*Trump isključio silu i carine, kaže da je postignut okvir sporazuma o Grenlandu
*Rutte: Nisam razgovarao s Trumpom o tome ostaje li Grenland danski
*Danska spremna na dijalog uz poštivanje teritorijalnog integriteta
23:24 - Donald Trump je popričao s novinarima tijekom leta zrakoplovom Air Force One, na povratku iz Davosa. Upitan bi li eventualni dogovor o Grenlandu SAD-u omogućio kontrolu nad tim teritorijem, Trump je poručio da bi Sjedinjene Države mogle "raditi što god žele". Dodao je kako bi u tom procesu surađivali s NATO-om te da SAD ne bi snosio dodatne troškove, osim onih vezanih uz proturaketni sustav Golden Dome. Na pitanje je li Danska suglasna s tom idejom, odgovorio je: "Mislim da se to svima sviđa", uz najavu da će javnost o svemu biti dodatno informirana za "dva tjedna".
Trump se potom osvrnuo na rat u Ukrajini, rekavši da je vodio "brojne razgovore o Ukrajini" jer bi, kako je naveo, "bilo lijepo završiti taj rat". Spomenuo je i sastanak američkih predstavnika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, dodavši: "Vidjet ćemo kako će to ispasti". Govoreći o ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, Trump je rekao da su u Davosu imali "dobar sastanak", ali je podsjetio da su i ranije imali slične susrete koji nisu rezultirali konkretnim pomacima. Dodao je i da će Europa, u slučaju postizanja dogovora, također biti uključena u sporazum.
Prema Trumpovim riječima, i Zelenski i Putin "žele postići dogovor", a Zelenski mu je to, kako tvrdi, više puta ponovio tijekom njihova susreta. Naveo je i da su razgovarali o teškim uvjetima u kojima se nalazi ukrajinsko stanovništvo, koje se suočava s nestancima struje i grijanja tijekom izrazito niskih temperatura. "Nevjerojatno je što sve rade da bi preživjeli. Tako se ne bi smjelo živjeti", rekao je. Osvrćući se na mogući sastanak u Ujedinjenim Arapskim Emiratima ovog vikenda, Trump je poručio: "Svaki put kad se sastanemo, to je dobro. Ako se ne sastanete, ništa se neće dogoditi". Vraćajući se ponovno na Grenland, istaknuo je da "postoji dobra volja da se nešto postigne" te da će SAD, uz "sjajnu" američku vojsku, "imati mogućnost učiniti točno ono što želi". Dodao je da bi se radilo o "puno velikodušnijem dogovoru" te da je za SAD "puno bolje" da "taj komad leda bude pokriven" sustavom Golden Dome.
Trump je govorio i o mogućem širenju svog Odbora za mir, istaknuvši kako vjeruje da bi se inicijativi mogle pridružiti i druge zemlje, poput UK i Francuske, iako bi u nekim slučajevima za to bilo potrebno zakonodavno odobrenje. Naveo je da su mu talijanska premijerka Giorgia Meloni i poljski predsjednik Karol Nawrocki izrazili želju za sudjelovanjem, ali da prije toga moraju ispuniti određene formalnosti. Posebno je pohvalio Nawrockog, podsjetivši da ga je podržao na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima u Poljskoj. "On je sjajan, usput rečeno. Radi odličan posao, ali mora dobiti odobrenje", rekao je.
Otkrio je i da je razgovarao s venezuelanskom oporbenom čelnicom Maríjom Corinom Machado. "Danas sam razgovarao s Maríjom, i znate, jako mi se sviđa", rekao je novinarima. Na pitanje bi li dopustio da privremena predsjednica Venezuele Delcy Rodríguez ostane na vlasti, Trump je i o njoj govorio pozitivno. "Moram reći da je dosad pokazala vrlo snažno vodstvo, a u ovom trenutku u Sjedinjene Države stižu milijuni barela nafte. Trenutačno je to vrlo snažno vodstvo. Mislim, pokazuju vrlo snažno vodstvo", naveo je. Zaključujući obraćanje novinarima, Trump je rekao i da su mu neki europski čelnici "otvoreno rekli da bi voljeli imati granicu poput Amerike", i ponovio pritom kritike na račun europske politike otvorenih granica. "Moraju nešto učiniti po pitanju imigracije", rekao je. Nakratko se osvrnuo i na najnovije polemike oko novih modrica na rukama, objasnivši da se udario o stol te ponovio staru tvrdnju da uzima aspirine, što, prema njegovim riječima, pridonosi nastanku modrica.
