Deponija na Baštiunu je starija dvije godine i od mene koji sada imam 60 godina. Što je previše, previše je i to se mora sanirati hitno. Iako smo još prije deset godina pokušavali, dogovarali i pregovarali s Fondom za zaštitu okoliša sve se oduljilo zbog zbog problema koji su se tamo događali. Ali sada nema više natrag. Stoga smo i otkupili zemljište za deponiji na Baštiunu za 181.000 eura od županije i mi krećemo u sanaciju... - rekao je ovo za Večernji list biogradski gradonačelnik Ivan Knez objašnjavajući odluku da se otkupi zemljište na Baštiunu i krene u sanaciju kako bi se zaokružila cijela priča o kvalitetnom gospodarenju otpadom na jednom od najznačajnijih i najosjetljivijih područja po pitanju zaštite okoliša u Hrvatskoj.
Podsjetimo, iako je odlukom Vlade RH zatvorena još prije šest godina, deponija na Baštiunu zatvorena i na nju se više ne dovozi otpad, tone i tone smeća nalaze se i danas tamo, tik uz najveće hrvatsko jezero i Park prirode Vransko jezero i čekaju sanaciju. Kada se zna da je godišnje odlagano na deponiji preko pet i pol tona otpada, jasno je koliko je zapravo bio i još je ugrožen tamošnji okoliš, a što se vidi napose iz snimaka koje su nam ustupili iz Grada. - Nije nikad ispitivano koliko je zagađenje u jezeru i u zraku, ali tu su podzemne vode i svakako da to što se deponija nalazi uz park prirode nije dobro za park prirode i samo jezero. Zbog toga svega mi iz Biograda na Moru smo još 2009. godine imali sav projekt sanacije deponije, ali se sve iskompliciralo u fondu i nije bilo sanacije. Mi smo imali ugovor o pravu građenja, ali je sve isteklo i krenuli smo i u idejne projekte kompostane i reciklažnog dvorišta, pa smo se kako bi zaokružili cijelu priču oko sanacije i gospodarenja otpadom odlučili otkupiti to zemljište. Odlukom Vlade da se deponija zatvori, mi smo ga i zatvorili 2018. godine i snalazili se sve ovo vrijeme kao i drugi i odvozili otpad u Obrovac jer grad Zadar nije dozvolio odvoz kod njih, pa smo ga kasnije odvozili u Polaču gdje je prije pola godine izbio požar pa su nam i tamo zabranili na neko vrijeme. Nama svima u Županiji pa i u Biogradu je itekako bitno da se što prije u funkciju stavi Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima. Mi stoga sljedećih dana idemo na Vladu da vidimo što će biti s tim jer su kapaciteti i deponije u Polači pri kraju, a moramo zbrinjavati otpad - rekao nam je gradonačelnik Knez ističući kako se nada što skorijem početku rada zadarskog Centra za gospodarenje otpadom.
VEZANI ČLANCI:
Ivan Knez vjeruje da će biogradska deponija na Baštiunu biti sanirana i prije 2026. godine. U projektu sanacije teške oko sedam milijuna eura 66 posto daje država, a ostatak po pola dijele Grad Biograd, te općine Sveti Filip i Jakov, Pakoštane i otočne općine s biogradskog područja. Problemi za žitelji biogradske rivijere zbog deponije Baštiun su bili, podsjetimo najintenzivniji ljeti zbog brojnih požara, a sve je ugrožavalo turizam i kvalitetu zraka za jednu od najposjećenijih turističkih destinacija u Hrvatskoj.
- Sanacijom će sve to biti iza nas. Ali ne stajemo samo na tome, već idemo i u projekt kompostane za bio otpad gdje se nakupi od svih s biogradske rivijere i oko 1000 tona godišnje koje će se s kompostanom koristiti za gnojivo. Ta investicija bi mogla koštati preko milijun eura i dakako i tu računamo na pomoć Fondova EU i države kao i za oko dva milijuna eura za reciklažno dvorište za građevinski otpad. Time ćemo zaokružiti cijelu priču oko gospodarenja otpadom na našem području i zaštitu okoliša. Ali to nije sve što tražimo od države jer kad smo već mi svoje napravili moraju i svi drugi... - rekao nam je biogradski gradonačelnik te podsjetio na još jedan značajan biogradski projekt na čekanju preko deset godina, među ostalim razlozima, također i zbog deponije na Baštiunu. - Ni investitor ni mi nismo odustali od izgradnje golf terena iznad Biograda, a što nam je preduvjet za elitni turizam. Kada se ukloni Baštiun prestaje problem “pogleda na deponiju s devet golf terena” odnosno njene neposredne blizine, i “mirisa” i dima s deponije koji bi itekako ugrožavali ovaj projekt još prije desetak godina vrijedan 60 milijuna eura. Sad je na državi da sjedne s investitorima i s nama koji imamo cijeli izrađeni projekt i da riješi pitanje zemljišta i da Biograd postane i jedna od najpoznatijih i golf destinacija - zaključio je Ivan Knez.
>>FOTO Pitali smo umjetnu inteligenciju kako će najpopularnije hrvatske destinacije izgledati za 100 godina. Plitvička jezera su nestvarna>>
Sta bi normalan covjek rekao za ovakvog nacelnika grada, koji trosi mnogo vremena i novca za odlaske u Japan i kojekakve sjednice organizacije ICAN (Međunarodna kampanja za zabranu nukleranog oružja),a od njegove kuce i par stotina metara od parka prirode Vransko jezero imamo atomsku bombu "bastijunski brig" koja osim sto zagadjuje okolinu, truje nas i nasu djecu, truje turiste a pored toga i mnogo drugih aomskih tihih smrdljivig bombi poput ispustanja kanalizacije u more i smrada koji se siri gradom zbog nepravilno izgradjene kanalizacije, zbog cega se domaci ne kupaju na podrucju Biograda kad god je juzina i kad strujanje vraca otpadne vode na povrsinu i na plaze. Zar se nema , volje, znanja i potrebe za izgradnju barem jedne spalionice smeca na zadarskom podrucju gdje bi se po uzoru na mnoge napredne gradove na zapadu sve smece koje se nemoze reciklirat i ponovo petvorit u proizvodnu sirovinu spaljivat te na taj nacin proizvodit elektricnu i toplotnu energiju. Zar spominjat takve gluposti, kako se iz ravnice odvozilo smece u Polacu gdje se onda otrovi slijevaju u izvore oko ravnice i Vranskog jezera gdje su mnogi izvori pitke vode i bunari.Ovaj nacelnik ne spominje da su bili vec dobiveni novci za preseljenje smeca sa ove lokacije, novci potroseni, smetiste nekoliko puta zapaljeno i danima gusilo i mjestane i turiste od Draga do Biograda na moru, jer je tebalo opravdat potrosene novce i smanjenje smeca na bilo koji nacin dokazat.