Naslovnica Tech/Sci Znanost

Rudan: Ne smislimo li lijek, mogli bismo postati prva generacija koja je zaboravila sve što je znala

Posebno zabrinjava Alzheimerova bolest, a gubitak pamćenja postaje najveća prepreka dugovječnosti
09. listopada 2019. u 11:29 2 komentara 2999 prikaza
gubitak pamćenja
Foto: Getty Images
Pogledajte galeriju 1/3

U Pekingu sam 2008. saznao za pravi zlatni rudnik informacija o ljudskom zdravlju, za koji je malo tko znao. Tamošnja vlada uložila je goleme napore kako bi se sva povijesna znanstvena i medicinska literatura na kineskom jeziku digitalizirala. Preselio sam se tada privremeno u Peking kako bih digitalno pretražio brojne znanstvene radove o dječjem zdravlju na kineskom jeziku, uz prevoditeljsku pomoć kolega iz Kineske akademije znanosti. Uz već planirana istraživanja, domaćini su me neočekivano zamolili da provedem još jedno, ali u području kojim se nikada prije nisam bavio. Tražili su procjenu broja Kineza s demencijom, tj. gubitkom pamćenja, te njezinom podvrstom – Alzheimerovom bolesti.

Bakterije Igor Rudan: Svi strahujemo od virusa, a njih se moraju bojati i bakterije

Kada je računalo završilo izračune i iscrtalo grafikon, smrznuo sam se vidjevši krivulju: nakon 80. godine, učestalost gubitka pamćenja počinje vrlo naglo rasti, a nakon 85. godine već gotovo svaka treća osoba biva zahvaćena. Bila je to neugodna spoznaja jer do tada nisam bio svjestan da je gubitak pamćenja tako čest u dubokoj starosti.

Kada mozak zaboravi riječi

Moje istraživanje, objavljeno u medicinskom časopisu “The Lancet”, ukazalo je kako u Kini živi čak devet milijuna osoba koje su izgubile pamćenje. Procjene Svjetske zdravstvene organizacije bile su, temeljem tog istraživanja, povećane na gotovo 45 milijuna oboljelih u svijetu, uz trend snažnog rasta. Razmišljajući o tim velikim brojkama, postajalo mi je jasno zašto su Kinezi zatražili tu studiju. Troškovi zdravstvene skrbi za oboljele od gubitka pamćenja u nekim su razvijenim zemljama već počeli premašivati troškove srčanih bolesti i zloćudnih tumora zajedno. U rastućoj kineskoj ekonomiji, očekivano trajanje života postaje sve dulje. To znači da će se Kina u dogledno vrijeme suočiti s astronomskim troškovima skrbi za osobe koje izgube pamćenje, što bi joj moglo usporiti ekonomski rast. Zbog demografske politike “jednog djeteta po obitelji”, na snazi od 1979. godine, najčešće obolijevaju starije žene čiji su muževi već umrli, a jedino dijete najčešće se odselilo u neki veliki grad, pa njihova samoća čini problem još težim.

organizam IGOR RUDAN Tri su ograničenja zbog kojih ljudi ne žive puno dulje od 100 godina

Brojni znanstvenici rade na ranoj dijagnozi gubitka pamćenja, iako se mnogi pitaju je li to uopće etično znati, ako ništa ne možemo učiniti? Moji kolege u Edinburghu ubrzano razvijaju zanimljivo oruđe koje se temelji na umjetnoj inteligenciji. Kompjutori preslušavaju u redovitim razmacima razgovore mobilnim telefonom, ili uzimaju uzorke ispisanih e-mailova neke osobe. Kada analizom teksta utvrde da se broj i kompleksnost korištenih riječi u određenom vremenskom razdoblju smanjila, to je naznaka da mozak više ne koristi fond riječi kojim je prije raspolagao, ukazujući na početak demencije. Korisni su i nosivi GPS uređaji koji upozoravaju rodbinu čim dementna osoba iziđe iz svoje rutinske dnevne šetnje i nekamo odluta.

Pragmatični Nizozemci, jedan od demografski najstarijih naroda, s oko 82 godine očekivanog životnog vijeka, uvode način kojim pomažu oboljelima uz relativno male troškove. Preuredili su selo Hogeweyk u ograđeni svijet u kojem sada živi više od 150 osoba s uznapredovalim gubitkom pamćenja. Selo je nalik golemom dječjem vrtiću za starce, gdje se minimalan broj skrbnika može brinuti za maksimalan broj oboljelih. Nastavi li se trend produljenja ljudskog vijeka, a pritom ne pronađe efikasno liječenje za gubitak pamćenja, za dva do tri desetljeća mogli bismo se naći u situaciji da će nam gubitak pamćenja gotovo svima neizbježno prijetiti. Ne domislimo li se ubrzo kako ga liječiti, mogli bismo postati prvom generacijom ljudi koja će još za života zaboraviti sve što je ikada znala.

IGOR RUDAN Zašto organizam, nakon što se u cijelosti razvije, ne nastavi jednostavno postojati vječno?

Mozgu zamjena stanica neće pomoći

Što možemo učiniti kako bismo sačuvali memoriju? Ovdje pristup zamjene “potrošenih” stanica novima, koje su razvijene iz pluripotentnih matičnih stanica, neće pomoći. To je stoga što, dok stanicu jetre, pluća ili kože može zamijeniti bilo koja druga takva stanica, a možemo čak umjetno uzgojiti i cijeli organ, u slučaju mozga moramo čuvati neurone koji su pohranjivali naše pamćenje od prvog dana i ne možemo ih zamijeniti, jer bismo to pamćenje izgubili. Ako je uzrok lagane propasti tih stanica trošenje vremenom zbog nakupljanja mutacija, tada bi CRISPR-Cas9 metoda mogla pomoći u ispravljanju tih mutacija. Ali problem je kod posebno zabrinjavajuće vrste gubitka pamćenja, Alzheimerove bolesti, što se u stanicama i izvan njih nakupljaju proteini – amiloid beta i tau protein – a ne znamo zašto se to zbiva. Očigledno, rješavanje tih problema postaje najveća prepreka znatnom produljenju ljudskog života.

IGOR RUDAN Od svih osjetila mnogi bi se najteže odrekli vida

Bit će zanimljivo pratiti i napore pojedinih privatnih kompanija koje taj problem namjeravaju riješiti razvojem elektroničkih uređaja koji će se moći spojiti s mozgom te pohraniti memoriju u digitalizirani oblik. Tri kompanije predvodnice u ovom području, iza kojih stoje njihovi mladi, genijalni i vrlo bogati osnivači, su Kernel Bryana Johnsona, Neuralink Elona Muska i Facebook Marka Zuckerberga.

Financije
Ja sam PMP
Znate li što je PMP i zašto se u svijetu smatra zlatnim standardom?
  • znam:

    Poljoprivreda je najrazornija aktivnost na planeti. Prehrana cini ljude bolesnim, posebno moderna prehrana. Ona je uzrok mnogih bolesti, ljudi koji jedu zdravu hranu su zdravi ljudi. Ima svijetlih primjera kao sto je drzava Butan koja je izbacila sve kemikalije iz ... prikaži još! poljoprivrede, proizvode sve organsko. To je osnova zdravlja uz pitku vodu, cist zrak i stress free okruzenje.

  • znam:

    Nisam strucnjak za medicinu ali ovaj pristup je pogresan. Treba prvo smanjiti stresore kao sto su teski metali, paraziti, razne infekcije, losa prehrana, emocialni stres, EMF, "leaky gut". Drugim rijecima zdrav zivot (hrana, zrak, voda i emocije) i organizam ce ... prikaži još! se sam boriti. U USA je porast metalnih oboljenja 500%; nabrojani "genijalci" nece rijesiti taj problem. Oni su vise dio problema nego rjesenja (jer oni su zagadjivaci zraka, vode i emocija).