17:50 - Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen izjavio je danas da nije siguran što je konkretno u najavljenom "okviru" američkog predsjednika Donalda Trumpa za budući sporazum o Grenlandu. "Nitko osim Grenlanda i Kraljevine Danske nema ovlaštenje sklapati dogovore ili sporazume o Grenlandu i Kraljevini Danskoj bez nas", rekao je Nielsen CNN-u na konferenciji za novinare u Nuuku. Trump je jučer objavio da je postigao novi "okvir" nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom. Nielsen je rekao da razumije da je Rutte na tom sastanku "prenio poruku koju smo mi zapravo prenijeli prije nekoliko dana našem predstavniku vlade Grenlanda".
"Ne znam što je konkretno u tom sporazumu", rekao je Nielsen o Trumpovom novom okviru, "ali znam da sada imamo radnu skupinu na visokoj razini koja radi na rješenju za obje strane". Suverenitet i teritorijalni integritet Grenlanda su "crvena linija", nastavio je Nielsen. Ranije na konferenciji za novinare rekao je novinarima da je stav Grenlanda jasan. "Ukratko, biramo Kraljevinu Dansku", rekao je Nielsen. "Biramo EU, biramo NATO. Ovo nije samo situacija za Grenland i Kraljevinu Dansku, radi se o svjetskom poretku za sve nas".
15:35 - Volodimir Zelenski kaže, koliko on razumije, prvi trilateralni sastanak između SAD-a, Rusije i Ukrajine održava se sutra i prekosutra. Kaže da će se održati u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali sugerira da im je ideju dao Washington, dodajući: "Nadam se da Emirati znaju za to. Da. Ponekad imamo takva iznenađenja s američke strane."
15:26 - Nakon završetka svog govora, Volodimir Zelenski odgovara na pitanja u Davosu. Počinje izjavom da je njegov sastanak s Donaldom Trumpom bio „dobar” te zahvaljuje američkom predsjedniku što je „pronašao vremena za nas”. „Moj tim je razgovarao s američkim timom prije mog sastanka s predsjednikom Trumpom”, objašnjava Zelenski.
„Moj tim provodi puno vremena s Amerikancima, pa sam čak želio zamoliti predsjednika Trumpa da im da američke putovnice jer stvarno provode mnogo vremena tamo.” „Mislim da je sastanak bio vrlo važan, trebamo brod, i nadam se da je ovo taj brod, brod za mir.” Zelenski je pohvalio SAD kao „vrlo jake” i rekao da je njegov tim „dobro surađivao” s njima. „Moram braniti interese svoje zemlje, zato dijalog možda nije uvijek jednostavan, ali danas je bio pozitivan”, zaključuje Zelenski.
15:15 - Volodimir Zelenski drži govor u Davoru. Govor je započeo aludirajući na film Beskrajan dan, uspoređujući ponavljanje iste situacije u Ukrajini s vječitim ponavljanjem jedne te iste scene. „Nitko ne bi želio tako živjeti – ponavljajući iste stvari tjednima i mjesecima, pa čak i četiri godine“, rekao je. „To je ono kako trenutno živimo. To je naš život.“
Podsjetio je da je prošle godine u Davosu završio govor porukom da Europa mora znati kako se braniti, ali da se u proteklih 12 mjeseci ništa nije promijenilo. „Još uvijek se nalazimo u situaciji u kojoj moram ponavljati iste riječi“, poručio je Zelenski, kritizirajući Europu zbog nedostatka konkretnog odgovora i akcije. Zelenski je u svom govoru dotaknuo i Trumpovu operaciju u Venezueli, istaknuvši da je američka akcija dovela do uhićenja Nicolása Madura, koji se sada suočava sa suđenjem u New Yorku. „Putinu se ne sudi, a ovo je četvrta godina najvećeg rata u Europi od Drugog svjetskog rata, a čovjek koji ga je započeo ne samo da je slobodan, već se i dalje bori za svoj zamrznuti novac u Europi“, rekao je ukrajinski predsjednik.
