*Izjavili ste kako
očekujete da BiH tijekom 2009. godine dobije status kandidata za
članstvo u Europskoj uniji. Na čemu temeljite svoj optimizam?
-Sva izvršna tijela, čija je to nadležnost, moraju već od siječnja više
raditi na ispunjavanju uvjeta koje smo preuzeli na putu prema Europskoj
uniji. Ja sam uvjeren da će se na tome, s obzirom da je to
opredjeljenje svih u BiH, raditi ozbiljno i odgovorno. To je jedan od
razloga moga optimizma. Drugi je što mislim da je u Europi sazrelo
mišljenje da cijeli Balkan treba biti još korak bliže EU-u. To je za
BiH, ali i za većinu zemalja u okružju, kandidacijski status. Time bi i
Unija imala stabilniju situaciju te sam upravo zato i optimist.
Prirodno, za takav kandidacijski status vezan je i bezvizni režim, a
mislim da za njega ima još više opravdanih razloga. Stanovnici ove
regije, a posebno BiH, zaslužili su da ne stoje u ponižavajućim
redovima pred veleposlanstvima kako bi mogli otputovati u zemlje EU-a.
Nadalje, uvjeti za bezvizni režim se ispunjavaju i sve brže će se
ispunjavati i, ako sam dobro informiran, a mislim da jesam, već
sredinom godine mogli bismo početi izdavati biometrijske putovnice, što
je glavni uvjet. Sve su to razlozi za moj optimizam i mislim da BiH
tijekom 2009. može postati kandidat za članstvo u Europskoj uniji i
doći do bezviznog režima.
*Više puta ste kazali
kako ne vjerujete u mogućnost skorog dogovora o ustavnim promjenama. Je
li se Vaš stav promijenio nakon zadnjeg dogovora Dodika, Čovića i
Tihića?
-To je jedno od rijetkih stvari u kojima ja nisam optimist. Svi kažemo
da trebamo promjene, ali svi različito pristupamo tome. Čak sam uvjeren
da trojica političkih čelnika koji su potpisali Prudski dogovor, u
kojem su rekli da treba ići u ustavne promjene, misle različito o
stupnju tih ustavnih promjena i načinu kako njima treba pristupiti.
Zato sam ja i danas skeptik da će to ići tako brzo. Ako se to ne dogodi
tijekom iduće godine, onda sigurno u izbore 2010. godine ulazimo sa
sadašnjim Ustavom. Osobno mislim kako je realno promijeniti nekoliko
stvari u Ustavu koje se tiču Europske konvencije o ljudskim pravima i
slobodama, a da je sve ostalo mnogo krupniji problem koji mi ne možemo
riješiti u godini dana. To su pitanja koja i mnoge demokratske zemlje,
koje su se naučile dogovarati, za razliku od nas koji smo naučili
sukobljavati se, ne rješavaju za godinu dana. Sve ili ništa je nemoguća
priča u BiH i zato bismo trebali razgovarati o stvarima oko kojih se
možemo dogovoriti.
*Vaša izjava o trećem
entitetu kao najboljem rješenju za BiH naišla je na oštre kritike.
Smatrate li da je to realna opcija?
-Mnogo se priča o trećem entitetu te, naravno, i ja imam mišljenje o
tome. Prvo, u BiH svi moraju biti ravnopravni i osjećati se
ravnopravnima, Nije teško dokazati da u ovom trenutku hrvatski narod u
nekim dijelovima ima manja prava nego druga dva naroda. Tu prvenstveno
mislim na uporabu jezika, javnog RTV servisa, mogućnosti preglasavanja
u Vladi Federacije... Zato ja mislim da su tri entiteta ono što će
spajati BiH kako bismo se jednostavnije dogovarali u takvoj situaciji.
Tada bi i država BiH bolje funkcionirala. Naravno, to ne govorim u
funkciji podjele BiH, kako to tumače neki u Sarajevu, i nisam kazao da
bi to bilo moguće sad uraditi. Treći entitet je, dugoročno gledano,
najbolje rješenje u BiH. Alternativa tomu je funkcioniranje BiH
striktno po Daytonskom sporazumu. Međutim, ako imate jednu većinu koja
stalno želi silom mijenjati ustavna rješenja iz Daytona, onda je to
problem. Oni koji su ugroženi takvim napadima i pokušajima
centralizacije, odgovaraju kako znaju i tako se stvara problem.
*Hoćete li iskoristiti preostali predsjednički mandat kako biste
pokušali izgladiti odnose s hrvatskim državnim vrhom, posebice u svezi
nesuglasica na relaciji Zagreb-Banja Luka?
