Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

16 vlasnika Plive traži odštetu za oteto u SFRJ

Ustavni je sud odlučio da o zahtjevu pokrenutom prije 20 godina gradski ured mora odlučiti što ranije, a najkasnije za tri mjeseca
11. svibnja 2017. u 16:20 3 komentara 5171 prikaza
Pliva
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

U najkraćem mogućem roku, a najdulje do 5. kolovoza, prema odluci Ustavnog suda, nadležni gradski ured u Zagrebu morat će riješiti zahtjev za povrat oduzete imovine koji je Scipio Voina iz Splita podnio 1. srpnja 1997. godine. Riječ je o 3,33 % dionica nacionaliziranog poduzeća Kaštel, današnje Plive, koje su 1945. oduzete Voinovu djedu Dragutinu Perošu. Slobodna Dalmacija je na svojoj naslovnici objavila izračun kako bi naknada za toliki udio, s obzirom na temeljni kapital Plive, mogla vrijediti 138 milijuna kuna. A to nije jedini takav zahtjev. Odvjetnik Zoran Novaković, do kojeg smo došli preko drugog ustavnosudskog predmeta, rekao nam je da ima još 15 takvih predmeta, bivših dioničara Kaštela i Isisa, tvrtki iz kojih je nastala Pliva. Međutim, sudeći po onomu što nam je odvjetnik rekao, daleko je do toga da se bivši vlasnici današnje Plive trebaju pripremiti na brojenje novca, čak i ako im se u upravnim postupcima koji se vode prizna pravo na naknadu oduzete imovine.

dinar PRAVDA ZA ŠTEDIŠE Srbijansko ministarstvo financija pozvalo na prijavu štednih potraživanja iz bivše SFRJ

– Bivši vlasnici ne mogu dobiti dionice Plive, a ni naknadu u novcu, odnosno u obveznicama, već u dionicama tvrtki iz državnog portfelja po izboru države. Samo troje bivših vlasnika, od kojih su dvije bile državne pravobraniteljice, dobilo je ekspresno rješenje o naknadi te su postali dioničari Plive, a druge se vlasnike zavlačilo dok Pliva nije prodana – kaže nam odvjetnik Novaković.

Država sve odlučuje

S obzirom na to da država temeljem svojih proračuna određuje vrijednost oduzete imovine, i određuje koje dionice tvrtki iz državnog portfelja daje kao naknadu za oduzetu imovinu, riječ je o svojevrsnoj lutriji u kojoj bivši vlasnici lako mogu dobiti bezvrijedne dionice. Inače, bivši su vlasnici, čim je najavljena prodaja Plive, tražili privremenu mjeru zabrane raspolaganja dionicama, ali sudovi su to odmah odbili. Novac od prodaje rezerviranih dionica, nakon što je proveden postupak istiskivanja malih dioničara, završio je u bivšem DUUDI-ju, ali bivši vlasnici i njihovi nasljednici nisu mogli dobiti taj novac s obzirom na to da Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za jugokomunističke vladavine to ne predviđa.

I odvjetnik Novaković uspio je s ustavnom tužbom zastupajući Anu Gođevac iz Beograda, kao nasljednicu vlasnika 80 dionica Isisa, tvrtke čija je imovina sada u Plivi. U njezinu slučaju problem je što je gradski ured u Zagrebu i Ministarstvo pravosuđa različito tretiralo zahtjev koji je podnijela 2001. godine. Gradski ured smatrao ga je “zahtjevom za naknadu”, ali ga je odbacio, pojednostavnjeno, jer je podnesen prekasno po starom, a prerano po novom zakonu s obzirom na propisane rokove. Ministarstvo pravosuđa ocijenilo je da zbog proteka strogih rokova sporni podnesak uopće nema pravni značaj zahtjeva za naknadu oduzete imovine. Taj različiti pogled upravnih tijela potom je Visoki upravni sud razriješio ustvrdivši da sporni podnesak “po svom sadržaju nije ni mogao predstavljati zahtjev za naknadu”.

tito, jovanka Stručnjaci: 'Tito je bio jedinstven lider, a njegove negativne strane jako teško izlaze na vidjelo'

Sud nije riješio proturječje

Međutim, bez obrazloženja zašto su zauzeli taj stav i “uz potpuno ignoriranje relevantnih iscrpno obrazloženih suprotnih navoda tužbe kojom je upravni spor pokrenut”. Proturječno tom stavu sud je ustvrdio da su Vlada i Ministarstvo pravosuđa “pravilno postupili” dostavom podneska na rješavanje tijelu prvog stupnja budući da iz sadržaja podneska proizlazi da se odnosi na naknadu oduzete imovine. Stoga je Ustavni sud ukinuo odluku Visokog upravnog suda koji treba riješiti nedosljednosti i proturječnosti. Iako je ustavna tužba usvojena u listopadu prošle godine, odvjetnik Novaković kaže da Visoki upravni sud još nije odlučio. Stoga će i on možda posegnuti za tužbom zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Voini je zbog toga Ustavni sud dosudio naknadu od 15.200 kuna. Ministarstvu pravosuđa nisu ništa značile ni četiri požurnice, već tek tužba zbog “šutnje administracije”, a dvaput su poništavali prvostupanjska rješenja u korist Voine, koji sada čeka treću odluku nadležnog gradskog ureda u Zagrebu.

Fond za naknadu oduzete imovine nadležan je za isplatu naknade u novcu i/ili obveznicama RH kada je pravo na takvu naknadu propisano zakonom (za nekretnine koje se ne mogu vratiti u naravi) te utvrđeno pravomoćnim upravnim rješenjem. Stoga oni ne znaju koliko je zahtjeva podneseno. Isto tako, Fond nema podatke o broju pravomoćno okončanih postupaka u kojima je određena naknada u naturi. Naknada za oduzete stanove, poslovne prostore, poljoprivredna zemljišta, šume i šumska zemljišta, brodove i brodice, kao i za građevinska zemljišta utvrđena je u obveznicama RH, dok je iznimno za stanove utvrđena i isplata naknade u novcu (25%). Predviđena je i naknada u dionicama ili udjelima za oduzeta poduzeća, što je u nadležnosti Centra za restrukturiranje i prodaju. Fond je do 10. svibnja zaprimio pravomoćna rješenja za 26.471 ovlaštenika naknade radi isplate 341,7 milijuna kuna u novcu i 218,3 milijuna eura u obveznicama RH ili ukupno oko dvije milijarde kuna. Od toga je u odnosu na 20.309 ovlaštenika dodijelio 1,041.101 obvezničkih udjela i izvršio naknadu u kunskoj protuvrijednosti 212,8 milijuna eura. Dosad je isplaćeno naknade u kunskoj protuvrijednosti od 186,200.913,85 eura, te je preostala naknada manja od jednog obvezničkog udjela u kunskoj protuvrijednosti 1,870.168,55 EUR-a. Isplata ostatka naknade po dodijeljenim obvezničkim udjelima, sukladno Zakonu o naknadi, slijedi svakog 1. siječnja i 1. srpnja zaključno s 1. srpnjem 2019. godine. Fond je isplatio i naknadu u novcu za 9333 ovlaštenika naknade od 332,188.454,08 kuna, odgovoreno nam je u opširnom odgovoru s potpisom predsjednice Fonda Vesne Goluže ubrzo nakon što smo poslali upit.

stan određena cijena 'Titov' stan u New Yorku prodaje se za 15 milijuna dolara prim. dr. med. Tajana Jalušić Glunčić,  pulmologinja na Klinici za plućne bolesti u KBC Zagreb , prof. dr. sc. Miroslav Samaržija, upravitelj Zaklade „Hrvatska kuća disanja“ U povodu Svjetskog dana astme PLIVA i Zaklada „Hrvatska kuća disanja“ organizirale su Školu disanja Spis Perković-Mustač kod nas nikad ne bi imao dimenzije kao u Njemačkoj Marinko Jurasić Danke Deutschland za obračun s Titom!

Povrat imovine

1. Šepurine, bivša vojarna

Smještena pokraj Zatona, u blizini Zadra, a kao i velik broj bivših vojarni ima problem vlasništva. Odnosno, dok god nije upisano vlasništvo RH, nije ni moguća prodaja.

2. Krvavica, bivše vojno odmaralište

Smješteno je pokraj Makarske, do 2002. godine njime je upravljao MORH, a od tada je pod ingerencijom Cluba Adriatic. Prodaja je također nemoguća dok se ne riješi pitanje vlasništva.

3. Kavana Korzo, lokal u Zagrebu

Osim vojnih odmarališta postoji i velik broj nekretnina za koje se vodi pravni postupak, a velik broj njih u glavnom je gradu. Upravo to je razlog zašto stoje prazne ili se ne mogu prodati. (Lidija Kiseljak)

PREKRŠAJNO PRIJAVLJEN
Detalji drame u obitelji Štimac: Sinu Luki nestalo je novca za biznis u Abu Dhabiju
PBZ
#ostanidoma i dalje
Koje nove navike ćemo zadržati u narednim mjesecima kako bi sačuvali zdravlje