Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci SMART - Pogled u tehnološku sadašnjost i budućnost

OIV kreće u gradnju državne optičke internetske mreže

U 2021. očekuje nas nastavak investicijskog zamaha koji će zasigurno dati i snažan vjetar u leđa hrvatskom gospodarstvu, tvrdi Mate Botica, prvi čovjek OIV-a
04. siječnja 2021. u 11:29 2 komentara 1609 prikaza
Mate Botica
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Mate Botica na čelu je OIV-a, tvrtke koja je bila zadužena za “operaciju” prelaska na novi sustav odašiljanja zemaljskog digitalnog signala. Usto, pred njima je i nova uloga, gradnja državne agregacijske svjetlovodne infrastrukture jer, konačno je, nakon dugog procesa potpisan i taj ugovor. Ukupna financijska sredstva za provedbu programa iznose 101,4 milijuna eura, od čega će se 85 posto financirati iz fondova EU, a preostalih 15 posto osigurava RH u vidu državne potpore. O svemu tome razgovarali smo s Matom Boticom.

U ovoj godini proveli ste prelazak na novi sustav zemaljskog digitalnog emitiranja signala? Koliko je to bilo izazovno za OIV?

Pripreme za ovaj veliki projekt zapravo su počele još 2019. – od pripreme ponude za natječaj HAKOM-a, nabave i montaže nove opreme te potom organizacije provedbe cijelog projekta koji je zahtijevao ne samo opsežne pripreme i radove u nekoliko etapa nego i velike investicije. Bilo je potrebno zamijeniti kompletnu odašiljačku i procesnu opremu dok se za povezivanje i dalje koristi postojeća infrastruktura, koja je dijelom proširena. Prije potpunog prelaska montirana je sva oprema na svim odašiljačkim objektima te su time zadovoljeni preduvjeti kako bi prelazak trajao što kraće. Ako tome pridodamo i činjenicu da je odlukom naše regulatorne agencije zbog mjera u suzbijanju pandemije koronavirusa potpun prelazak planiran za kraj svibnja, odnosno početak lipnja odgođen, mogu zaista potvrditi kako je projekt doista bio zahtjevan i izazovan.

No, unatoč svim preprekama nova dinamika prelaska donesena u srpnju ove godine u potpunosti je ispunjena prema planu.

Jeste li imali problema? Što je građane najviše mučilo?

Zbog trenutačne situacije unaprijed smo se pripremili za moguće probleme ili iznenadne izmjene plana, ali sve je proteklo kako smo zamislili jer ništa nismo prepustili slučaju. Upravo zbog toga problema nije bilo, a naše stručne i uhodane ekipe svakako su pridonijele uspješnosti cijelog projekta. Mi smo operativno i tehnički bili spremni za prelazak još sredinom ove godine tako da bih kao jedni problem istaknuo ranije spomenutu odluku o odgodi prelaska na novi sustav. Naime, odgoda je donijela neplanirane troškove jer su se televizijski programi, osim u starom DVB-T sustavu, od studenog 2019. godine pa sve do potpunog prelaska odašiljali u HD rezoluciji u novoj MUX M2 mreži, što je za OIV bio dodatan trošak koji nismo mogli naplatiti. Dodatno, u medijsku kampanju također su uložena znatna sredstva, a izradili smo i posebnu web-stranicu „Gledaj bez brige“, posvećenu samo prelasku na DVB-T2, gdje su građani mogli saznati sve što im je potrebno kako bi se pripremili na vrijeme. Naš kontakt-centar zaprimao je upite građana, od kojih se većina odnosila na potrebnu opremu te podržava li njihov prijamnik novi signal. S druge strane, za vrijeme samih prelazaka po digitalnim regijama, gledatelje je najviše “bunio” nestanak slike na njihovim prijamnicima, ali ti problemi riješeni su jednostavnom, ponovnom pretragom programa.

