Donald Trump povlači američku vojnu podršku Ukrajini i prijeti invazijom svojih NATO saveznika, čime praktički mijenja saveze koji su, prema mnogima, pomogli očuvanju mira u Europi desetljećima. Kako SAD postaje sve nepouzdaniji saveznik pod Trumpovim predsjedanjem, Europa je sve ranjivija na potpunu rusku invaziju, tvrdi general Sir Richard Shirreff, a prenosi Metro.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je, smatra Shirreff, spreman iskoristiti tu situaciju, što znači da prekid vatre koji Trump nameće Ukrajini nikada neće dovesti do mira. Bivši zamjenik najvišeg saveznog zapovjednika NATO-a za Europu predviđa da će ruski tenkovi „krenuti preko granice u Estoniju i Latviju“ unutar dvije godine. Pisao je za MailOnline, rekavši: "Unutar četiri sata bit će blizu glavnog grada Estonije, Tallinna".
-Britansko vođeni poboljšani naprijed postavljeni borbeni tim u Estoniji pružit će kratki otpor, ali pretrpjet će velike gubitke prije nego što bude preplavljen i prisiljen povući se- kazao je. Na kraju bi to dovelo do toga da Ujedinjeno Kraljevstvo objavi da je formalno u ratu s Rusijom, a saveznici Britanije u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji slijedili bi njihov primjer.
Međutim, godine političke polarizacije – često potaknute ruskim novcem, botovima i astro-turfingom – mogle su uspjeti podijeliti NATO. Uz Rumunjsku, Mađarsku, Slovačku, SAD odbija ponuditi podršku, rekao je Shirreff. Predviđa da će ovaj rat biti daleko širi od samo zemalja na periferiji Europe. Rusija bi mogla ispaliti svoje rakete na RAF baze u Engleskoj i druge ciljeve u zapadnoeuropskim zemljama, koje bi zatim uzvratile napadima na rusku energetsku i vojnu infrastrukturu, dok bi slale pojačanja u baltičke države.
FOTO Uoči pregovora o prekidu vatre: Rusija dronovima napala Kijev, poginulo troje ljudi
Shirreff ima prilično detaljno predviđanje za sljedeće dvije godine – od ruske vojske koja pogubljuje u Donbasu, do novog Putinovog zauzimanja teritorija u Ukrajini, koje će ovaj put Trump prihvatiti pod krinkom mira. Mišljenje umirovljenog generala je da bi bivši boksač i gradonačelnik Kijeva Vitali Klitschko mogao zamijeniti Volodimira Zelenskog kao predsjednika Ukrajine.
Shirreff misli da će tada Klitschko, koristeći povratak totalnog rata, ispaliti nuklearne rakete – razvijene u sljedeće dvije godine – prema Rusiji, uništavajući grad, izazivajući ultranacionalistički puč u Moskvi i odvajanje raznih „vasalskih republika na dalekom istoku i Kavkazu“. To, smatra on, dovodi do pada Putinovog režima i, s njim, ruske ratobornosti – ne zaboravljajući činjenicu da su ti ultranacionalisti još agresivniji, a mnoge od tih vasalskih država dominiraju etničkim Rusima.
-Fikcija možda, ali ako propustimo priliku postati gospodari svoje sudbine, Putin će biti taj koji upravlja. Opet, hoće li Zapad preživjeti ovisi o tome koliko smo dobro pripremljeni- kazao je Shirreff. Postoji mnogo dokaza o Putinovoj želji za širenjem. Najmanje 150.000 ljudi – većinom civila – ubijeno je kada je Rusija suzbijala rat za neovisnost u Čečeniji, regiji Rusije, 1990-ih. Stotine su poginule i gotovo 200.000 je bilo raseljeno u ruskoj invaziji na susjednu Gruziju 2008. godine. Regije zemlje ostale su okupirane.
Vjeruje se da je Rusija ubila više civila u Siriji nego što je to učinio ISIS. Otprilike 25.000 ljudi poginulo je u zračnim napadima koji su izvršeni kako bi se podržao saveznički Assadov režim. Članovi Sirijske civilne obrane poznati kao Bijeli šljemovi i lokalni stanovnici tragaju za žrtvama u ruševinama zgrade nakon izvještaja o ruskom zračnom napadu na popularno tržište u selu Balyun u sirijskoj sjeverozapadnoj provinciji Idlib 7. prosinca 2019. - Zračni napadi sirijskog režima i Rusije ubili su 19 civila danas, među njima osmero djece, izvijestio je ratni monitor.
Od zračnih napada – poput onog na tržište – do Wagnerovih plaćenika, Rusija je koristila mnoge iste taktike u Siriji koje je kasnije primijenila na Ukrajinu. Stotine milijardi eura koje su uložene u jačanje naših oružanih snaga u posljednje dvije godine znači da se možemo braniti – i uzvratiti snažno, rekao je Shirreff.
Čini se da Europski lideri već poduzimaju korake prema tome, povećavajući izdvajanja dok razmatraju planove za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, sa ili bez podrške SAD-a. Premijer Velike Britanije Keir Starmer najavio je dodatnih 13,4 milijarde funti u obrambene izdatke svake godine od 2027. godine, u izjavi za Donji dom prošlog mjeseca. Predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen najavila je do 674 milijarde funti za naoružanje Europe i Ukrajine.
Poljska prednjači s planom izdvajanja 4,7% svog BDP-a za obranu – više nego 3,4% koliko je SAD izdvojio prošle godine. Obrambeni proračun Francuske trebao bi doseći 57 milijardi funti godišnje do 2030. godine, s povećanjem sa 42,5 milijarde funti koje kreće od ove godine.
VIDEO Strašna avionska nesreća u Njemačkoj: Poginuo pilot, njegova kći (6) spašena iz goruće olupine
Zbrda-zdola google translate članak.