Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Led na Grenlandu topi se brže nego u prošlih 12.000 godina

Brže od najcrnjeg scenarija tope se tri najveća ledenjaka – Jakobshavn Isbrae, Kangerlussuag i Helheim, a čak i ako se smanji emisija stakleničkih plinova, razina mora znatno će rasti
21. studenoga 2020. u 13:26 9 komentara 758 prikaza
Foto: Patrick Pleul/DPA/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

Do 2100. Grenland će gubiti svoj led brže nego bilo kada u proteklih 12.000 godina, stoji u najnovijem izvještaju znanstvenika, objavljenom u eminentnom znanstvenom časopisu Nature.

Kišno jutro u Zagrebu KORONAVIRus Epidemiolozi predlažu nove mjere: Ako sustav pukne, pacijenti neće moći ni na rutinske operacije

Ubrzava se tempo topljenja

Od devedesetih godina Grenland sve više ostaje bez leda na godišnjoj razini, a podaci ukazuju na to da otopljeni led s Grenlanda sada doprinosi globalnom porastu razine mora s 0,7 milimetara na godinu. U jednom starijem istraživanju utvrđeno je kako je od 1972. godine do lani samo topljenje leda s Grenlanda povisilo svjetsku razinu mora za 13,7 milimetara, a da se od te 1972. godine do danas povećava godišnji udio otopljenog leda s Grenlanda u rastu razine mora. No znanstvenici su sada taj gubitak leda odlučili usporediti s onim u zadnjem poznatom „vrućem“ razdoblju povijesti našeg planeta.

Stoga je glaciolog Jason Briner sa sveučilišta Buffalo u New Yorku, s kolegama, stvorio vremenski okvir promjena ledene ploče Grenlanda u rasponu od gotovo 12.000 godina, od zore holocena prije 11.700 godina i zaključno do 2100. godine. Znanstvenici su kombinirali simulaciju fizike klime i leda s promatranjem opsega prošlih ledenih pokrivača, obilježenih morenama – nanosima materijala koji prenosi ledenjak. Te stjenovite naslage označavaju rubove drevnih ledenjaka.

Spomen dom Ovčara TRAŽE SE ODGOVORI Gdje su kosti 61 žrtve iz tog jednog autobusa?

Nove, fino namještene klimatske simulacije koje uključuju prostorne varijacije temperature i padalina na Grenlandu također su se poboljšale u odnosu na prošle temperaturne rekonstrukcije u sličnim istraživanjima. Prema rezultatima tih podataka ovaj tim znanstvenika procijenio je kako je tijekom prošle tople epizode našeg planeta, od prije oko 10.000 do 7.000 godina, Grenland gubio led brzinom od oko 6.000 milijardi metričkih tona svakog stoljeća. Ta je stopa ostala nepromijenjena do posljednja dva desetljeća kada se počela ubrzavati. Tako je od 2000. do 2018. prosječna stopa gubitka leda bila oko 6.100 milijardi metričkih tona po stoljeću, s tendencijom ubrzavanja. Znanstvenici tvrde kako će se do 2100. tempo gubitka grenladskog leda znatno povećati.

– Koliko točno, ipak ovisi o budućim emisijama stakleničkih plinova. Prema scenariju s nižim emisijama, predviđa se da će gubitak leda u prosjeku iznositi oko 8.800 milijardi tona po stoljeću. S većim emisijama, stopa gubitaka mogla bi se povećati na 35.900 milijardi tona po stoljeću – napominju znanstvenici.

FILE PHOTO: Members of Amhara region militias ride on their truck as they head to face the Tigray People's Liberation Front in Sanja ROG AFRIKE U Africi je izbio krvavi građanski rat, a cijeli svijet strahuje od novih sukoba: Donosimo pozadinu

– Niže emisije mogle bi usporiti gubitak, ali bez obzira na to što čovječanstvo učini, led će se u ovom stoljeću topiti brže nego što je bilo u zadnjem toplom razdoblju našeg planeta – rekao je Jason Briner.

Uz pomoć starih fotografija

S Brinerom se slažu i kolege s tehničkog sveučilišta u Danskoj koji ističu kako se tri najveća ledenjaka na Grenlandu, koji sadrže toliko vode da bi njihovim otapanjem svjetska razina mora mogla porasti za više od metra, otapaju brže nego u najcrnjim predviđanjima. Oni su se koristili starim fotografijama i drugim podacima kako bi procijenili koliko je leda nestalo u 20. stoljeću na tim trima ledenjacima. Procijenili su da je ledenjak Jakobshavn Isbrae od 1880. do 2012. izgubio više od 1500 milijardi tona leda, a Kangerlussuag i Helheim 1381 milijardu tona. Po dosadašnjim klimatskim modelima koji simuliraju najcrnji scenarij, ta tri ledenjaka mogla bi pridonijeti tomu da razina oceana do 2100. poraste za od 9,1 do 14,9 mm. No najnoviji podaci ukazuju na to da bi gubitak leda mogao biti 3-4 puta veći od predviđenog.

Rijeka: Ivan Đikić sudjelovao na znanstvenom skupu o virusu COVID-19
PODRŽAO VLADU I STOŽER
Pet preporuka znanstvenika Ivana Đikića za primjenu novih mjera
Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Wiener osiguranja
EY PODUZETNIK GODINE
Priznanje pozitivnim i uspješnim pričama važnije je nego ikad
  • Persone:

    Bah... Kroz cijelu povijest zemlje, smjenjivala su se ledena i sušna doba, kad nije bilo utjecaja čovjeka. Tko će ga znati.

  • snicl:

    Di je greta?

  • Kentucky:

    Greta se zaputila s dva zamrzivača za GR jel je to nedopustivo!