Prelazeći na pitanje kaznenih progona protiv Rusije, Zelenski je ponovno kritizirao Zapad zbog nedostatka konkretnih mjera. Poručio je da Europa previše raspravlja o budućnosti, ali izbjegava stvarno djelovanje. „Istina je da su se održali mnogi sastanci, ali Europa još uvijek nije došla do toga da ima dom za tribunal s konkretnim radom koji se odvija unutra. Što nedostaje? Vrijeme ili politička volja? Prečesto je u Europi nešto drugo hitnije od pravde“, rekao je. Ukrajinski predsjednik također je izrazio zahvalnost za obveze Velike Britanije i Francuske da pošalju trupe u poslijeratnu Ukrajinu, no naglasio je da se sve opet svodi na sudjelovanje SAD‑a u tim ključnim pitanjima.
Govoreći o Trumpovom Odboru za mir, koji je ranije danas ratificiran u Davosu, Volodimir Zelenski kaže da je "svatko imao svoje razloge" za pridruživanje ili nepridruživanje. "Europa nije ni formirala jedinstveni stav o američkoj ideji", kaže.
"Možda će večeras, kada se sastane Europsko vijeće, nešto odlučiti. Ali dokumenti su već odlučeni jutros, a večeras bi mogli konačno odlučiti i o Grenlandu." Pozivajući na promjene, Zelenski kaže da "ne bismo trebali prihvatiti da je Europa samo salata malih i srednjih sila začinjena neprijateljima Europe". "Kad smo ujedinjeni, zaista smo nepobjedivi i Europa može i mora biti globalna sila, ne ona koja reagira kasno, već ona koja definira budućnost", kaže.
14:37 - Završen je sastanak između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Davosu. Sastanak je trajao oko sat vremena, a Trump se nakon njega pojavio pred kamerama. Kazao je kako su razgovori s ukrajinskim predsjednikom bili "dobri". Upitan postoji li šansa da se danas postigne dogovor, odgovorio je: "Vidjet ćemo što će se dogoditi“.
"Sutra imamo sastanak s Rusijom, a sastat ćemo se i s predsjednikom Putinom“, rekao je."Imao sam vrlo dobar sastanak s predsjednikom Zelenskim, svi žele da rat završi.“
14:06 - Čelnici država članica okupit će se u četvrtak navečer u Bruxellesu na izvanrednom samitu koji je sazvan protekli vikend, nakon američkih prijetnji da će zauzeti Grenland i uvesti carine europskim zemljama koje se tome protive, a koje je u međuvremenu predsjednik Donald Trump povukao. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa sazvao je u nedjelju samit čelnika država članica bi razgovarali i usuglasili europski odgovor na američke prijetnje novim carinama i preuzimanjem Grenlanda. Na sastanku bi trebao sudjelovati i hrvatski premijer Andrej Plenković.
U međuvremenu, Trump, koji je doputovao u Davos na Svjetski ekonomski forum, odustao je od uvođenja dodatnih carina i isključio uporabu sile za preuzimanje tog arktičkog otoka. Prije Trumpova zaokreta u Europskoj uniji se diskretno počinjala spominjati mogućnost korištenja Instrumenta za borbu protiv prisile (ACI), alata koji dosad nikad nije korišten i koji mnogi nazivaju “trgovinskom bazukom". ACI je pravni alat za zaštitu Europske unije i njezinih članica od ekonomskog pritiska i ucjena trećih država koje pokušavaju putem gospodarskih mjera ili prijetnjom takvim mjerama vršiti pritisak na njih s ciljem da ih prisile da donesu ili promijene određene političke odluke.
