijske projekte koje vode znanstvenici. Kako je EIC koji je pokrenut 2021. godine zadobio simpatije i što se tiče politike, procjenjuje se kako predloženo povećanje sredstava nije iznenađujuće.
Uz EIC, u trećem će se stupu financirati i inovacijski ekosustavi te poticati integraciju visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija s poslovnom zajednicom na razini Europske unije. Ovdje se zapravo misli na Europski institut za inovacije i tehnologiju iako se ovo tijelo ne spominje izravno u prijedlogu, no pretpostavka je kako će se njegova misija vjerojatno nastaviti samo u novom formatu. Upravni odbor Instituta predložio je preuređivanje strukture i prije nego što je Komisija objavila prijedlog novog budžeta 16. srpnja. Četvrti stup iz kojeg bi se trebala financirati zajednička europska istraživačka politika imao bi proračun od 16,2 milijarde eura što je prilično drastično povećanje jer sada ima samo 3,4 milijarde eura. No to je povećanje uglavnom posljedica premještanja financiranja znanstvenih infrastruktura iz prvog u četvrti stup. Prema sadašnjem programu financiranja, te su infrastrukture financirane s 2,4 milijarde eura.
Europski fond za konkurentnost
Program Širenje kojim se podržava države članice koje su manje aktivne u znanosti također će biti povećan, s 3 milijarde na 5,3 milijarde eura. A tu je i Europski fond za konkurentnost koji će upravljati većim dijelom proračuna za drugi stup. Riječ je o fondu koji ima upravo nevjerojatna sredstva na raspolaganju, ukupno 410 milijardi eura, uključujući 175 milijardi eura za novi Horizon Europe i 234 milijarde eura za sve ostale programe financiranja. Ta sredstva trebala bi se raspoređivati na četiri glavna područja. To su čista tranzicija i industrijska dekarbonizacija na što bi trebalo ići 26,2 milijarde uz 25,3 milijarde eura iz Horizon Europea.
Zatim zdravlje, biotehnologija, poljoprivreda i biogospodarstvo za koje je planirano 20,4 milijarde uz 19,6 milijardi eura iz Horizon Europea. Nadalje, za digitalno vodstvo predviđeno je 51,5 milijardi uz 16,8 milijardi eura u programu Horizon Europe. Tu su još otpornost i sigurnost, obrambena industrija i svemir u koje bi trebalo uložiti 125,2 milijarde uz 6,4 milijarde eura u Horizon Europeu. Dodatnih 11 milijardi eura trebalo bi ići za programe koji nisu sektorski određeni kao što su program jamstava InvestEU, savjetovanje o projektima, suradnja s malim i srednjim poduzećima te razvoj vještina.
Otvori KEKS Pay
