Hrvatska ima više od 209 tisuća zdravstvenih osiguranika nego stanovnika, no tko su svi ti ljudi koji imaju pravo na osiguranje na teret HZZO-a, a ne žive u Hrvatskoj ne zna se, niti se zna zašto je tako velika razlika između broja stanovnika i broja zdravstvenih osiguranika.
U oči bode da najveći višak zdravstvenih osiguranika u odnosu na broj stanovnika imaju Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Primorsko- goranska, Istarska, Osječko-baranjska, Zadarska, Vukovarsko-srijemska, Zagrebačka i Sisačko-moslovačka županija. Zagreb ima 38.935 više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika, Splitsko-dalmatinska županija njih 28.922, Primorsko-goranska ima 19.391, a Istarska 16.991.
Slavonci na petom mjestu
Osječko-baranjska županija tek je na petom mjestu s viškom osiguranika, njih 13.809 više u odnosu na broj stanovnika, pa slijede Zadarska županija sa 13.197 osiguranika više te Vukovarsko-srijemska s 11.365, Zagrebačka (10.465) i Sisačko-moslovačka županija s oko 9000 osiguranika više od stanovnika. Najbolju usklađenost broja stanovnika s brojem osiguranika ima Međimurska županija u kojoj ima samo 602 osiguranika više nego stanovnika, te Krapinsko-zagorska županija s 1505 osiguranika viška.
VIDEO: Prvi rezultati popisa: RH ima 3,888.529 stanovnika, to je čak 396.360 manje od 2011.!
Na upit kako tumači razliku od čak 209.000 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika i tko su ti ljudi, demograf Stjepan Šterc kaže: - Preciznih podataka nemamo, pa možemo samo nagađati da je riječ o našim novijim iseljenicima koji se nisu odjavili, hrvatskim državljanima s dvojnim državljanstvom, iseljenim hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti nakon Oluje te strancima koji u Hrvatskoj imaju nekretnine. Pravo na zdravstveno osiguranje imaju i naši studenti koji studiraju u članicama EU, no to su male brojke. To što je više osiguranika u Zagrebu i priobalnim županijama nego u slavonskim može govoriti i da su se iseljenici iz Slavonije više odjavljivali te da u priobalnim županijama zdravstveno osiguranje imaju i stranci koji imaju nekretnine u RH. Problem većeg broja osiguranika nego stanovnika treba riješiti tako da se izbrišu oni s duplim osiguranjem, a ne socijalni slučajevi s jednim - kaže Šterc.
Moguće je, dodaje, da su među osiguranicima i oni koji rade na crno u zemljama EU.
Što Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kaže o višku zdravstvenih osiguranika?
- Vođenje evidencije broja prijava i odjava u obveznom zdravstvenom osiguranju u nadležnosti je HZZO-a. Rezultati posljednjeg popisa stanovništva pokazali su brojčanu nesukladnost u odnosu na posljednji podatak na dan 3. siječnja 2022. o 4,097.903 osoba koje u Hrvatskoj imaju obvezno zdravstveno osiguranje. Iznesene brojke otvorile su temu o potrebi temeljitijeg uređivanja sustava, kao i pitanje postoje li građani koji još u Hrvatskoj koriste prava na obvezno zdravstveno osiguranje, a u realitetu to pravo nemaju. HZZO je dosad provjeravao nesukladnosti vezano uz status u obveznom zdravstvenom osiguranju, no već se radi na dodatnom uređivanju sustava, za što će biti potrebne izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju - odgovorili su nam iz HZZO-a, dodajući da HZZO redovito kontrolira okolnosti temeljem kojih je stečen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Nema odjava zbog sumnje
- Broj osiguranih osoba HZZO-a s prebivalištem u drugim državama članicama (uključujući države EEA i Švicarsku) te ugovornim državama (BiH, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija) prema posljednjim podacima iznosi 41.084. Te osobe žive u inozemstvu, ali pravo na zdravstvenu zaštitu koriste na teret HZZO-a temeljem EU propisa o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. To su, primjerice, korisnici hrvatske mirovine koji žive u drugim članicama EU ili ugovornim državama, zatim izaslani radnici i njihove obitelji, osiguranici koji žive u u drugim državama, npr. rade u Hrvatskoj, žive u Sloveniji - navode iz HZZO-a.
No, opet ostaje viška 168.290 osiguranika i tko su oni ne zna se. Iz HZZO-a neslužbeno su naveli i da ne mogu automatizmom iz baze osiguranika odjavljivati ljude a da iz MUP-a ne kažu da osoba više nema prebivalište u RH, ne mogu odjaviti ni osobe koje više ne rade ako ih poslodavac nije odjavio. U slučaju sumnje da je osoba temeljem fiktivnog radnog odnosa u RH ostvarila pravo na zdravstveno osiguranje mogu voditi sudski postupak.
Svaki od osiguranika plaća ili je uplatio u zdrastveni fond određeni iznos. Analizom je vidljivo tko i kada je koristio nešto iz fonda. Sam broj osiguranika ne bi trebao biti problem u slučaju da se provjere osiguranici prema uplatama i korištenju fonda. Oni koji legalno rade i žive izvan granica HR imaju zdrastveno osiguranje preko poslodavca u državi svog trenutnog boravka. Veći je problem s radnicima koji rade i žive u drugoj državi a koji su odlegirani iz hrv. tvrtki. Oni nemaju zdrastveno osiguranje u državi u kojoj su odelegirani i zdrastveno osiguranje mogu ( a većina to ne koristi) koristiti u HR. Većina manji dio dohodka dobiva u HR na kojeg se plaćaju svi doprinosi, a drugi dio dobivaju u zemlji u kojeg su oddelegirani i na taj iznos se plaća samo porez.