Europski vozači mogli bi se suočiti s osjetnim povećanjem troškova goriva zbog rasta cijena nafte koji je povezan s ratnim sukobom u Iranu. Analitičari upozoravaju da bi prosječni vozač u Europskoj uniji mogao plaćati oko 220 eura više godišnje za gorivo ako se cijena nafte zadrži na razini od oko 100 dolara po barelu. Prema procjenama istraživačkog centra Transport & Environment (T&E), takva cijena nafte značila bi da bi vozači u EU-u ukupno potrošili oko 55 milijardi eura više godišnje na gorivo. Procjena se temelji na usporedbi podataka iz razdoblja 2017.–2019. s 2022. godinom, kada je ruska invazija na Ukrajinu već jednom pogurala cijenu nafte na sličnu razinu.
U Velikoj Britaniji procjene su nešto niže, ali i dalje značajne. Analitičari iz organizacije Energy and Climate Intelligence Unit (ECIU) navode da bi vozači koji godišnje prijeđu oko 8.000 milja mogli plaćati oko 140 funti više za gorivo godišnje. Kako piše The Guardian, rast cijena nafte dodatno povećava razliku u troškovima između vozila na fosilna goriva i električnih automobila. Električna vozila već su znatno jeftinija za korištenje, a u Ujedinjenom Kraljevstvu godišnja ušteda za vozače električnih automobila mogla bi porasti s oko 870 na više od 1.000 funti godišnje ako cijena nafte dosegne 100 dolara po barelu.
U Europskoj uniji trenutno je na cestama oko 7,7 milijuna električnih automobila, koji već smanjuju potrošnju nafte. Uz visoku cijenu nafte, procjenjuje se da bi vozači električnih vozila u Europi zajedno štedjeli oko 40 milijuna eura dnevno. Stručnjaci upozoravaju da je Europa i dalje snažno ovisna o uvozu nafte, zbog čega globalni politički sukobi često izravno utječu na cijene goriva. Predstavnici organizacije T&E smatraju da bi ubrzano ulaganje u električna vozila, obnovljive izvore energije i toplinske pumpe moglo dugoročno smanjiti tu ovisnost i zaštititi gospodarstvo od budućih energetskih šokova.
Istovremeno, nagli skokovi cijena nafte iznimno su profitabilni za velike naftne kompanije. Primjerice, 2022. godine, kada je cijena nafte bila oko 100 dolara po barelu, pet najvećih naftnih kompanija - BP, Shell, TotalEnergies, Chevron i ExxonMobil - ostvarilo je gotovo 200 milijardi dolara dobiti. Europske vlade su tijekom energetske krize 2022. i 2023. djelomično ublažile udar na građane smanjenjem poreza na gorivo, ali su istovremeno time izgubile desetke milijardi eura prihoda. Analitičari upozoravaju da bi novi rast cijena energije mogao ponovno otvoriti pitanje posebnih poreza na izvanrednu dobit energetskih kompanija. Stručnjaci također naglašavaju da bi ubrzavanje klimatskih politika i prelazak na čišće izvore energije dugoročno mogao biti jeftiniji za države nego ponavljanje velikih energetskih šokova poput onog nakon početka rata u Ukrajini.
FOTO Nema čega nema: Zagrepčani 'opkolili' prvi Action, evo što se sve ondje može kupiti
Otvori KEKS Pay
200 ojra više od čega, pa ne plaćaju svi vozači gorivo, neki voze i službene a neke i voze u službenim, a neki vozači voze i bicikle.