U Ženevi se danas odlučuje hoće li nad Bliskim istokom osvanuti bijeli dim diplomacije ili će se nadviti crni oblaci novog rata. Drugi krug pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana odvija se u trenutku snažnih prijetnji, vojnog razmještaja i dubokog nepovjerenja. Hoće li prevladati razum i kompromis ili će svijet svjedočiti novoj spirali razaranja s nesagledivim posljedicama? Ishod razgovora mogao bi odrediti sigurnosnu arhitekturu regije, ali i stabilnost globalnog poretka koji je već ozbiljno uzdrman nizom sukoba.
Sjedinjene Američke Države i Iran održavaju drugi krug pregovora u Ženevi, uz posredovanje Omana, nakon što su razgovori započeli u veljači pod prijetnjom američke vojne akcije protiv Islamske Republike. Američki predsjednik Donald Trump upozorio je Iran na „posljedice“ ako ne postigne dogovor, istaknuvši da će u razgovorima sudjelovati neizravno te da Teheran, kako je rekao, ne želi snositi cijenu neuspjeha.
Washington i dio europskih saveznika strahuju da je iranski nuklearni program usmjeren prema razvoju nuklearnog oružja, što Teheran odlučno poriče, pozivajući se na pravo na mirnodopsko korištenje nuklearne energije prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja. Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei izjavio je, prema navodima agencije IRNA, da je američki stav postao „realniji“, osobito nakon razgovora u Muscatu.
Prethodni pokušaji pregovora propali su nakon iznenadnih izraelskih napada na Iran, koji su doveli do 12-dnevnog rata i američkog bombardiranja iranskih nuklearnih postrojenja. U međuvremenu je američki državni tajnik Marco Rubio izjavio da je sporazum moguć, iako iznimno zahtjevan, naglasivši kako Washington preferira mirno rješenje.
U Ženevu je stigao iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi s punom delegacijom, uključujući stručnjake za nuklearnu energiju i gospodarstvo. Poručio je da Iran neće pregovarati pod prijetnjama, ali je spreman na „pošten i pravedan“ dogovor. Teheran je dao do znanja da je spreman razgovarati o razini obogaćivanja uranija i broju centrifuga, no ukidanje sankcija smatra ključnim preduvjetom svakog sporazuma.
Posebnu zabrinutost izaziva sudbina više od 400 kilograma urana obogaćenog na 60 posto, što su ranije utvrdili inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu inzistira da svaki sporazum mora uključivati potpuni prijenos tih zaliha iz Irana i ukidanje kapaciteta za obogaćivanje, kao i rješavanje pitanja balističkih projektila.
Istodobno, Iranska revolucionarna garda provodi vojne manevre u Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte, dok Washington pojačava vojnu prisutnost u regiji. Teheran je ranije zaprijetio zatvaranjem tjesnaca u slučaju napada. U takvom ozračju pregovori u Ženevi predstavljaju možda posljednju priliku da se spriječi nova eskalacija i izbjegne scenarij koji bi mogao prerasti u regionalnu, pa i globalnu kataklizmu.
Otvori KEKS Pay
Samo se pitam da li su u blizinu Perzijskog zaljeva vec dosli izvjezbane americke jedinice koje posljednjih mjeseci vjezbaju potapati mala brza plovila u Karipskom moru. Jedni brzi camci navodno prevoze drogu, drugi brzi camci navodno imaju namjeru ometati promet u Hormuskom tjesnacu. Cini mi se biti ce zabavno pred TV! Gdje su kokice i druge grickalice?!