Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 195
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Ne biste rekli

5 stvari koje nam je ostavio Prvi svjetski rat, a da toga nismo niti svjesni

pilates
Foto: Wikimedia Commons/José Vílchez
14.08.2016.
u 18:00

Prvi svjetski rat ili Veliki rat (kako su ga u to vrijeme nazivali) bio je najveći ratni sukob u dotadašnjoj povijesti čovječanstva

Kada razmišljamo o povijesti pred sobom imamo niz apstratnih činjenica koje za nas zapravo nemaju nikakvog utjecaja. No, ipak neke stvari koje su se dogodile u prošlosti imaju utjecaja i danas na naš život. Tako je primjerice Prvi svjetski rat ostavio golem utjecaj na našu sadašnjost.

Zaostalo oružje velika opasnost

Poljoprivrednici u Francuskoj, Njemačkoj i Belgiji su još uvijek u opasnosti da postanu žrtve zbog velikih količina streljiva koja su zaostala tijekom Prvog svjetskog rata na njivama. Oni i danas pronalaze tone neeksplodiranog oružja, a ponekad i bombi. Taj materijal iz Prvog svjetskog rata još se uvijek nalaze u velikim količinama u cijeloj bivšoj zapadnoj fronti i dovodi do velike opasnosti. Postoje cijele ekipe ljudi koje su posvećene pronalaženju tog oružja  kako bi spriječili neko zlo. Primjerice 2012. godine, Belgija je otkrila 105 tona streljiva, uključujući i otrovni plin. Ljudi nažalost još uvijek stradavaju od velike količine neeksplodiranih ubojitih sredstava.

Šampanjac

"Šampanjac je samo šampanjac ako se dolazi iz regije Champagne u Francuskoj", uzrečica je koja se može čuti, no francuske regije koje bi mogle proizvesti šampanjac su uništene tijekom Prvog svjetskog rata. Kako bi se osiguralo da šampanjac ostane isključivo francuski, klauzula je dodana u Versajski sporazum, koji propisuje da cijeli svijet ne bi smio nazvati bilo kakav pjenušac "šampanjacem". Zemlje koje su ratificirale ugovor su se složile. Dijela tih odredbi ostala su i dan danas, iako ne u potpunosti onako kako je zamišljeno. Ako ste u SAD-u, možda ste primijetili da se puno jeftinog vina i dalje naziva "šampanjac". Naime, Senat nikad nije ratificirao Ugovor iz Versaillesa.

Crvena zona

Tijekom Prvog svjetskog rata neka područja u Francuskoj su toliko ostala zagađena i potpuno su uništena da se u njima više ne da živjeti. Neki gradovi u Francuskoj su tako zagađenI da je francuska vlada zaplijenila površine zemljišta veće od Pariza i smatra ga nepogodnim za stanovanje. Nekoliko gradova u Champagne-Ardenne regiji koja je doživjela velika ratna razaranja. Ljudi koji su tamo živjeli su pobjegli. Gradovi su ostali kontaminirani, a bilo je previše neeksplodiranih bombi. Ljudi se nisu vratili nakon rata. Ipak kasnije su se počeli vraćati u neke gradove kada je postalo sigurnije, ali veliki dio zemlje i dalje se smatra nemogućim za ljudski život.

Pilates

Pilates je danas sve popularniji, no i on ima svoje korijene u Prvom svjetskom ratu. Nastao je zapravo u logoru. Joseph Pilates, rodom iz Njemačke, seli se u Englesku 1912. raditi kao  instruktor za Scotland Yard. Dvije godine kasnije, izbio je rat. Kasnije, za vrijeme samog rata Joseph je bio zatočen od strane Engleske gdje je bez obzira na sve, nastavio s radom trenirajući ostale zatočenike, a kasnije i rehabilitirajući ranjenike. Nakon oslobođenja i povratka u rodnu Njemačku ponuđeno mu je da svojim sistemom vježbanja trenira njemačku vojsku. To je dobro radila i njegova supruga i ova vježba postala je hit. Na kraju se preselio u SAD 1926.i otvorio studio u New Yorku. Odatle se proširio po cijeloj zemlji.

Putovnica

Papiri za putovanja i prelaska granicu nisu uvijek bili potrebni. Do kraja 19. stoljeća, putovanje željeznicom je postalo toliko popularno i jednostavno da je Europa ukinula svaku pravnu papirologiju koja bi mogla biti potrebna za putovanje. Od 1860-ih do 1914. godine, granice su bile otvorene. No rat je sve to promijenio. Velika Britanija je bila prva koja je postavila sustav koji danas poznajemo. Bio je to tada komad papira sa slikom i drugim identifikacijskim oznakama. Neke manje promjene došle su 1920., a ove putovnice počinju se kasnije koristiti za sva međunarodna putovanja.  

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije