Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NASA PANEL

Budućnost energije: Hrvatska ima dobre prirodne resurse, fokus nije samo na jednom energentu

Marija Bistrica: Konferencija Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
1/7
08.12.2023.
u 15:02

Interes za Modernizacijski fond koji su pokazale tvrtke, kazao je Luka Balen, govori o tome da su poduzetnici itekako postali svjesni da, uz pomoć obnovljivih izvora energije, postižu dva primarna cilja; niže troškove i čišću proizvodnju

Je li prijelaz na obnovljive izvore skup i kako energetsku tranziciju napraviti na najučinkovitiji način, koliko su tvrtke uopće okrenute dekarbonizaciji, što u Hrvatskoj rade strani ulagači, koji su potencijali geotermalnih izvora, a što s vodikom i kako iskoristiti ugljikov dioksid na NASA-i danas se raspravljalo na panelu pod nazivom "Imperativi gospodarskog razvoja – energetska neovisnost, ublažavanje klimatskih promjena i investicije".

Kristina Čelić, ravnateljica Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Bojan Batinić, ravnatelj Uprave za internacionalizaciju pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Marijan Krpan, ravnatelj Agencije za ugljikovodike, Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca te Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zaključili su da Hrvati od zelene energije ne bježe, a obnovljivi izvori gotovo podjednako zanimaju i tvrtke i građane. I brzo se razvijaju, kako je istaknula Kristina Čelić, jer Hrvatska ima dobre prirodne resurse te fokus nije samo na jednom energentu, već se iskoristiti želi i sunce, i vjetar, i biomasa, i bioplin, ali i geoterma, za koju su projekti u ovom trenutku u tijeku. Interes za Modernizacijski fond koji su pokazale tvrtke, kazao je Luka Balen, govori o tome da su poduzetnici itekako postali svjesni da, uz pomoć obnovljivih izvora energije, postižu dva primarna cilja; niže troškove i čišću proizvodnju.

- Jasno nam je da energetska tranzicija nije jeftina, zato su tvrtkama na raspolaganju veliki iznosi od Vlade, ali i iz europskih sredstava. Samo za energetsku učinkovitost iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija dostupno je više od milijardu eura - pojasnio je Balen, dok je Irena Weber istaknula da je hrvatsko gospodarstvo snažno te dobro prilagodljivo, ali i dalje postoji veliki nesrazmjer prosječnih plaća u Hrvatskoj i na razini EU. Daljnje porezno rasterećenje rada ono je za što se zalaže HUP, kaže I. Weber.

-  Imamo nekoliko konkretnih prijedloga o kojima komuniciramo s Ministarstvom financija. Mislimo da je važno osobni odbitak podignuti na razinu minimalne plaće jer nema smisla da 840 eura ulazi u porezne škare, zalažemo se za podizanje praga primjene poreznih stopa jer se one primjenjuju na nizak iznos bruto plaće, a dodatnim rasterećenjem rada omogućit će se poslodavcima daljnje investicije - kaže I. Weber. Stranih ulaganja u 2021. bilo je u iznosu od 3,9 milijardi eura, lani su investitori "donijeli" 3,4 milijarde, a gledaju li se posljednje četiri i pol godine, 13 milijardi direktnog ulaganja zabilježila je Hrvatska, kazao je Bojan Batinić.

POVEZANI ČLANCI:

- Statistika stranih investicija vodi se od 1994. godine, a ovih 13 milijardi predstavlja čak 30 posto ukupnih ulaganja - brojke je u kontekst postavio Batinić pa dodao kako se u budućnosti pad investicija ne predviđa. O geotermalnim potencijalima, koji su najveći u dravskoj potolini, govorio je Marijan Krpan.

