James Reed, izvršni direktor agencije za zapošljavanje Reed Employment, s gotovo 40 godina iskustva u industriji kazao je da nije vidio ništa slično u gotovo četiri desetljećaa. "Ovo nije suša radnih mjesta, ovo je pustinja", upozorio je. Naime, u Ujedinjenom Kraljevstvu nezaposlenost je dosegla vrhunac, a mlade koji završavaju školovanje ravno u ponor gura umjetna inteligencija. Prošli tjedan Amazon je objavio otpuštanje 14.000 korporativnih radnika s planom da AI zamijeni ukupno do 30.000 pozicija. Prema apokaliptičnim prognozama, globalno bi moglo nestati čak 300 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom. Ali ovaj put priča nije samo o tvorničkim radnicima. Dok su u prošlosti strojevi gutali poslove na proizvodnim linijama i u administraciji, od samouslužnih blagajni do robota u tvrtkama, sada AI cilja srednju klasu, odvjetnike, grafičke dizajnere, analitičare. "ChatGPT ne može popraviti bojler, a algoritam ne zna prespojiti utikač“, kaže Tadhg O’Mahony, 30-godišnji električar iz West Corka u Irskoj, koji je nakon magisterija iz održivosti odabrao zanat. "Obrti će biti pogođeni puno manje od uredskih poslova“, nastavlja O’Mahony. AI centri podataka zahtijevaju ogromne količine energije, a netko mora postaviti kabele, solarne panele i servere. "Bit će dobro za elektroindustriju, barem kratkoročno“, dodaje.
Pandemija Covida već je pomaknula percepciju: njegovatelji, dostavljači i skladištari postali su „esencijalni“. Sada AI dodatno ističe vrijednost poslova koji zahtijevaju ruke, tijelo i prisutnost. "Biti nužan postalo je manje vrijedno od diplome, bez obzira na ocjenu“, kaže Guy Standing, britanski ekonomist i autor knjige Politika vremena. "AI neće samo zamijeniti poslove, već promijeniti prirodu rada", upozorava. "Forsirali smo sve na visoko obrazovanje, iako to nije za svakoga“, kaže O’Mahony. Posljedica? Kronični nedostatak obrtnika.
"Trenutno imamo kombinaciju plutokracije, globalizacije i tehnologije umjetne inteligencije, što radne odnose čini daleko nesigurnijima i nestabilnijima", objašnjava Standing. "A to stvara fenomen da se ljudi suočavaju s kroničnom neizvjesnošću. Država blagostanja izgrađena je na nesigurnosti koja je bila predvidljiva, postati nezaposlen, razboljeti, zatrudnjeti ili doživjeti nesreću... Ali ne možete osmisliti sustav osiguranja za neizvjesnost", dodaje.
U osnovi, mogli bismo se naći na raskrižju. Ako se vlada loše nosi s tim, nedostatkom ulaganja u osposobljavanje, nedostatkom naukovanja, neadekvatnim obrazovanjem o tehnologiji i radu – ta neizvjesnost bez smjera mogla bi učvrstiti novi oblik digitalnog klasizma, pa čak i potaknuti onu vrstu opasne politike koja već pustoši s obje strane Atlantika. Međutim, ako poslušamo, umjetna inteligencija neće samo promijeniti način na koji radimo, već i način na koji doživljavamo vrijedan rad, navodi se u analizi Independenta.
Otvori KEKS Pay
Srednja klasa na zapadu gubi jer ima previše neproduktivnih koji puno pametuju i troše dok produktivni moraju raditi. Moraju raditi za migrante od kojih nekada i više od 50% ne žele raditi. Za studente koji su pametniji od svih ostalih ali jedino nisu u stanju da završe svoj faks. Za državne birokrate koji stalno traže povišice ali sve manje sami rade. Za silne NGOe koji žele cijeli svijet spasiti ali ne svojim novcem jer i ne idu produktivno raditi.