Glavna preporuka Izvješća o zaštiti maloljetnika na internetu, koje će ovaj tjedan usvojiti EP u Strasbourgu, bit će ograničenje dobi korisnika društvenih mreža, Facebooka, Instagrama, a moguće i ChatGPT-a na 13 godina, a od 13 do 16 samo uz pristanak roditelja, kazala je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan na današnjem predstavljanju Izvješća o zaštiti maloljetnika na internetu u Zagrebu. Borzan kaže kako su od pojave društvenih mreža i pametnih telefona zabrinjavajući trendovi kod djece i mladih. – U zadnjih nekoliko godina imamo veliki porast mladih između 11 i 15 godina koji se osjećaju nesretno, najviše kod djevojčica, gdje je gotovo svaka druga nesretna – ističe Borzan te objašnjava kako odgovore treba tražiti u načinu na koji mladi danas žive.
Istraživanja pokazuju da mladi danas provode puno manje vremena socijalizirajući se – s dva i pol sata na dan to je vrijeme palo na 40 minuta, jako puno ih spava manje od sedam sati, a primjetno je i odgađanje životnih iskustava poput kasnijeg ulaska u prvu vezu ili polaganja vozačkog ispita. Borzan je danas istaknula i šokantne podatke The Economista kako je u velikom porastu broj mladih koji se samoozljeđuju, kako u EU tako i drugdje. Najšokantniji je porast broja samoubojstava, koji je najviši kod djevojaka od 11 do 19 godina. Na razini EU, samoubojstvo je češći uzrok smrti maloljetnika od prometnih nesreća. Očito je da je došlo do društvene krize. Naravno da je tome doprinijelo puno čimbenika, ali svakako ne treba ignorirati činjenicu da svaki dan milijun ljudi s ChatGPT-om razgovara o samoubojstvu. U EU mladi sedam sati dnevno provode na internetu, 78 posto provjerava mobitel svakih sat vremena, a gotovo polovica je konstantno online. Najlošije je u dobnoj skupini djevojčica od 13 godina. Samo pola sata manje na internetu dnevno ima pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje objašnjava Borzan.
Parlament zato predlaže ograničenje dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina uz jak sustav provjere. Također predlaže zabranu korištenja podataka mladih za oglašavanje jer se pokazalo da, ako primjerice djevojka obriše selfie zbog malog broja lajkova, vidjet će više oglasa za proizvode za ljepotu. Parlament predlaže i zabranu dizajna koji izaziva ovisnost, poput beskonačnog scrolla, autoplay funkcije i nepotrebnih notifikacija. Model poslovanja velikih internetskih divova je zadržati korisnika što dulje na mreži. Nemaju skrupula ni pred čim, pa čak ni pred alarmantnim podacima o utjecaju na mentalno zdravlje mladih. Ovo je veliki iskorak Parlamenta sa širokim političkim konsenzusom pred novi europski zakon koji se očekuje krajem iduće godine zaključila je Borzan.
Meni nije trebala nikakva direktiva EU. Dovoljan je zdrav roditeljski osjećaj odgovornosti za vlastito dijete. Smertphone je dobila sa 16 godina, laptop i pristup internetu isto tako. Danas je stabilna, susjećajna i odgovorna djevojka. Propustila nije ništa, osim hrpe nepotrebnihh budalaština koje te stalno i na perfidan način pokušavaju manipulirati.