Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Avari - ratnici konjanici čija je sablja nađena u grobu iz 725.

U jednom od 18 novootkrivenih grobova, na nalazištu blizu Iloka, s posmrtnim ostacima zakopana je i oprema vojnika višeg ranga
09. lipnja 2017. u 07:00 1 komentara 1917 prikaza
Avari, Klopare
Foto: Robert Anić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Od 2005. postoje saznanja o avarskoj nekropoli na lokalitetu Šarengrad – Klopare iz 8. stoljeća. Većina nekropole uništena je građevinskim zahvatima jer nije bila zaštićeno područje. Tijekom prošlogodišnjih arheoloških istraživanja, kada je na lokalitetu Klopare pronađeno avarsko groblje, ta saznanja su i potvrđena. U dvije godine istraživanja na tome lokalitetu pronađeno je 45 avarskih grobova, što je potvrdilo ranija saznanja da su Avari na području Šarengrada nekada obitavali i imali naselje.

Kod Iloka pronađen avarski grob koji datira iz 8 stoljeća 'Vrijedan nalaz' Veliko arheološko otkriće kod Iloka!

Ovogodišnje istraživanje, kao i prošlogodišnju restauraciju i konzervaciju materijala, financira Ministarstvo kulture RH. Istraživanje se odvija suradnjom Muzeja grada Iloka, Instituta za arheologiju iz Zagreba i Gradskog muzeja Vinkovci.

– Ove godine pronašli smo 18 avarskih grobova, od kojih je najznačajniji nalaz grob 42, gdje smo uz posmrtne ostatke pronašli i palaš, avarsku sablju, i dijelove pojasne vojne garniture, vojni nož, kresivo s kremenom, vrh strelice luka, keramičku posudu, ostatak životinje kao popudbine za drugi svijet te ljuske jaja. Nalazi kao što je palaš su rijetki i on pokazuje da se očigledno radi o avarskom vojniku koji je bio više rangiran – rekla je arheologinja Muzeja grada Iloka i voditeljica arheoloških istraživanja na lokalitetu Andrea Rimpf.

Avari, Klopare | Autor : Branimir Bradarić Foto: Branimir Bradarić

Naselja uz rijeke

Prema dosadašnjim saznanjima, ovaj nalaz s načinom izrade i ukrasima datira iz 725. godine i ima iznimno veliku arheološku važnost. Posebno je vrijedno što je na području Hrvatske do sada pronađeno samo nekoliko sličnih nalaza. S obzirom na to da lokalitet nije do kraja istražen, a postoji još jedna čestica na kojoj nisu ni počela istraživanja, arheolozi očekuju i niz drugih nalaza vezanih uz Avare na tom području.

– Oni su ovdje živjeli oko dva stoljeća prije negoli ih je porazio Karlo Veliki, poslije čega su se asimilirali među Slavene koju su tu živjeli. Otkrivši groblja znamo za neke lokalitete gdje su živjeli. Pronađeno je i nekoliko pojedinačnih grobnica koje nam govore o njihovoj prisutnosti – kaže Rimpf.

O načinu života Avara malo se zna, a i to se saznalo nakon otkrića avarskih groblja, s obzirom na to da su Avari pokapani u svakodnevnoj odjeći. Zanimljivo je da su često pokapani i dublje od dva metra, što se objašnjava vjerojatnim strahom od pljačkanja grobišta. Kao i brojna druga plemena i Avari su svoja naselja gradili uz rijeke koje su im bile izvor pitke vode, ali u isto vrijeme i prirodna barijera za obranu. S druge strane, imali su plodnu zemlju za ispašu stoke i uzgoj hrane, kao i šume gdje su lovili divljač. Do sada je na cijelom području Panonske nizine pronađeno oko 80.000 avarskih grobova, od čega ih je više od 600 na području Hrvatske.

Najveće avarsko groblje nalazi se kod Privlake, a uz groblje u Šarengradu poznata su i ona u Nuštru, Otoku, Starim Jankovcima, Brodskom Drenovcu i Bijelom Brdu. Osim tih većih i istraženih groblja, pronađeni su i neki pojedinačni nalazi, kao oni u Osijeku, Zmajevcu i Bapskoj.

Arheologinja Gradskog muzeja Vinkovci Anita Rapan-Papeša godinama radi na istraživanju avarskih groblja i Avara kao plemena. Prema njezinim riječima, Avari kao nomadski narod na područje današnje Hrvatske dolaze u 6. stoljeću iz Azije.

Avari, Klopare | Autor : Branimir Bradarić Foto: Branimir Bradarić

– Avari su bili vojnički ustrojeno pleme, vojnički ustrojeno društvo. Živjeli su u kućama koje su gradili od blata ili pak u poluukopanim zemunicama. Nije ih bilo puno, ali su im vojničke vještine, nove vojne tehnike i nova oružja koja su donijeli omogućili da porobe Slavene koji su ovdje živjeli. Osvajali su najviše zahvaljujući konjima – rekla je Rapan-Papeša. Avari su bili odlični konjanici pa su tako i naknadne analize pronađenih ljudskih kostiju pokazale znakove dugotrajnog jahanja. Bili su iznimno vezani uza svoje konje, neki viši avarski časnici i pokapani su s njima. Dokazuju to i neka grobišta gdje su uz ljudske kosti pronađeni i posmrtni ostaci konja.