Imate li podatak koliko je sada korisnika prešlo na novi sustav emitiranja, odnosno jesu li TV provideri priskrbili dodatne pretplatnike?

Svi gledatelji koji programe prate putem besplatne zemaljske televizije prešli su na novi sustav jer je stari ugašen i nije ga više moguće pratiti. Podatke o dodatnim pretplatnicima drugih televizijskih platformi (IPTV, kabelska, satelitska) nisu mi poznati, stoga ne mogu ništa komentirati na tu temu, no prema podacima HAKOM-a, zemaljska digitalna platforma i dalje je najzastupljenija. Za oko 49 posto kućanstava to je jedini način prijma televizijskih programa. Ako se u obzir uzmu drugi prijamnici u kućanstvima, onda to procjenjujemo na oko 70 posto, odnosno znatno više od polovice stanovništva Republike Hrvatske. Ovim projektom osigurali smo visoku kvalitetu pružanja usluge korisnicima i građanima, a nova mreža stabilnija je i otpornija na smetnje. Dodatno, gledatelji koji su do sada imali mogućnost praćenja samo programa HRT-a 1, HRT-a 2, RTL-a i Nove TV sada imaju mogućnost praćenja i programa HRT-a 3, HRT-a 4, RTL-a 2 i Doma TV-a, i to sve u HD kvaliteti slike.

Je li migracija završila, točnije, slijedi li nam u skoroj budućnosti nova?

Kao što sam ranije spomenuo, dinamika je u potpunosti ispunjena, a prelazak na novi sustav odašiljanja televizijskih programa službeno je završen 12. studenog 2020. gašenjem DVB-T i uključivanjem DVB-T2 odašiljača u D8 regiji koja obuhvaća Splitsko-dalmatinsku i dio Dubrovačko-neretvanske županije. Nova tehnologija donijela je u našu zemlju jači signal i pokrivenost od čak 99% stanovništva. Uz navedeno, stvoreni su preduvjeti za veću mogućnost ponude novih sadržaja i usluga kao što je primjerice HbbTV, odnosno hibridna televizija koja korisniku pruža jedinstveno, interaktivno i personalizirano TV iskustvo. Što se tiče budućnosti, postojeća dozvola vrijedi do kraja 2030. godine te prije negoli istekne nisu planirane nove promjene.

Nadalje, OIV je zadužen za tehničku provedbu gradnje agregacijske optičke mreže. Ugovor imate, što se sada čeka?

Tako je, nedavno smo potpisali ugovor, a slijedi pokretanje javne nabave roba, usluga i radova potrebnih za implementaciju projekta. Očekivano vrijeme početka radova, sredinom sljedeće godine, direktno će ovisiti o vremenu i uspješnosti provedbe prethodnih javno-nabavnih natječaja. Najzahtjevnije aktivnosti u provođenju projekta bit će vezane za projektiranje i izgradnju same infrastrukture, posebice jer je završetak radova predviđen za kraj 2023. godine., što se podudara sa zatvaranjem postojeće financijske perspektive.

Koliko je opsežan taj posao, jeste li izradili hodogram?

Izgradnja navedene infrastrukture vrlo je zahtjevan i kompleksan posao. Izazov će biti i osigurati potrebne resurse, pogotovo kada se zna da se istovremeno pokreću aktivnosti na implementaciji komplementarnog ONP programa (sufinancirana izgradnja pristupnih optičkih mreža NGA u ruralnim i suburbanim sredinama).

Kako bi što spremnije odgovorio dinamici zahtijevanoj pripremljenim vremenskim planom, OIV se organizirao prema svim relevantnim standardima u vođenju projekata. Vezano za odluku Vlade u NP-BBI programu, OIV je osnovao zasebnu organizacijsku jedinicu te formirao projektni tim. Pored toga, provest će se postupak nabave usluga vanjskog upravljanja projektom. Tako odabrani gospodarski subjekt osigurat će dostatne provedbene kapacitete za provođenje postupaka nabava te cjelovito vođenje predmetnog projekta sukladno međunarodnim standardima. Poslove projektiranja i izgradnje, stručnog nadzora, kao i osiguranja vidljivosti programa, izvest će subjekti odabrani na već spomenutim javnim natječajima.

Radovi će se, zbog zahtjevnog roka isporuke i potrebnih resursa, planirati i provoditi paralelno na području cijele Hrvatske, uz napomenu da će prioritet imati područja na kojima će se, kroz komplementarni ONP program, provoditi izgradnja pristupnih optičkih mreža, kako bi se optimizirale investicijske aktivnosti.

Što će Hrvatska dobiti agregacijskom mrežom, koje su konkretne posljedice tog pothvata?

Izgradnja nacionalne agregacijske širokopojasne optičke infrastrukture sljedeće generacije (NP-BBI) diljem naše zemlje podrazumijeva izgradnju pasivne svjetlovodne infrastrukture do ciljanih naselja u prigradskim i ruralnim područjima, a očekuje se izgradnja pasivnih svjetlovodnih dionica u duljini većoj od pet tisuća kilometara. Rezultat će biti državna otvorena svjetlovodna infrastruktura, dostupna na korištenje svima koji je trebaju pod jednakim uvjetima te koja će svojim kapacitetom, zemljopisnom rasprostranjenošću te tržišnom dostupnošću i prihvatljivim veleprodajnim cijenama omogućiti svim operatorima dostupnost do pristupnih mreža i krajnjih korisnika u naseljima, kako bi svi korisnici imali jednake mogućnosti izbora operatora i usluga širokopojasnog pristupa.

Također, projekt će rezultirati osiguranjem korisničkih priključaka do javnih ustanova u ciljanim naseljima, omogućivši javnim korisnicima (obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe, financije, itd) korištenje različitih usluga e-uprave. Ciljana područja projekta karakteriziraju niski demografski, socijalni i ekonomski uvjeti u odnosu na nacionalni prosjek. Stoga ovaj projekt osigurava infrastrukturne preduvjete za ublažavanje negativnih trendova razvoja u tim područjima i smanjenje regionalnih razlika unutar Hrvatske. Drugim riječima, to je preduvjet za ravnomjeran razvoj cijele Hrvatske. Realizacija projekta financiranih strukturnim fondovima Europske unije snažan je poticaj gospodarstvu, a dodatno potiče i različite inicijative i investicije.

Ovaj projekt vrijednosti je trećine projekta Pelješkog mosta, a bit će važan faktor razvoja hrvatskih ruralnih područja i digitalizacije Hrvatske. Njime će se potaknuti revitalizacija i održivost malih sredina i gdje trenutačno nema infrastrukturnih preduvjeta za digitalizaciju i razvoj. OIV ovim projektom postaje “enabler” razvoja koji će omogućiti multiplikaciju privatnih investicija i nove projekte u danas otpisanim krajevima.

Upravljate državnom optikom, koliko se zapravo “državne” optike iznajmljuje?

OIV je na tržište stavio viškove svjetlovodne infrastrukture trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, čime je ostvaren primarni cilj projekta objedinjenog upravljanja viškovima infrastrukture te snažno potaknuta daljnja liberalizacija tržišta. Do danas su operatori i drugi korisnici u sklopu dugoročnih ugovora zakupili i koriste infrastrukturu na više od 1600 kilometara. Uz to, OIV je korištenjem te infrastrukture povezao najveće gradove i većinu županijskih središta aktivnom mrežom.

Što još sve ima u planu OIV za sljedeću godinu?

Spomenuti NP-BBI projekt proteže se na dulje razdoblje, a na temelju kojega će se godišnje investicije OIV-a vrlo vjerojatno utrostručiti ili čak učetverostručiti u sljedećim godinama. Radovima i konkretnom infrastrukturom potaknut ćemo revitalizaciju i održivost malih sredina i u krajevima u kojima trenutačno nema infrastrukturnih preduvjeta za digitalizaciju i razvoj. Projekt će omogućiti multiplikaciju privatnih investicija i nove projekte u danas polako napuštenim krajevima.

OIV dodatno razvija pipeline većeg broja konkretnih inicijativa (njih više od 30) budućih razvojnih projekata koji gotovo svi nadilaze korporativne okvire i bit će u službi jačanja prosperiteta Hrvatske i njezinih građana. Uz velebni NP-BBI projekt, tri su modularne grupe pokrenutih poslovnih inicijativa – modul ubrzavanja rasta, modul očuvanja prihoda iz temeljnih djelatnosti i modul optimalizacije troškova i procesa. Modularna grupa rasta uključuje inicijative razvoja novih usluga, proširenje postojeće ponude na nova, uključujući i strana tržišta te na nove tržišne segmente, iskorištavanje viška kapaciteta te aktiviranje imovine i resursa radi stvaranja novih vrijednosti. OIV kontinuirano prati razvoj tehnologija, a 5G je tehnologija na kojoj će se u sljedećem desetljeću u velikoj mjeri temeljiti razvoj u brojnim područjima. OIV, kao jedan od vodećih operatora, razmatra niz inicijativa, od infrastrukture za 5G mreže do privatnih 5G mreža za industrijske i druge namjene.

Posebna pažnja polaže se istraživanju mogućnosti uporabe 5G tehnologije za odašiljanje audiovizualnih sadržaja, tzv. 5G Broadcast, kojom bi se uz postojeću DVB-T2 zemaljsku televiziju mogao omogućiti prijam audiovizualnih sadržaja u automobilima, na pametnim telefonima i tabletima. Želimo inovacijama i prilagođavanjem poslovne ponude predvidjeti zahtjeve tržišta i buduće potrebe korisnika na području elektroničkih komunikacija. Modularna grupa očuvanja prihoda iz temeljnih djelatnosti uključuje inicijative kojima je cilj povećanje iskorištenosti postojećih tehnoloških platformi i očuvanje postojećih prihoda prilagođavanjem usluga i povećanom brigom za naše korisnike. Tu je i optimizacija troškova i procesa, a uključuje inicijative za povećanje učinkovitosti i produktivnosti, čime se oslobađaju ljudski i financijski resursi za poslove veće novostvorene vrijednosti te ukupno povećanje prihoda.

Nastavljamo i razvoj novih inovativnih usluga te ulaganja u infrastrukturu. Uz obnovu postojećeg odašiljačkog sustava i infrastrukture, investiramo i u prijenosne sustave mikrovalnih i svjetlovodnih mreža. Također, puno sredstava ulažemo u neosnovne djelatnosti, tako na primjer ulažemo i u rekonstrukciju Sljemenskog tornja te time otvaramo mogućnost širenja poslovanja i na neosnovne djelatnosti. Poznato je i da OIV trenutačno na širem području funkcionira na četiri međusobno povezane, ali udaljene lokacije. Kako bismo dodatno povećali produktivnost kompanije, otvorili smo i projekt izgradnje nove poslovne zgrade koja će zadovoljiti sve potrebe za nastavak rasta kompanije.

Financijska konstrukcija je dovršena i sva potrebna dopuštenja su pribavljena pa uskoro započinjemo s novim radovima. U svakom slučaju u 2021. očekuje nas nastavak investicijskog zamaha koji će dati i snažan vjetar u leđa hrvatskom gospodarstvu

Viralni recept
Recept za pečeni krumpir 'srušio' internet: Ova metoda i začini spoj su koji čine savršenstvo
PRIPREMA VOZILA
Doznajte kako kvalitetno pripremiti vozilo za zimsku vožnju i osvojite vrijedne nagrade
  • petar.ivandolac:

    Još je dosta područja gdje se ne može uhvatiti običan TV signal! Hoće li ta tvoja "državna optička internetska mreža" što promijeniti po tome pitanju?!

  • starlord:

    15 - 20 godina prekasno