Međunarodni tim znanstvenika Tehničkog sveučilišta u Braunschweigu i Helmholtz Centra za infektivna istraživanja pod vodstvom Odjela za biotehnologiju Tehničkog sveučilišta objavilo je razvoj posebnih antitijela protiv virusa SARS-CoV-2 u časopisu Nature Communications.
Ova antitijela sprečavaju viruse od ulaženja u stanice domaćina te su izolirane od biblioteke gena antitijela koja su ranije bila stvorena od imunih stanica zdravih davatelja prije pandemije. Studija ukazuje kako je u budućnosti moguće vrlo brzo dobivati aktivne supstancije na prethodno nepoznate viruse bez materijala koji potječe od oboljelih.
Znanstveni tim s TU Braunschweiga i HZI uspio je u dobivanju antitijela na SARS-CoV-2 in vitro koristeći tehnologiju prikaza antitijela kolekcijama bakteriofaga. Geni koji odgovaraju širokom dijapazonu protutijela kloniraju se u bakteriofage, što omogućuje njihovu masovnu proizvodnju i stvaranje biblioteka antitijela, koja se potom mogu testirati da bi se odabralo protutijela koja prepoznaju ciljne molekule na virusima ili bakterijama. Biblioteka antitijela HAL9/10 bila je stvorena još prije pandemije i bila je dostupna prije nego što se ijedan čovjek zarazio virusom korone, a poslužila je za odabir najučinkovitijih antitijela. Znanstvenici su mapirali mjesto vezanja virusa te oblikovali odgovarajuću strukturu molekularne interakcije.
– Ovaj projekt ne bi bio moguć bez doista iznimnih napora svih u timu za prvih mjeseci pandemije, rekao je prof. Michael Hust iz Odjela za biotehnologiju koji je projekt započeo u siječnju 2020. godine.
– Ova studija nije samo poslužila da prepoznamo određena monoklonska antitijela protiv SARS-CoV-2 nego i demonstrira metodu jako brzog dobivanja aktivnih agensa protiv novih virusa. Stoga se istom metodom u slučaju neke nove pandemije u budućnosti mogu brzo tražiti aktivna antitijela, a da ne moramo čekati da materijal dobiven od oboljelih postane dostupan – rekao je.
Posebno se to odnosi na patogene koji se pojavljuju u udaljenim dijelovima svijeta što može značiti odlučujuću početnu prednost u borbi protiv pandemije pa onda znanstvenici mogu početi raditi na traženju aktivne tvari prije nego što se prvi slučajevi pojave u Europi. Znanstvenici s Tehničkog sveučilišta u Braunschweigu u suradnji s Helmhotz Institutom za infektivna istraživanja i drugim partnerima predlažu gradnju infrastrukture za prevenciju budućih pandemija.
– Kako bismo se bolje opremili protiv budućih pandemija, nužno je uspostaviti dugoročno strukturirano istraživanje i razvoj, rekao je prof. Dirk Heinz, znanstveni ravnatelj u HZI, u čijem je laboratoriju visoke sigurnosti prepoznata aktivnost antitijela protiv SARS-CoV-2.
– Nacionalna platforma za antivirusne agense bila bi idealna, a mi trenutačno radimo s našim partnerima na stvaranju nečeg takvoga. Uspješan rad na antitijelima pokazuje, pogotovo u ovim vremenima ograničene pokretljivosti, vrijednost uske suradnje između posvećenih partnera na našem istraživačkom kampusu. Čineći to, pokazali smo da Braunschweig može pridonijeti odgovoru na pandemiju na još jedan način, rekao je.
Prof. Luka Čičin-Šain i dr. Ulfert Rand, voditelj i znanstvenik Grupe za istraživanje starenja imunološkog sustava i kroničnih zaraza na Helmholtz Centru za infektivna istraživanja bili su vrlo zadovoljni rezultatima studije.
– Bio je to veliki trenutak kada smo u eksperimentu vidjeli kako antitijela blokiraju zarazu s SARS-CoV-2. Odmah smo shvatili da u rukama imamo potencijalno oružje protiv pandemije, rekao je Ulfert Rand.
– Ovaj uspjeh ne pripada ni jednom pojedincu nego cijelom timu, rekao je naš prof. Luka Čičin-Šain. Ulfert je razvio metode mjerenja aktivnosti antitijela protiv virusa i primijenio ih u rekordnom vremenu. Ukupno su mnogi pomogli, ali kolege iz Münstera izolirali su ove viruse i poslali nam ih, a Kathrin Eschke i Yeonsu Kim iz naše grupe uzgojile su ih i definirale protokole da možemo mjeriti njihovu infektivnost. Virus je došao u naš laboratorij u trećem mjesecu, ali već početkom travnja imali smo prve rezultate s protutijelima. Drugi znanstvenici s HZI definirali su molekularnu strukturu protutijela čineći ovo timskim uspjehom – rekao je naš prof. Luka Čičin-Šain.
Dr. Maren Schubert iz Odjela za biotehnologiju na TU Braunschweig, koja je bila ključna u ubrzanju rada razvojem nove metode za umnažanje virusnih komponenti u stanicama insekata, rekla je kako su svi vrlo sretni da naš projekt ima potencijal sprečavanja pandemije koronavirusa i spašavanja ljudskih života. To će nam omogućiti da mnogo brže odgovorimo na buduće prijetnje. Prof. Stefan Dubel, voditelj Odjela za biotehnologiju na TU Braunschweig te jedan od izumitelja metode prikaza antitijela bakteriofagima kojom se omogućilo vrlo brzo dobivanje antitijela, rekao je kako se ovom studijom pokazalo da možemo brže i učinkovitije reagirati na buduće epidemije nepoznatih zaraznih bolesti nego što je to ranije bilo moguće, čak i kada te bolesti još ne dođu do nas iz udaljenih dijelova svijeta.
– Ovo nam je pružilo novu mogućnost za borbu protiv globalnog širenja zaraza u budućnosti, a bolna iskustva sa SARS-CoV-2 mogla bi poslužiti ublažavanju budućih pandemija – rekao je.
>> Pogledajte i ovaj video: Procvjetalo je jedno od najljepših stabala u Zagrebu: Magnolija na Tomislavcu najavila je proljeće!
Za sezonsku gripu odavno postoji cjepivo, ali nikada nije nestala, sve do pojave Covida-19. Sad ni jedan slučaj nije zabilježen. Pouka: jedan virus se izbija drugim. Dakle, čekajmo one nove strašne viruse koje nam je Bill Gates obećao, pa ćemo se riješiti i covida.