Rapan-Papeša pojašnjava i da su glavna oružja Avara bile sablje, sjekire, koplja, s time da su najpoznatiji bili po lukovima i strijelama. Koristili su strijele s tri brida koje su zadavale ozbiljnije rane nego obične strijele. Sa sobom su donijeli i refleksni luk koji im je omogućavao puno veći domet nego obični lukovi. Bitke su vodili uglavnom na otvorenim prostorima, a gradili su i velike logore, utvrđene zemljanim nasipima iz kojih su mogli napadati na sve strane. Izveli su niz uspješnih vojnih osvajanja u to vrijeme. Ipak, najveći njihov vojni pothvat, ali neuspio, zajedno sa Slavenima bio je napad na Konstantinopol 626. godine. Uz vojni poraz, u toj bitki imali su i velike ljudske gubitke, nakon čega počinje opadanje njihove vojne moći. Nakon poraza vratili su se u ove krajeve, a kasnije su bili i svojevrsna tamponska zona između Bizanta i Franaka.

Naime, Bizant je tijekom 7. i 8. stoljeća Avarima u zlatu plaćao da ga ne napadaju. Avari nisu kovali svoj novac, nego su to zlato gotovo dva stoljeća akumulirali. Kasnije, zajedno sa slavenskim stanovništvom, dolaze u sukob s Karlom Velikim, koji ih je i porazio, što je bio početak njihova kraja na ovim prostorima.

Stroga organizacija

– Poslije toga poraza preostali Avari su asimilirani, a njihovo zlato je kao vojni plijen uzeo Karlo Veliki. Zlato je doslovno voženo kolima. Odatle jednim dijelom i proizlazi moć Karla Velikog, koji je kasnije gradio crkve i mnoga druga zdanja – kaže Rapan-Papeša.

Povijesne knjige kažu i da su Avari bili organizirani po rodovima i plemenima, na čijem čelu su se nalazili tarhani. Na čelu više rodova i plemena bio je kagan, a u ratnim pohodima uz njega je postojao još i jugur, kao prvi zapovjednik. Avari, koji su Slavene koristili kao robove, porazom od Karla Velikoga gube snagu, a ubrzo i značaj. Brojniji Slaveni su ih asimilirali pa to vojničko pleme ubrzo nestaje. 

Mamut turistička patrola 'Ovdje su Dunav prelazili mamuti. Zašto turiste ne bi privukli tom pričom?' svijeća Pod prijetnjom JNA Obilježeno 25 godina od progonstva Iločana i stanovnika okolnih mjesta Ukupno 250 milijuna eura jeftinih kredita na raspolaganju je raznim poduzetnicima od 1. 10. KREDIT 'Iz Iloka se više neće morati odlaziti, a plaće u Trikou skočit će na 800 eura'

Oni su inspirirali Tolkiena za vilenjake

Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri) nomadski su narod podrijetlom iz središnje Azije, a uz njih postoji i druga grupa – kavkaski Avari, žitelji današnjeg Dagestana. Prema kineskim izvorima, oko 400. godine osnovan je savez plemena Dzut – Dzut, najvjerojatnije među Ujgurima koje su u Bizantu nazivali Ogorima. Ovladali su zemljom hunskog plemena Sabira otkuda se jedna grupa oko 460. godine pokrenula prema Kaspijskom i Crnom moru. Tada se prvi put pojavljuje ime Avari u europskoj povijesti. Avari se ponovno pojavljuju 557. godine kada nude pomoć Bizantu u borbi protiv drugih barbarskih plemena. Car Justinijan ih plaća za borbu protiv Bugara koji su učestalo upadali u bizantske teritorije. Pošto pobjeđuju Bugare na rijeci Donu, prodiru na ušće rijeke Dunav, gdje podčinjavaju sebi Slavene.

Bajan, osnivač avarske države, 567. godine prelazi Karpate i u savezu s Langobardima uništava Gepide i zauzima područja istočno od Dunava. Kada su Langobardi napustili Panoniju, Avari ostaju jedini gospodari ovog područja i šire svoju vlast prema Dalmaciji, ali i prema Češkoj i Alpama. Iako su bilo malobrojni, vrlo su brzo podčinili sva slavenska plemena koja su se tu našla.

Uz povremene upade u Furlaniju i u Franačku Državu, Avari su uglavnom najveći problem predstavljali Bizantu, pa su pod Bajanom ovladali bizantskim uporištima u Panoniji, Sirmijem i Singidunumom, a učestalo su upadali preko starih rimskih putova i u Dalmaciju. Njihov najveći pothvat je bio neuspjeli napad na Carigrad 626. godine, u kojem su, osim Avara, sudjelovali i Slaveni i Gepidi, nakon čega su pobijeđeni s velikim gubicima. Porazom kod Carigrada i počinje prestanak njihove moći, ali se u Panoniji uspijevaju sačuvati još dva iduća stoljeća, sve do 796. godine kada Karlo Veliki ulazi u Panoniju i uništava Avare, koji poslije toga i zauvijek nestaju.

Avari su bili organizirani po rodovima i plemenima na čijem su se čelu nalazili tarhani. Na čelu više rodova i plemena nalazio se kagan, a u ratnim pohodima uz njega je postojao još i jugur, kao prvi zapovjednik.

Avari su imali brze konje i bili su odlični jahači, a povijest književnosti bilježi kako su oni poslužili kao inspiracija Tolkienu za vilenjake u remek-djelu “Gospodar prstena”.     

Zadar: Testiranje na Covid-19 u Općoj bolnici
PISMO OBIŠLO HRVATSKU
Prebolio COVID-19 pa otkrio što morate imati doma: 'Korona boli kao sam vrag'
NOVA REVOLUCIJA POLJOPRIVREDE
Star Trek na hrvatskoj njivi: Dronovi snimaju štetnike, AI zbraja kukuruz, traktor sam vozi...