U srijedu je i Europski parlament stavio na čekanje ratifikaciju trgovinskom sporazuma sa Sjedinjenim Državama iz solidarnosti prema Danskoj i Grenlandu. Umjesto usuglašavanja odgovora na prijetnje novim carinama, čelnici EU-a pokušat će naći zajednički stav oko Trumpova poziva da se priključe Odboru za mir.Trump je u četvrtak u Davosu potpisao osnivačku povelju tog odbora, najavivši njegovu suradnju s UN-om. On ga je inicijalno predložio kada je prošlog rujna najavio svoj plan za okončanje rata u Gazi, ali sada ga je proširio na sve sukobe u svijetu. Mnogi se pribojavaju da Trump s tim odborom traži alternativu Ujedinjenim narodima, koje on često kritizira. Predloženim odborom predsjedao bi doživotno Trump, a odbor bi počeo rješavati sukob u pojasu Gaze i potom ostale ratove. Članice bi morale platiti milijardu američkih dolara ako žele biti u odboru dulje od tri godine. Zasad je Mađarska jedina članica EU-a koja je prihvatila poziv.
Čelnici EU-a i o Mercosuru
Čelnici EU-a će vjerojatno razgovarati i o mogućnosti privremene primjene trgovinskog sporazuma s južnoameričkim blokom Mercosur, nakon što je u srijedu Europski parlament odgodio njegovu ratifikaciju. Europski parlament je tijesnom većinom izglasao prijedlog kojim se od Suda EU-a traži mišljenje o tome može li se sporazum primijeniti prije pune ratifikacije u svim državama članicama i ograničavaju li njegove odredbe Europsku uniju da provodi svoje politike zaštite okoliša i zdravlja potrošača. Budući da Sudu treba obično dvije godine da donese mišljenje, to znači da se do tada odgađa ratifikacija sporazuma jer Parlament ne može o tome glasati prije pravorijeka Suda.
Postoji pravna mogućnost da se taj sporazum počne privremeno primjenjivati dok se ne dovrši ratifikacija, ali je to politički osjetljivo. One zemlje koje su protiv sporazuma kažu da bi odluka o privremenoj primjeni značila nepoštivanje i uvreda za Europski parlament, dok zagovornici poput Njemačke tvrde da je taj sporazum previše važan s obzirom na geopolitičke okolnosti da bi ga se moglo staviti na čekanje.
11:41 - Nakon završetka govora, Donald Trump potpisao je povelju Odbora za mir.
11:27 - U Davosu se okupio dio čelnika koji su prihvatili poziv Donalda Trumpa da se pridruže Odboru za mir. Među njima su predsjednici Azerbajdžana, Argentine, Kazahstana i Indonezije, kao i mađarski premijer Viktor Orban. "Ovo je vrlo uzbudljiv dan, dugo se pripremao", kazao je Trump na početku svog govora te dodao: "Surađivat ćemo s mnogima drugima, uključujući Ujedinjene narode."
"Danas je svijet bogatiji, sigurniji i puno mirniji nego što je bio prije samo godinu dana", istaknuo je, prenosi Sky News. Nakon što je nabrojao postignuća svoje administracije od povratka u Bijelu kuću, Donald Trump se sada osvrnuo na Venezuelu. "Ranije ovog mjeseca, zahvaljujući neusporedivoj vještini, moći i snazi američke vojske, imamo daleko najmoćniju vojsku na svijetu, uhvatili smo odmetnutog diktatora Nicolasa Madura. Vrlo sam sretan zbog toga i imamo odlične odnose s novim čelnicima Venezuele, odnosi su dobri."
Trump se osvrnuo na sastav Odbora za mir: "Svaka zemlja, gotovo svaka zemlja, želi biti dio toga. I upravo smo poslali pisma prije nekoliko dana, a ovo su samo zemlje koje su ovdje. Slučajno su u Davosu." O skupini čelnika okupljenih na pozornici, Trump kaže: "Svaki od njih mi je prijatelj... Sviđa mi se svaki od njih."
11:23 - Njemački kancelar Friedrich Merz u četvrtak je pozdravio promjenu retorike američkog predsjednika Donalda Trumpa o Grenlandu, pa pozvao Europljane da ne otpisuju olako transatlantsko partnerstvo. Merz se obratio Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u švicarskom Davosu, dan nakon što je Trump naprasno odustao od carina europskim državama koje su odlučile podržati Dansku po pitanju njegovog svojatanja Grenlanda kao i od uporabe sile.
