Naslovnica Tech/Sci Znanost

Nobelova nagrada za fiziku pripala astrofizičarima

Profesor Peebles dobio je Nobela za “teorijska otkrića u fizičkoj kozmologiji”, dok su profesori Mayor i Didier nagrađeni za “otkriće egzoplaneta koji kruži oko zvijezde nalik Suncu”
09. listopada 2019. u 11:21 1 komentara 79 prikaza
James Peebles, Michel Mayor i Didier Queloz
Foto: REUTERS
Pogledajte galeriju 1/3

Ovogodišnji su dobitnici Nobelove nagrade iz fizike James Peebles, Michel Mayor i Didier Queloz, i to polovica nagrade otpada na umirovljenog profesora Peeblesa s američkog Sveučilišta Princeton, dok dvojica švicarskih astrofizičara i profesora na ženevskom sveučilištu Mayor i Queloz dijele drugu polovicu nagrade.

Nobel za fiziku NOVI LAUREATI Nobel za fiziku Peeblesu, Mayoru i Quelozu za revolucionarna otkrića o svemiru

– Dok su teorijska otkrića Jamesa Peeblesa pridonijela našem razumijevanju o tomu na koji se način svemir razvijao nakon Velikog praska, Michel Mayor i Didier Queloz istraživali su naše svemirsko susjedstvo u potrazi za nepoznatim planetima. Njihova otkrića zauvijek su promijenila naše poimanje svijeta, stoji u obrazloženju nagrade.

Profesor Peebles dobio je Nobela za “teorijska otkrića u fizičkoj kozmologiji”, dok su profesori Mayor i Didier nagrađeni za “otkriće egzoplaneta koji kruži oko zvijezde nalik Suncu”.

Peebles je, dakle, zaslužan za teorijski okvir razvijan tijekom dva desetljeća, počeo je sredinom 1960-ih, koji je postao temeljem suvremenog razumijevanja povijesti svemira, od Velikog praska do danas.

Nobelova nagrada za medicinu za 2019: William G. Kaelin Jr., Sir Peter J. Ratcliffe i Gregg L. Semenza KAKO STANICA REAGIRA NA KISIK Dobitnici Nobela za medicinu: W. G. Kaelin Jr., Sir J. Ratcliffe i G. L. Semenza

– Moramo si priznati da su nam tamna tvar i tamna energija i dalje nepoznanica s još nizom otvorenih pitanja, što je ta tamna tvar uopće? – rekao je prof. Peebles u razgovoru napravljenom za Švedsku kraljevsku akademiju znanosti. Tamna tvar istaknuta je s razlogom jer upravo su Peeblesova istraživanja dovela do spoznaja o našem svemiru u kojem je 95 posto tvari zapravo skriveno od nas. Tamna tvar, naime, ne emitira i ne reflektira dovoljno zračenja da bi je se moglo izravno opažati.

Tamna je energija nevidljiv sastojak svemira koji ispunjava sav prostor odgovoran za širenje svemira dok je tamna tvar nevidljiva supstanca na koju upućuju tek astronomska opažanja njezinih gravitacijskih učinaka. Istraživanje je tamne tvari i energije i dalje najveći izazov za astrofizičare. Profesora Jamesa Peeblesa doista se može smatrati najzaslužnijim za prihvaćanje kozmologije kao znanosti. Prilično je siguran da ćemo se na drugim planetima susresti s nečim što možemo nazvati životom.

– Hoće li to biti život poput onog na Zemlji, jako je teško znati, možda će to prije shvatiti kemičari – rekao je.

Raoni Metuktire Bori se za prašumu Za Nobela kandidirali poglavicu koji pjeva sa Stingom i druži se s predsjednicima

Michel Mayor i Didier Queloz otkrili su prvi planet izvan našeg sustava, egzoplanet, koji orbitira zvijezdu nalik Suncu, 51 Pegasi b.

Dva su znanstvenika objavila otkriće tog egzoplaneta u listopadu 1995. godine s opservatorija Haute-Provence u južnoj Francuskoj. Do danas je otkriveno četiri tisuće egzoplaneta u Mliječnom putu, a otkrićima ni približno nije kraj. Novootkriveni svjetovi mijenjaju naše predodžbe o planetarnim sustavima i traže od znanstvenika da preispitaju svoje teorije fizikalnih procesa povezanih s postankom planeta, podsjeća se u priopćenju odbora za dodjelu nagrade u kojem se podsjeća i na drevno ljudsko nadanje, dobivanje odgovora na pitanje ima li još negdje života.

Danas je u velikom tjednu Nobela na redu dodjela nagrade za najveća dostignuća u kemiji.

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka