Nedavno je bošnjački potpredsjednik Republike Srpske (RS) Ramiz Salkić iz bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) alarmirao javnost da su Bošnjaci diskriminirani u srpskome entitetu jer im se onemogućuje zaštita nacionalnih interesa u Vijeću naroda i tamošnjem Ustavnom sudu, te da nisu ravnopravni i konstitutivni. To se odnosi i na broj zaposlenih Bošnjaka u institucijama, probleme u školstvu, povratak... To su posljedice rata, ali i toga da umjesto ravnopravnog drugog doma Narodne skupštine RS-a imaju instituciju Vijeća naroda, parlamentarnog tijela koje može samo uložiti žalbu na neka pitanja, a o čemu opet odlučuje srpska većina u Ustavnom sudu RS-a.
Tu diskriminaciju koju sada proživljavaju Bošnjaci, ali i Hrvati u RS-u, bošnjačke stranke predložile su u Federaciji BiH. Naime, bošnjačka SDA, SDP BiH, Demokratska fronta i Savez za bolju budućnost, na sastanku s američkom veleposlanicom Maureen Cormack i visokim predstavnikom EU u BiH Larsom Gunnarom Wigemarkom, izrijekom su predložili ukidanje Doma naroda u FBiH i njegovo pretvaranje u Vijeće naroda, inzistirali su da se pri izboru koriste podaci s popisa iz 1991. godine, da se iz svake županije bira po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak u Dom naroda. Riječ je o pokušaju preslikavanja pravnog i političkog stanja srpske državice RS-a u život FBiH koja bi, prema prijedlozima bošnjačkih stranaka, trebala postati bošnjačka državica.
Miloševićev poučak
Sveučilišni profesor Mile Lasić iz Mostara, koji je bio zaposlen u saveznim tijelima u Beogradu početkom 90-ih i svjedočio početku krvavog raspada Jugoslavije, uputio je jučer na Facebooku vrlo upozoravajuću poruku. “Pa pobogu, dragi sugrađani, prisjetite se Miloševićeve priče o ‘modernoj Federaciji’ i njegova razumijevanja nužnosti načela ‘jedan čovjek, jedan glas u višenacionalnoj zemlji, što je i stajalo na prapočetku jugoslavenske nesreće. Nije nikakva tajna da je Milošević pod ‘modernom Federacijom’ mislio na ‘veliku Srbiju’, pa su potom svi slijedili logike ‘modela nacija – država’ – okrupnjavanja i preklapanja teritorijalnog i nacionalnog, kako bi u konačnici postali mali i nikakvi ...” Lasićev post pokušaj je da se na primjeru mini Jugoslavije, kako su i prije zvali BiH, osvijesti do kojih granica je opasan prijedlog unitarne države. Hrvatske stranke vrlo su žestoko reagirale na poruke bošnjačke ljevice i desnice o tome da bi u slučaju pokušaja ukidanja Doma naroda trebalo ponovno oživjeti Herceg-Bosnu, pokrenuti postupak razdruživanja ili pak potpuno blokirati BiH. Hrvatski član BiH Predsjedništva Dragan Čović istaknuo je kako prijedlog ne vodi rješenju presude. – Predlaže se tobože građanska opcija, a ustvari dominacija Bošnjaka. O Domu naroda ne može se razgovarati – rekao je Čović za Večernjak. Čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović pozvao je bošnjačke stranke da povećaju prava Bošnjaka i Hrvata u RS-u. I šefica diplomacije Marija Pejčinović Burić jučer je istaknula da treba osigurati jednakopravan položaj Hrvata, a ne dalje raditi na slabljenju pozicija.
Politički kaos
Nije slučajno da su bošnjačke stranke “udarile” na Dom naroda. Riječ je o gornjem domu Parlamenta Federacije BiH koji donosi sve odluke ravnopravno i koji je ključan za posredni izbor izvršne i zakonodavne vlasti. Bez Doma naroda, u kojemu Hrvati imaju 17 izaslanika, jednako kao i Bošnjaci i Srbi, ne može se izabrati predsjednik ovoga entiteta i Vlada Federacije BiH. S obzirom na to da su Bošnjaci tri puta brojniji, ovo je jedini način zaštite od majorizacije. S druge pak strane postoji i Zastupnički dom u koji se biraju predstavnici građana. Presudom Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića zatraženo je da se prestane s praksom izbora lažnih hrvatskih predstavnika i nametanja sa strane Bošnjaka, nego da Dom naroda, ali i druge nacionalne dimenzionirane institucije bira taj narod koji on predstavlja.
Dom naroda jedna je od temeljnih institucija uspostavljenih u Washingtonskom sporazumu 1994. uz posredovanje SAD-a, Hrvatske i Turske. Potvrđen je kasnije 1995. Daytonskim sporazumom. Bilo kakva promjena koja narušava taj balans do sada je izazivala tektonske promjene. Svi su svjesni, pa i domaći političari, kako će se BiH morati transformirati na putu prema članstvu u Europskoj uniji. To podrazumijeva i omogućavanje manjinama da sudjeluju u izbornome procesu, što je suština presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Sejdić-Finci. Ostalo je samo 20-ak dana za dogovor o izmjenama Izbornog zakona nakon čega će Središnje izborno povjerenstvo raspisati izbore. U slučaju da dogovora ne bude, a po predloženim rješenjima to više sliči ostvarivanju ratnih ciljeva, jedini izvjesni epilog jest da će BiH nakon krize od dva desetljeća krenuti prema kaosu jer neće moći provesti izborne rezultate.
Da se podsjetimo: osuđeni ratni zločinac Rasim Delić, general zločinačke tzv Armije BiH, osuđen je na samo 3 godine iako je izravno zapovjedio osnivanje mudžahedinske brigade 1993. Zašto? Zato što je zapovjednik te brigade posvjedočio kako je sve zločine dogovarao s Alijom Izetbegovićem. Danas njegov sin nastavlja babinim stopama.