Australija najavila zabranu korištenja društvenih mreža mladima mlađim od 16 godina. Zahtjeva od strane Mete i ostalih divova industrije društvenih mreža da od 10. prosinca krenu raditi "razumne korake" prema deaktivaciji postojećih računa i zabrani stvaranja novih.
Vlada ovu zabranu opravdava velikom podrškom roditelja i kaže da im je u cilju smanjiti stres i pritiske koje djeca imaju upravo zbog društvenih mreža. Studija angažirana od vlasti kaže da 96% djece od 10 do 15 godina koristi društvene mreže te da je jedno od sedmero djece bilo žrtva cyberbullyinga. Ova zabrana najviše će udariti po Instagramu, Snapchatu, YouTubeu, TikToku, Redditu ali i "streaming" aplikacijama poput Kicka i Twitcha. Također je sve veći pritisak na industriji videoigara da provjerava godine svojih korisnika, pogotovo na Robloxu ili Discord platformi.
Vlada je poručila da će nastaviti revidirati popis obuhvaćenih platformi te će pritom razmatrati tri glavna kriterija: je li jedina ili „značajna” svrha platforme omogućavanje online društvene interakcije među korisnicima; omogućuje li korisnicima međusobnu komunikaciju; te dopušta li objavljivanje sadržaja. YouTube Kids, Google Classroom i WhatsApp nisu uključeni jer ne zadovoljavaju te kriterije. Djeca će i dalje moći gledati većinu sadržaja na platformama poput YouTubea, koje ne zahtijevaju korisnički račun.
Djeca i roditelji neće biti kažnjavani zbog kršenja zabrane – odgovornost snose same društvene mreže, koje za ozbiljne ili ponovljene prekršaje mogu biti kažnjene sa cifrom do 49,5 milijuna australskih dolara (27.800.000 eura) Vlada traži da platforme poduzmu „razumne korake” kako bi spriječile pristup djeci te da koriste tehnologije za provjeru dobi, iako ne navodi koje točno. Spominju se razne mogućnosti, uključujući provjeru putem državnih dokumenata, prepoznavanje lica ili glasa te procjenu dobi na temelju ponašanja korisnika i drugih online tragova. Vlada potiče platforme da koriste više različitih metoda za provjeru dobi. Također je jasno poručila da se više ne mogu oslanjati na to da korisnici sami unesu datum rođenja, niti na potvrdu roditelja.
Meta (Facebook, Instagram, Threads) najavila je da će od 4. prosinca početi zatvarati maloljetničke račune. Oni koji budu pogrešno uklonjeni moći će svoju dob potvrditi državnim dokumentom ili video-selfijem. Snapchat će nuditi provjeru putem bankovnih računa, osobnih dokumenata ili selfie fotografije koja procjenjuje dob. Ostale zahvaćene platforme još nisu objavile kako će se prilagoditi. Teško je procijeniti učinkovitost dok se ne vidi koje će se metode konkretno koristiti. Stručnjaci upozoravaju da tehnologije za procjenu dobi ponekad pogrešno blokiraju korisnike ili propuštaju one mlađe od dopuštenog. Vladino izvješće pokazalo je da je prepoznavanje lica najmanje pouzdano upravo za djecu koju bi trebalo štititi.
Postavlja se i pitanje jesu li kazne dovoljno visoke. Bivši direktor Facebooka Stephen Scheeler rekao je za AAP: „Meti treba oko sat i 52 minute da zaradi 50 milijuna dolara.“ Kritičari tvrde da zabrana, čak i ako bude dobro provedena, neće nužno smanjiti rizike za djecu. Iz nje su izuzete platforme za upoznavanje, gaming servisi i AI chatbotovi, iako su potonji već bili u središtu skandala zbog navodnog poticanja djece na samoubojstvo ili „senzualnih“ razgovora s maloljetnicima. Drugi upozoravaju da će tinejdžeri koji se oslanjaju na društvene mreže radi zajednice ostati izolirani te da bi edukacija o sigurnom korištenju interneta bila učinkovitija. Ministrica komunikacija Annika Wells priznala je da mjere vjerojatno neće biti „savršene“ i da će „izgledati pomalo neuredno, kao i svaka velika reforma“.