„Usprkos svim frustracijama i bijesu proteklih mjeseci, nemojmo prebrzo otpisati transatlantsko partnerstvo”, rekao je Merz u svom govoru kojim se dotaknuo globalne sigurnosti i europske konkurentnosti. „Mi Europljani, mi Nijemci, znamo koliko je vrijedno povjerenje na kojem počiva NATO. U vremenu velikih sila će i SAD ovisiti o tom povjerenju. To je njihova, pa i naša, odlučna kompetitivna prednost”. Europa i SAD sad moraju obnoviti povjerenje na kojemu je Sjevernoatlantski savez izgrađen, naglasio je kancelar.
Njemačka je bila među sedam europskih država koje su prošli tjedan poslale vojnike na Grenland, pa i predmet Trumpovih ranije najavljenih carina koje su trebale stupiti na snagu 1. veljače ako mu se ne bi dopustilo preuzimanje danskog autonomnog teritorija.
10:36 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u Švicarsku. Zelenski bi se trebao sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na marginama foruma u Davosu. Očekuje se da će sastanak Zelenskog i Trumpa započeti oko 13:00 sati po lokalnom vremenu. Glavni govor Zelenskog predviđen je za 14:30 sati, navodi Ukrainska Pravda.
9:53 - Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nije predložio nikakav kompromis po pitanju suvereniteta Grenlanda tijekom svojih razgovora s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, izjavila je u četvrtak glasnogovornica NATO-a Allison Hart. Rutte je izjavio kasno u srijedu da se na sastanku s Trumpom nije razgovaralo o tome hoće li Grenland ostati pod Danskom, nakon što je predsjednik SAD-a povukao prijetnje carinama europskim zemljama i isključio upotrebu vojne sile za preuzimanje kontrole nad Grenlandom. "Glavni tajnik nije predložio nikakav kompromis u vezi sa suverenitetom tijekom svog sastanka s predsjednikom u Davosu", rekla je Hart, ne iznoseći daljnje informacije.
9:50 - Danska želi nastaviti "konstruktivan dijalog sa svojim saveznicima" u vezi s Grenlandom i sigurnošću Arktika, ali uz poštovanje svog "teritorijalnog integriteta", izjavila je u četvrtak premijerka Mette Frederiksen. "Možemo pregovarati o svim političkim aspektima: sigurnosti, ulaganjima, gospodarstvu. Ali ne možemo pregovarati o našem suverenitetu", rekla je premijerka u priopćenju. Danska premijerka naglasila je da "održava bliski dijalog s NATO-om" te dodala da je redovito razgovarala s Rutteom, "posebno prije i nakon njegovog sastanka s predsjednikom Trumpom u Davosu".
"Kraljevina Danska želi nastaviti konstruktivan dijalog sa svojim saveznicima o načinima jačanja sigurnosti na Arktiku, uključujući američku Zlatnu kupolu, pod uvjetom da se to čini uz poštovanje našeg teritorijalnog integriteta“, ponovila je.
9:24 - Sky Newsa navodi kako su dužnosnici i diplomati već iscrpljeni zbog pitanja Grenlanda i nastojanja Donalda Trumpa da ga zauzme. Prema informacijama tog medija, još nema nikakvog okvira dogovora, suprotno od onoga što Trump tvrdi. Naime, Trumpu je navodno samo trebao način da povuče svoje prijetnje kada je shvatio da neće moći posjedovati Grenland. "Je li ovo samo Trumpov izlaz? Još nema stvarnog okvira dogovora", upitao je novinar jednog diplomata koju mu je potom odgovorio: "Točno tako.“
Preko glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, danski i grenlandski stavovi bili su ponovljeni američkom predsjedniku. Tijekom sastanka u Davosu, ponovno su naglašene postojeće obveze iz američko-danskog sporazuma iz 1951. godine, a europske nacije opet su se obvezale povećati vlastitu obranu Grenlanda. Kada su to učinile prošli tjedan, Trump je to protumačio kao provokaciju i izdao prijetnju carinama.
Tijekom dana u Davosu, Trump je prvo odustao od prijetnje vojnom akcijom, zatim od prijetnje carinama, a onda i od inzistiranja na suverenitetu nad Grenlandom. Kako Sky News navodi, čini se kako je shvatio da su njegovi planovi za posjedovanje Grenlanda neizvedivi. Uz to, medij navodi kako će Trumpov tim situaciju vjerojatno predstaviti kao primjer predsjednikove "umjetnosti dogovora“.
8:23 - Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je kasno u srijedu da se nije razgovaralo o pitanju hoće li Grenland ostati pod Danskom na sastanku s Donaldom Trumpom, nakon što je predsjednik SAD-a povukao prijetnje carinama europskim zemljama i isključio upotrebu vojne sile za preuzimanje kontrole nad Grenlandom. Rutte je svoj osvrt dao u intervjuu za emisiju Fox Newsa "Special Report with Bret Baier", nakon sastanka s Trumpom na marginama samita u Davosu.
Ranije tijekom dana Trump je naglo odustao od prijetnji uvođenjem carina, isključio upotrebu sile i rekao da je na vidiku dogovor kojim bi se okončao spor oko tog danskog teritorija. Nakon sastanka s Rutteom, Trump je u srijedu rekao da bi zapadni saveznici na Arktiku mogli sklopiti novi dogovor o tom strateški važnom otočnom teritoriju od 57.000 ljudi koji bi zadovoljio njegovu želju za gradnjom Zlatne kupole, sustava raketne obrane i pristup kritičnim mineralima, a istovremeno blokirao ambicije Rusije i Kine na Arktiku.
Trump je prethodno više puta rekao da Washington mora posjedovati Grenland, autonomni dio Kraljevine Danske u kojem se nalazi američka zračna baza, kako bi spriječio Rusiju ili Kinu da okupiraju taj strateški pozicionirani teritorij bogat mineralima. Ruttea su pitali hoće li Grenland i dalje biti "pod Kraljevinom Danskom u ovom okvirnom sporazumu" koji je Trump spomenuo. "To se pitanje više nije spominjalo u mojim večerašnjim razgovorima s predsjednikom", odgovorio je Rutte.
"On (Trump) je vrlo usredotočen na to što trebamo učiniti kako bismo se pobrinuli da tu golemu arktičku regiju, gdje se trenutačno događaju promjene, gdje su Kinezi i Rusi sve aktivniji, možemo zaštititi." No, "još uvijek ima puno posla" kako bi se postigao dogovor o Grenlandu, rekao je šef NATO-a za AFP nakon sastanka. "Sastanak je bio vrlo dobar večeras. Ali još uvijek ima puno posla", rekao je Rutte.
7:30 - Predsjednik Donald Trump rekao je da će se u četvrtak sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švicarskoj, piše Politico.
7:23 - Prema pisanju The New York Timesa, Trump je objavio da je postigao okvir sporazuma s NATO-om o budućnosti Grenlanda nekoliko sati nakon što su dužnosnici raspravljali o mogućnosti da Sjedinjene Države dobiju suverenitet nad zemljištem za vojne baze.
7:10 - Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi znatno porasli, nadoknadivši dio gubitaka od prethodnog dana, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu. Dow Jones ojačao je 1,21 posto, na 49.077 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,16 posto, na 6.875 bodova, a Nasdaq indeks 1,18 posto, na 23.224 boda. Tako su indeksi nadoknadili dio gubitaka od prethodnog dana, kada su cijene dionica oštro pale jer je Trump prijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam europskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupnji Grenlanda.
Jučer je na sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu Trump ublažio retoriku, a kasnije i objavio da je postignut okvirni dogovor u vezi Grenlanda. Na društvenim mrežama Trump je poručio da su SAD i NATO "formirali okvir budućeg sporazuma u vezi s Grenlandom i, zapravo, cijelom arktičkom regijom" te da "na temelju tog razumijevanja neće nametati carine koje su trebale stupiti na snagu 1. veljače". Zahvaljujući tome, splasnuo je rizik od novog carinskog rata između SAD-a i Europske unije, pa su ulagači na burzama odahnuli.
