Neposredno prije prošlotjednih razgovora na visokoj razini između danskih dužnosnika i delegacije Bijele kuće o Grenlandu, čelnik jedne europske države i članice NATO-a uputio je Amerikancima neobičan savjet. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović proglasio je „beskorisnim“ danski autonomni teritorij koji je Donald Trump želio staviti pod američku kontrolu. U izjavama koje su izvan Hrvatske prošle gotovo nezapaženo, Milanović je sugerirao da bi Sjedinjene Države trebale usmjeriti pažnju na norveški Svalbard, piše britanski Independent.
„Nisam siguran je li američka administracija to uopće uočila na karti… To u načelu pripada Norveškoj“, izjavio je Milanović. Dodao je kako im je time dao temu za razmišljanje, zaključivši: „Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji čak ni kao fikcija.“
Svalbard je dom Globalne riznice sjemena, poznate i kao „Bunker za sudnji dan“, koja čuva svjetske zalihe hrane od ratova, klimatskih promjena i katastrofa. No, za SAD i Rusiju, Svalbard ima strateški značaj zbog položaja u osjetljivom arktičkom koridoru. Blizina ruskih pomorskih ruta i podvodnih kablova čini ga jednako važnim kao Grenland u kontekstu sigurnosti Arktika i odnosa NATO-a s Rusijom.
Ugovorom potpisanim 9. veljače 1920. Norveškoj je dodijeljen potpuni suverenitet nad ovim arhipelagom, jednim od najsjevernijih naseljenih mjesta na svijetu. Završetak Prvog svjetskog rata omogućio je dogovor o pravnom statusu ovih otoka, koji su od tada postali simbol trajne međunarodne suradnje, opstajući čak i tijekom Hladnog rata.
Ipak, gotovo 106 godina kasnije, dramatične geopolitičke promjene mogle bi ovo područje i njegovih 2.900 stanovnika ponovno gurnuti u središte globalne pozornosti. Kao članica NATO-a koja s Rusijom dijeli 200 kilometara granice, Norveška snažno podupire Ukrajinu od početka invazije 2022. godine. Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću u siječnju 2025. donio je značajan zaokret u dotad čvrstoj predanosti SAD-a Savezu.
Na norveškim izborima prije četiri mjeseca, vladajući laburisti doživjeli su preokret nakon povratka bivšeg šefa NATO-a Jensa Stoltenberga na mjesto ministra financija. Stranka se oporavila s niskih 18 posto i na kraju pobijedila s oko 28 posto glasova. U ozračju koje vlada u naftom bogatoj zemlji, jedan je građanin Stavangera, inače sklon oporbi, izjavio: „Sada nije vrijeme za promjene.“ Bio je u pravu. Ubrzo nakon toga, Trump je ponovno zatražio kontrolu nad Grenlandom, što je bio jasan znak rastuće borbe za moć na Arktiku, koji postaje sve dostupniji zbog topljenja leda.
Slijed događaja doveo je Norvešku u neuobičajen položaj međunarodne važnosti, dok su desetljeća mira i prosperiteta sada pod znakom upitnika. Ovaj je fokus dodatno pojačan Trumpovom porukom norveškom premijeru Jonasu Gahru Støreu, u kojoj je sugerirao da je njegov pritisak oko Grenlanda povezan s činjenicom da nije dobio Nobelovu nagradu za mir. „Budući da mi vaša zemlja nije dodijelila Nobelovu nagradu… više se ne osjećam obveznim razmišljati isključivo o miru“, poručio je Trump.
Støre je odgovorio podsjetnikom da nagradu dodjeljuje neovisno tijelo bez utjecaja vlade. No, ostaje pitanje stoji li iza takve agresije još nešto? Možda su Milanovićevi komentari o Svalbardu, s obzirom na Trumpovu nepredvidivu vanjsku politiku, razlog za dodatnu zabrinutost. Iako Trump nije javno spominjao Svalbard i nije poznato zna li uopće za njega, u trenutnoj klimi sve se čini mogućim.
Za stanovnike tog područja prijetnja je povijesno dolazila s istoka. Ugovor iz 1920. jamči potpisnicama ista prava na gospodarske aktivnosti poput rudarstva i ribolova, dok znanstvenici iz cijelog svijeta imaju slobodan pristup istraživanjima. Barentsburg je posljednje od tri ruska rudarska naselja iz sovjetskog doba. Danas je gotovo nefunkcionalno, a broj stanovnika pao je s tisuću na svega 297.
Ipak, interes Moskve za tu koloniju mnogi vide kao dokaz želje Kremlja da ojača utjecaj na Svalbardu. Ruski zastupnik Sergej Mironov lani je predložio preimenovanje otočja u „Pomorske otoke“, pozivajući se na povijest kao opravdanje. Rusko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je zabrinutost zbog navodne militarizacije otočja od strane Norveške. Norveški dužnosnici pak ističu da, iako ugovor zabranjuje vojnu aktivnost, Svalbard kao suvereni dio Norveške i NATO-a nije demilitariziran.
Mironovljeve izjave nadovezale su se na tvrdnje ruskih dužnosnika da Moskva ima obvezu štititi govornike ruskog jezika na Svalbardu, slično kao u Ukrajini – što je bio jedan od izgovora za invaziju na tu zemlju. Arne O. Holm, urednik High North Newsa, kaže da je strah postao dio svakodnevice na Svalbardu.
„Ljudi žive pod stresom“, izjavio je Holm, dodajući da su Trumpovi potezi stvorili potpuno novu situaciju u odnosu na prijašnje sporove. „Trump je zapravo otvorio vrata Putinu za širenje teritorija pričom o preuzimanju Grenlanda. Ako Trump to kaže, što sprječava Rusiju da učini isto drugdje?“ Holm vjeruje da će Rusija nastaviti s hibridnim ratovanjem na Svalbardu, slično onome što radi diljem Europe kroz povrede zračnog prostora i ometanje dronovima. „To već vidimo ovdje kroz stalne pritiske i zahtjeve prema dužnosnicima.“
Norveška vlada službeno je priznala težinu situacije, navodeći da se zemlja nalazi u najtežim sigurnosnim okolnostima od 1945. godine. Politički triler „Okupirani“ iz 2015., koji se bavio geopolitičkom krizom na Arktiku, danas djeluje iznenađujuće proročanski, unatoč tadašnjim kontroverzama. Ipak, norveški dužnosnici nastoje smiriti tenzije i naglašavaju da je povezivanje Grenlanda i Svalbarda pogrešno.
„Imamo stoljetno iskustvo u odnosima sa Sovjetima i Rusima na Svalbardu“, rekao je Eivind Vad Petersson iz Ministarstva vanjskih poslova, ističući da rasprave o tom teritoriju nisu novost. Vlada u Oslu istovremeno čvrsto naglašava svoj suverenitet. „Svalbard je norveški teritorij, baš kao i Oslo ili Bergen. To nije sporno“, poručio je Petersson.
Ta se odlučnost vidi i u novim mjerama: strancima je ukinuto pravo glasa na otočju, zabranjena im je kupnja zemljišta, a kineskim studentima onemogućen je pristup lokalnom sveučilištu zbog sigurnosnih rizika. U sendviču između velikih sila, ostaje pitanje tko predstavlja veću prijetnju Svalbardu i Norveškoj – SAD ili Rusija?
Otvori KEKS Pay
Šutnja je zlato!