Vlada je u petak donijela uredbu kojom se minimalna plaća u 2026. godini povećava na 1.050 eura bruto, što je za 80 eura više nego ove godine. Povećanje je dio plana da minimalac do 2028. godine dosegnue 1.250 eura. Odluka je izazvala reakcije i poslodavaca i sindikata.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorila je da bi daljnji rast minimalne plaće mogao ugroziti radna mjesta, investicije i konkurentnost gospodarstva. “Ako se trend nekontroliranog rasta plaća nastavi, riskiramo zatvaranje tisuća radnih mjesta i pad konkurentnosti izvoznog sektora. Predlažemo stoga jednogodišnju odgodu povećanja minimalne plaće”, poručio je predsjednik HUP-a Mislav Balković, kako piše N1.
Sindikati, s druge strane, smatraju da rast minimalca nije dovoljan. Tri središnjice zahtijevale su da bruto minimalna plaća iduće godine iznosi najmanje 1.130 eura, tvrdeći da to neće ugroziti radna mjesta niti odvratiti investitore. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel kritizirao je HUP da “nije istinski socijalni partner u dobroj vjeri, nego isključivo lobistička organizacija interesa profita u Hrvatskoj”.
Ekonomist Damir Novotny upozorava da su i Vlada i poslodavci pogrešno pristupili problemu. “Praksa intervencija u minimalne plaće nije novost, to je sto godina stara praksa koje su vlade započele pod pritiskom sindikata. Njemačka vlada, primjerice, utvrđuje minimalne satnice, ali se nikada ne miješa u kolektivne ugovore. Konkretno, njemačka vlada nedavno je utvrdila minimalnu satnicu na 13,50 eura bruto, ali tržište rada se kreće znatno iznad te minimalne,” ističe Novotny.
Problem u Hrvatskoj, kako kaže, je što minimalna plaća često nadmašuje produktivnost rada. “To znači da vlade – ne samo ova – umjetno utječu na preraspodjelu dohodaka, prisiljavajući poduzeća da isplaćuju plaće iznad svojih mogućnosti. Poduzeća koja ne mogu isplatiti minimalne plaće jednostavno bi trebala nestati. Njih moraju zamijeniti produktivna radna mjesta s plaćama iznad minimalnih.”
Novotny posebno naglašava važnost tržišta rada i produktivnih ulaganja. “Danas ako želite dobiti kvalitetnog keramičara morate ga dostojno platiti, inače ga nećete dobiti. Ne može Vlada odlučivati o plaćama. Probajte jednog IT stručnjaka dobiti u Zagrebu ispod 3.000 eura. Vlada bi se trebala fokusirati na podizanje produktivnosti rada, robotizaciju industrije, modernizaciju poduzeća i kvalitetu javnih usluga. To su teme koje stvarno utječu na gospodarstvo, a ne direktno određivanje minimalnih plaća.”
Prema njegovim riječima, ukidanje poduzeća koja ne mogu održati minimalne plaće ne bi izazvalo socijalni šok. Potražnja za kvalificiranim radnicima je znatno veća nego ranije, a problem sive ekonomije u nekim sektorima dodatno komplicira stvarnu razinu isplata. Novotny zaključuje da je ključno omogućiti kvalitetna radna mjesta, a minimalne plaće trebaju biti posljedica produktivnosti i tržišnih uvjeta, a ne političke odluke.
Otvori KEKS Pay
novotny razbija mitove o hrskim ekonomistima , što god su predvidjeli , sve je naopako ... ali i dalje primaju dobru lovu za mrsomuđenje o održivom razvoju i hrskom napretku ! ...