- Napravili smo seizmička mjerenja na šest područja, a dvije lokacije, u Velikoj Gorici i Osijeku, odredili smo i za bušenje, koje ćemo provesti u trećem kvartalu sljedeće godine. Radimo i na određivanju još dviju lokacija, tako da ćemo, s ciljem potvrđivanja geotermalnog potencijala, bušiti na ukupno četiri lokacije. Ideja nam je da se na te geotermalne izvore spoje toplinski sustavi gradova i da omogućimo ljudima grijanje iz obnovljivih izvora - kaže Krpan. Svidjet će se to zasigurno građanima, koji se trenutačno raspituju, ali i prijavljuju Fondu za zaštitu okoliša, kako bi ostvarili 50 posto sufinancija za ugradnju solara. Izdvojeno je za to 12,5 milijuna eura, kazao je Luka Balen. Jesu li energenti za poduzetnike i dalje skupi, pojasnila je Irena Weber.

- Vlada je u energetskoj krizi brzo i snažno intervenirala, što je bilo ključno da poduzetnici mogu nastaviti poslovanje. Cijena električne energije sad se stabilizirala, imamo drugu najjeftiniju struju u Europi, ali gospodarstvo plaća puno višu cijenu. Kod nas se u prvi plan stavilo građane, a u većini država u EU bilo je obrnuto, poduzetništvo je plaćalo manje nego kućanstvo, što je i logično jer snažno gospodarstvo može zapošljavati i podizati plaće, a to pridonosi zdravoj ekonomiji. I vodik će se probati iskoristiti, strategija do 2050. je donesena, a prvi su korak punionice, pojasnila je Kristina Čelić.

- Prva implementacija planira se u prometu, u što je uključen redizajn dizelskih lokomotiva. Postoje goriva koja se prepoznaju kao zelena, a investitore u elektrane upućujemo da instaliraju proizvodnju vodika kao dodatnu sigurnost da će ukupna proizvodnja biti u potpunosti iskorištena jer ima trenutaka kad se električna energija ne može u potpunosti isporučiti u mrežu - kazala je K. Čelić, dok je Krpan predstavio i plan za trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida. Jedna je to od ideja za rješavanje problema globalnog zagrijavanja, pojasnio je.

POVEZANI ČLANCI:

- Premisa je da se stvore trajna skladišta CO2 u iscrpljenim plinskim ili naftnim ležištima. Jedno takvo skladište ima Norveška, a u EU ona zasad ne postoje. Mi smo u Agenciji formirali projekt jer, primjerice, Nexe, tvrtka koja proizvodi cement, ima velike emisije CO2, što moraju riješiti jer penali će im ispasti skuplji nego bi ih koštalo skladištenje. U koordinaciji s Plinacrom dogovaramo zbrinjavanje ugljikova dioksida jer priključila bi se našoj cementari i jedna mađarska te bismo osigurali zbrinjavanje CO2 za obje cementare na više od 20 godina. Projekt smo prijavili, tako da postoji mogućnost da to i kod nas postane biznis - kazao je Krpan. Što se tiče opskrbe energijom ove godine, kako kaže K. Čelić, razloga za brigu nema.

- Brojimo nove solarne elektrane, infrastrukturu, LNG povećava kapacitete koji su zakupljeni do 2037., plin će dolaziti i za naše potrebe, ali i za regiju, što znači stabilnost. Ali kako bi sigurnost ostala i u budućnosti, moramo se priključiti zelenoj tranziciji, što neće biti poseban problem jer obnovljive izvore brzo razvijamo - kazala je K. Čelić.

VIDEO Raspudić o puštanju BBB-a na slobodu

Komentara 2

Avatar Slava_meni
Slava_meni
15:51 08.12.2023.

Pričam ti priču. Sunce vjetar i ostalo ne mogu zamijeniti ništa dok se stvorena energija ne da spremiti. Čarobna riječ subvencija ili nekakvi fond će generirati navalu na sredstva, ali bez sredstava iz fondova je potpuno neisplatljivo. Kad zeleni kokodaknu sunce ne šalje račun za struju. Kao isplativo i ovo i ono i čisto i bla bla. Točno. Sunce ne šalje račun ali za tu istu navodno besplatnu energiju ipak NETKO šalje račun. Naravno HEP.

NE
Neretva93
17:36 08.12.2023.

I ne samo energija i turizam,strategiju treba donijeti u svaku granu i struku i toga se pridržavati.Mislim da nam je najviši potencijal u poljoprivredi samo to treba dati stručnim ljudima da to osmisle (Izrael)….

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije