Naslovnica Vijesti Svijet

Belgija ustupila Nizozemskoj dva poluotoka za jedan i ostale dobre susjede

Sporazum koji su Belgija i Nizozemska potpisale 2016. godine stupio je jučer na snagu. Primjer je mirnog rješavanja sporova
02. siječnja 2018. u 15:41 54 komentara 3996 prikaza

Od 1. siječnja 2018. stupio je na snagu sporazum koji su Belgija i Nizozemska potpisale 2016., prema kojem su izmijenjene granice između dviju država.

Sebastian Kurz Nude pomoć Kurz i Rutte zabrinuti zbog spora o granici između Slovenije i Hrvatske

Belgija je ustupila Nizozemskoj dva poluotoka na rijeci Meuse veličine 16,37 hektara, tj. oko 23 nogometna igrališta, a Belgija je dobila poluotočić od 3,09 hektara.

Bili su na pogrešnoj strani

Tri poluotoka, tada nenastanjena, bila su na suprotnim stranama od kada je uređena rijeka Meuse, odnosno od 1961., te su uočeni problemi, a time i nastojanja da ih se prevlada dogovornom izmjenom granica. Poluotoci Presqu’île d’Eijsden i Presqu’île de L’llal bili su belgijski, ali na teritoriju Nizozemske, odnosno preko rijeke Meuse, a nizozemski poluotok Petit-Engraier bio na belgijskoj strani granice.

1 / 12
Ribari: Nije ugodno kad ribariš okružen policijom

Da bi se došlo do njih moralo se ili doći riječnim putem ili prelaziti granicu. Godinama se pregovaralo kako riješiti pitanje, a onda su u studenome 2016. sporazum o zamijeni dva poluotoka za jedan potpisala dvojica kraljeva, belgijski kralj Philippe i nizozemski Willem-Alexander. Prije stupanja na snagu sporazum su trebali ratificirati parlamenti. Belgijski ministar vanjskih poslova Didier Reynders ocijenio je sporazum iz 2016. kao znak dobrih odnosa između dviju država “koji bi ostalima trebao biti uzor”, te kako taj sporazum pokazuje da se “granice mogu mirno mijenjati”. Nizozemski ministar vanjskih poslova Bert Koenders izjavio je da su “Belgija i Nizozemska s uspjehom i mirno izmijenile svoje granice kao što to rade dobri susjedi”.

A ta granica, sada izmijenjena, bila je ucrtana 1843. ugovorom iz Maastrichta i teritorij je bio prije toga predmetom sučeljavanja između dviju država. Pošto je 1961. korito rijeke Meuse bilo izravnano kako bi se olakšala plovidba, tri su poluotoka ostala na “pogrešnoj” strani obale. Nenastanjeni poluotoci postali su primamljivi, prema pisanju nizozemskih glasila, uglavnom za neke nelegalne radnje i prostituciju. Odlučilo ih se povezati s teritorijem na koji su “priključeni”.

Neriješeni slučajevi

U svijetu postoji više primjera neriješenih granica. Najužarenija je granica između Palestine i Izraela, ali je i Cipar etnički podijeljen. Njegov je grčki dio u EU, a turski je pod utjecajem Turske. Premda Slovenija i Hrvatska izjavljuju da su u dobrosusjedskim odnosima, ne mogu se dogovoriti o granici u Savudrijskoj vali. Ali, dok i jedna i druga strana traže maksimum, do dogovora neće doći. Svaka strana kompromisom nešto gubi, ali znatno više dobiva ne samo na ugledu nego će i stanovnici na spornim područjima živjeti mirnije i bolje. Nije li to dovoljno za sporazum?

1 / 18
Stanje u lučici Savudrija na dan kada je Slovenija objavila primjenu arbitraže
Andrej Plenković, Miro Cerar Dejan Šorak Bez zloglasnih Osimskih ugovora ne bismo imali granični spor sa Slovenijom Andrej Plenković PLENKOVIĆ: Hrvatska je mali nestaško. Naša je politika: svoje čuvamo, tuđe ne diramo Zagreb: Ministar Božinović na konferenciji za medije o realiziranoj nabavi policijske opreme Ministar na televizijama Božinović: Hrvatski ribari ne trebaju plaćati slovenske kazne, arbitražna odluka nije samoprovediva
Digitalna komora
JESTE LI ISPROBALI
HGK: Naša Digitalna komora sada nudi sve bitne informacije za pokretanje poslovanja
  • Avatar Bjesomar
    Bjesomar:

    I što je pjesnik htio reći ovim člankom? Da bi mi slovencima na "majke mi" morali pokloniti nešto što ih ne pripada? Zašto oni nama ne poklone malo od Alpa jer oni eto imaju planina koš i još a mi ... prikaži još! nemamo? To bi bila takva logika.

  • crocro:

    Katastarske čestice se znaju od davnina i to je zakon zakona. Prekrajanja nema. Navedite koliko slučajeva u svijetu ima gdje su zaljevi pripali samo nekoj zemlji ili većinom nekoj zemlji a susjednoj ne? Ili su se zaljevi između dvije zemlje ... prikaži još! dijelili crtom sredine? Crta sredine zaljeva je zakon zakona i to je opisano u međunarodnom pravu mora. Ali ne. Slovenija je izniman svjetski slučaj koja traži tuđe što nikada nije bilo njihovo. Mamić bi rekao: "Nećeš razbojniče"!

  • Avatar milidobrović
    milidobrović:

    sve je lako kad nemaš lažljive susjede, da se barem ispričaju za svoja podmetanja - ne oni se time ponose kao uspjehom