Kritičari ističu i mogućnost zloupotrebe osjetljivih podataka koji će se prikupljati radi provjere dobi, osobito nakon niza velikih hakerskih napada u Australiji posljednjih godina. Vlada tvrdi da zakon predviđa „snažne zaštite“, a prikupljeni podaci smiju se koristiti isključivo za potvrdu dobi i moraju biti uništeni nakon toga. Platforme će morati ponuditi i alternativu korištenju državnih dokumenata. Tvrtke su bile zatečene najavom zabrane. Tvrde da će provedba biti teška, lako zaobiđena, usporit će korisnike i otvoriti rizike za privatnost. Također upozoravaju da bi djecu mogla odvesti u opasnije dijelove interneta. Snapchat i YouTube čak tvrde da oni uopće nisu društvene mreže. Google navodno razmatra pravni postupak protiv uključivanja YouTubea.
Meta, iako je najavila raniju provedbu ovog zakona, ipak poručuje da će zabrana rezultirati „neusklađenim razinama zaštite“ među aplikacijama koje tinejdžeri koriste. TikTok i Snapchat rekli su u parlamentu da se protive, ali će ipak provesti mjere zakona. Australijska platforma Kick najavila je uvođenje „niza mjera“ i suradnju s vlastima. Tinejdžeri s kojima je BBC razgovarao već otvaraju račune s lažnom dobi. Vlada je upozorila platforme da mora biti uklonjena i takva aktivnost. Na internetu tinejdžeri dijele savjete kako zaobići provjere, a očekuje se i porast korištenja VPN-ova, kao što se dogodilo u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon uvođenja sličnih mjera. Neki su se prebacili na zajedničke račune s roditeljima, a utjecajni tinejdžeri već preporučuju alternativne aplikacije.
Slične mjere u Europi i svijetu
Australska zabrana pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 jedinstvena je u svijetu. Druge zemlje uvode ograničenja, ali ne i potpunu zabranu. U Ujedinjenom Kraljevstvu nove sigurnosne norme predviđaju visoke kazne, pa čak i zatvor za rukovoditelje, ako ne zaštite mlade od štetnog sadržaja. U više europskih zemalja mlađi korisnici smiju koristiti društvene mreže samo uz pristanak roditelja. Francuska razmatra zabranu za mlađe od 15 i „internetski policijski sat“ za tinejdžere. Danska planira zabranu za mlađe od 15, a Norveška proučava sličan prijedlog. U Španjolskoj se predviđa da će maloljetnicima za pristup biti potrebna suglasnost skrbnika. U SAD-u je pokušaj zabrane u Utahu prošle godine blokirao sud.
U Hrvatskoj se paralelno vodi rasprava o ograničavanju korištenja mobitela u školama. Inicijativu u Saboru predvodi zastupnica Marija Selak Raspudić, koja upozorava da prekomjerna upotreba mobitela narušava koncentraciju i mentalno zdravlje djece. Podržava je više od 85 posto učitelja, ali i velik broj učenika, a prijedlog predviđa da se mobiteli u školama koriste samo u nužnim i obrazovnim situacijama.
Otvori KEKS Pay
Cigarete, alkohol i klađenje je zabranjeno mlađima od 18 godina jer stvaraju ovisnost. Isto vrijedi i za društvene mreže. Ne samo da stvaraju ovisnost kao takve nego sve te bogate kompanije imaju stručnjake psihologe koji ih svakodnevno čine još više podložne ovisnosti. Tako da ih treba i zabraniti za maloljetne i regulirati na način da ih se ne može koristiti anonimno i besplatno što će onda rezultirati s time da si sami podešavamo algoritam, a ne da nam ga kompanije podešavaju na način da što više vremena provodimo tamo i gledamo oglase.