Kako su geopolitičke napetosti između SAD-a i EU-a ponešto splasnule, idućih dana u fokusu ulagača ponovno će biti kvartalni poslovni rezultati kompanija, koji su posljednjih dana na vrhuncu Grenlandske krize bili u drugom planu. A na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,11 posto, na 10.138 bodova, a pariški CAC 0,08 posto, na 8.069 bodova. Frankfurtski DAX skliznuo je, pak, 0,58 posto, na 24.560 bodova.
7:00 - Američki predsjednik Donald Trump naglo je u srijedu odustao od prijetnji uvođenjem carina kao sredstva za zauzimanje Grenlanda, isključio je upotrebu sile i rekao da je na vidiku dogovor kojim bi se okončao spor oko danskog teritorija koji riskira najdublji prekid transatlantskih odnosa u desetljećima.
Na turbulentnom putovanju na godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u Švicarskoj, Trump je ublažio višetjednu retoriku koja je potresla NATO savez i riskirala novi globalni trgovinski rat. Umjesto toga, rekao je Trump, došao bi novi dogovor koji bi mogao zadovoljiti njegovu želju za sustavom raketne obrane "Zlatna kupola" i pristupom ključnim mineralima, a istovremeno blokirati ambicije Rusije i Kine na Arktiku.
"To je dogovor s kojim su svi jako zadovoljni", rekao je Trump novinarima nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom. "To je dugoročni dogovor. To je konačni dugoročni dogovor. Stavlja sve u stvarno dobru poziciju, posebno što se tiče sigurnosti i minerala." "To je sporazum koji će trajati zauvijek", dodao je. Trump je na svojoj platformi Truth Social rekao da su SAD i NATO "formirali okvir budućeg sporazuma u vezi s Grenlandom i, zapravo, cijelom arktičkom regijom" te da "na temelju tog razumijevanja neće nametati carine koje su trebale stupiti na snagu 1. veljače".
Danska je rekla da bi se pitanje trebalo rješavati diplomacijom, a ne na društvenim mrežama. "Ono što je za nas ključno jest da ovo završimo poštujući integritet i suverenitet kraljevstva (Danske) i pravo grenlandskog naroda na samoodređenje", rekao je danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen javnoj televiziji DR. Rekao je da je razgovarao s Rutteom, ali je odbio dati detalje o tome što je dogovoreno.
Trump je rekao da je zadužio potpredsjednika J. D. Vancea, državnog tajnika Marca Rubia i posebnog izaslanika Stevea Witkoffa da sudjeluju u daljnjim raspravama. Ranije tijekom dana, republikanski američki predsjednik priznao je nelagodu financijskih tržišta zbog njegovih prijetnji i isključio upotrebu sile u govoru u švicarskom alpskom ljetovalištu.
"Ljudi su mislili da ću upotrijebiti silu, ali ne moram je upotrijebiti", rekao je Trump. "Ne želim upotrijebiti silu. Neću upotrijebiti silu." Promjena stava o carinama izazvala je rast burze, a indeks S&P 500 porastao je za 1,2 posto. To je doprinijelo oporavku tržišta nakon najoštrije rasprodaje dionica u tri mjeseca. Saveznici u NATO-u uznemireni su Trumpovim sve većim prijetnjama da će oduzeti teritorij od Danske, koja je dugogodišnji saveznik SAD-a u NATO-u. No, tijekom svoje godine na dužnosti, Trump je također više puta iznosio ozbiljne prijetnje koje su uplašile tržišta, samo da bi ih razvodnio ili potpuno povukao.
Otvori KEKS Pay
Ja ne znam šta bi on više. Skoro je iskukao 90 mld. koje verovatno nikada neće vratiti, a to je samo da se pokrije budžetski deficit za ovu i možda bude i za sledeću. Svakodnevno mu iz EU stiže naoružanje, borbena vozila, municija, oprama . . . Ali 2 miliona vojno sposobih je pobeglo od regrutacije, a još 250000 se vode da su kao u vojsci ali ih nema (dezerteri) i ko da mu vodi rat. Takođe, konstantno svojim izjavama pokušava da deo Evrope uvuče u rat sa Rusijom, pošto su Ameri to u startu rekli veliko 'NE'. Čovek više ne zna gde udara.