-Prema mom mišljenju, ne postoje nesporazumi na relaciji Banja
Luka-Zagreb, odnosno Zagreb-Banja Luka. Postoji niz neriješenih odnosa
između BiH i Hrvatske i tu je odgovornost i na jednoj i na drugoj
strani. Godinama raspravljamo o otvorenim pitanjima morske i kopnene
granice, imovine i drugim pitanjima. Ništa od toga, za sve ove godine,
nismo pomjerili s mrtve točke. To je krupni nesporazum sveukupnih
odnosa BiH i Hrvatske.
Ako se govori o relaciji Zagreb-Banja Luka, onda postoji samo
neprimjerena retorika predsjednika Hrvatske. Ja pripadam onima koji
smatraju da sve treba mirno dogovarati, bez teških riječi. Nažalost,
moram reći da je predsjednik Mesić u dva navrata u 2008. godini žestoko
napao dio BiH. To je bilo potpuno neargumentirano i nepotrebno te se
mora protumačiti kao miješanje u unutarnje stvari BiH. Takvo ponašanje
ne vodi rješenju. Razgovarao sam s njim desetak dana prije ponovljenog
napada na RS. Mislio sam da smo tada pojasnili otkuda teške riječi i
izgladili te nesporazume. Međutim, uslijedio je njegov novi govor s
netočnim i neistinitim etiketiranjem ljudi iz RS-a. Ja ne bježim od
razgovora kad god je to moguće.
*Kakav je Vaš stav o
inicijativi da BiH kao država uspostavi specijalne odnose sa susjednim
zemljama?
-Mi specijalne odnose i sa Srbijom i s Hrvatskom imamo i po Ustavu i
praktično. Entiteti, odnosno dijelovi BiH imaju, sukladno Ustavu,
specijalne veze sa susjednim zemljama koje manje-više i ostvaruju. Kada
u BiH budemo shvatili da je jedan entitet dio BiH, onda ćemo znati da
specijalne veze sa susjednom državom znače i specijalne veze cijele BiH
s tom državom. Nažalost, danas ne postoji takvo razmišljanje. Uistinu,
nemam ništa protiv ni da BiH ima specijalne veze s Hrvatskom, Srbijom i
Crnom Gorom, ali netko to mora obraniti kvalitetnim argumentima, što bi
to sadržavalo izvan onoga što već imamo. Dok se to ne dogodi, stav o
specijalnim vezama države BiH sa susjednim zemljama obična je floskula.
*Smatrate li da je
potrebna rekonstrukcija Vijeća ministara? Je li u BiH moguće
uspostaviti neku novu vladajuću koaliciju koja će biti funkcionalnija i
djelotvornija od postojeće?
-Prirodno je da jednostavnije funkcioniraju politički savezi koji imaju
manji broj stranaka. U ovom sadašnjem, koji i nije klasični savez nego
matematička koalicija, nekoliko je stranaka koje imaju potpuno suprotne
poglede na budućnost BiH. Mora se napraviti tako da Vijeće ministara
funkcionira sukladno svojim nadležnostima i na to ne smije previše
utjecati dnevnopolitičko stanje. Logično je da će čelnici stranaka
imati utjecaja na svoje ministre i zastupnike, ali ne može se događati
da svaki dan u izvršnoj vlasti imamo stresnu situaciju i nemogućnost
dogovora. U ovom trenutku ne vidim kako bismo napravili prekomponiranje
vlasti. Kada bih personalno govorio, vjerojatno bih imao nekih
mišljenja i primjedbi, ali bi to u ovom trenutku bilo dolijevanje ulja
na vatru. Ako postoji većina i argumenti da se promijeni jedan broj
ministara, onda sam ja za to, ali mi se čini da se, za sada, o
argumentima govori paušalno, te da nema ni nove većine koja bi mogla
promijeniti neke sadašnje ministre i dovesti druge.
*Što biste poručili
građanima BiH na ulasku u novu godinu? Što možemo očekivati i čemu se
nadati u 2009. godini?
-Uz probleme kojima bh. političari prepadaju građane, vjerujem da ćemo
u idućoj godini imati brže približavanje Europskoj uniji, ukidanje
viza. Ono što iskreno želim jest poboljšanje socijalne situacije, da
prije svega entitetske vlade, u čijoj je to nadležnosti, osiguraju da
veliki broj građana koji danas strahuju za vlastiti posao i imaju niske
plaće, u 2009. godini ipak žive dostojno čovjeka.
RAZGOVOR Nebojša Radmanović, predsjedatelj Predsjedništva BiH
