Upravo sutra, 28. svibnja, održava se još jedan Dan doktorata na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), kako se navodi u pozivu za ovaj redoviti godišnji događaj. To je prilika u kojoj ova u nas cijenjena znanstvena i obrazovna institucija otvara svoja vrata kako bi široj javnosti predstavila najnovija istraživanja i znanstvena postignuća svojih doktorandica i doktoranada, a riječ je o aktualnim istraživačkim temama i konkretnom doprinosu razvoju znanosti, tehnologije i društva. Povodom ovog vrijednog događaja razgovarali smo s jednim od, možemo to slobodno reći, najpoznatijih FER-ovaca, Sinišom Krajnovićem, predsjednikom Uprave Ericssona Nikole Tesle, te s prof. Tomislavom Capuderom, prodekanom FER-a za istraživanje i inovacije.
Koliko je vama doktorat doista pomogao u karijeri?
Krajnović: Doktorat nije jamac uspjeha, ali sigurno jest snažan temelj. Ono što on donosi nije samo znanje nego i način razmišljanja, odnosno sposobnost dubinskog razumijevanja problema, kritičkog propitivanja i ustrajnosti u traženju rješenja. U tehnološkoj industriji, gdje se kompleksnost stalno povećava, to je iznimno vrijedno. Iz mog iskustva, rada u ENT-u (Ericsson Nikola Tesla) i doktorata na FER-u, doktorat ne određuje karijeru sam po sebi, ali daje širinu koja dugoročno čini razliku. Uživam u prijenosu znanja na nove generacije, a zadnjih dvadeset godina povremeno predajem na diplomskim studijima poslovnih škola kao profesor na ZŠEM-u (Zagrebačka škola ekonomije i managementa), LSB-u (Luxembourg School of Business) i TSEM-u (Tsinghua University School of Economics and Management). Doktorat u tom akademskom okruženju često je preduvjet vođenja studijskih programa i mentoriranja studenata.
Kakva je situacija vani – znači li titula više nego kod nas?
Krajnović: U mnogim zapadnoeuropskim zemljama i globalnim tehnološkim kompanijama doktorat ima vrlo jasno mjesto, osobito u istraživačkim i razvojnim ulogama. Tamo se percipira kao dokaz sposobnosti rada na kompleksnim, neistraženim problemima i kao pokazatelj visoke razine stručnosti. No ključno je da se ne radi o "statusu", nego o primjeni znanja. Najuspješnija okruženja nisu ona u kojima titula sama po sebi nosi prednost, nego ona koja znaju iskoristiti potencijal koji takvo obrazovanje donosi. Vjerujem da se i kod nas ta percepcija postupno mijenja jer naglasak treba biti na stvarnoj vrijednosti znanja u kontekstu razvoja tehnologije i industrije.
Kako ENT gleda na doktore znanosti i njihov razvoj u kompaniji?
Krajnović: U Ericssonu Nikoli Tesli imamo 68 doktora znanosti i to je važan dio našeg inovacijskog i istraživačkog kapaciteta. Imamo velik broj doktora znanosti koji sudjeluju u razvoju globalno konkurentnih rješenja. Međutim, kao ni u jednoj ozbiljnoj tehnološkoj kompaniji tako i kod nas, doktorat sam po sebi ne znači automatizam za višu poziciju. Ono što je ključno jest primjena znanja u praksi, razumijevanje poslovnoga konteksta i sposobnost rada u timovima koji realiziraju konkretna rješenja za korisnike. S druge strane, doktorat ubrzava razvoj u specijalističkim i istraživačkim karijerama jer pruža dubinu koja je nužna za stvaranje inovacija. U tom smislu, mi takav profil zaposlenika prepoznajemo kao važan dugoročni potencijal za kompaniju.
Koliko se diplomanata FER-a odlučuje za doktorat i iz kojih područja?
Capuder: Godišnje na doktorski studij FER-a upisujemo između 50 i 80 doktoranada, iz svih područja elektrotehnike i računarstva. Specifična područja i teme kojima se naši doktorandi bave povezani su prije svega s aktualnim istraživačkim projektima i suradnjama s industrijom, što je ujedno i razlog fluktuacijama u broju doktoranada koje upisujemo iz godine u godinu. Trenutačno na FER-u vodimo oko 200 kompetitivnih istraživačkih projekata, pri čemu posebno ističemo međunarodne projekte iz programa Obzor Europa, Europske svemirske agencije (ESA) i Europskog obrambenog fonda (EDF). Prema posljednjem dostupnom izvješću, FER je vodeća hrvatska institucija po sudjelovanju u tim programima. Upravo takvi projekti stvaraju istraživačko okruženje koje privlači doktorande i omogućuje im rad na temama koje su relevantne na europskoj i globalnoj razini.
Uz međunarodne projekte, FER provodi i značajne višegodišnje nacionalne projekte suradnje s hrvatskom industrijom i razvoja domaćega gospodarstva. U okviru tih projekata istraživanja koja provode naši doktorandi često rezultiraju novim proizvodima, tehnologijama i uslugama koje nalaze konkretnu primjenu u industriji i društvu. Najveći broj doktoranada dolazi iz baze naših diplomskih studenata, no zbog sve izraženije multidisciplinarnosti istraživanja, sve češće nam dolaze i studenti s drugih fakulteta i iz drugih područja. Zanimljivo je da se danas više od 75% doktorskih disertacija na FER-u piše i brani na engleskom jeziku, uz članove povjerenstava iz drugih država. Time smo već značajno započeli internacionalizaciju doktorskog studija. Nadamo se da će se to uskoro dodatno manifestirati u zajedničkim doktorskim studijima s europskim i svjetskim institucijama te većim brojem međunarodnih studenata koji će svoj istraživački put nastaviti u Hrvatskoj, na FER-u.
Gdje se doktori znanosti s FER-a najviše zapošljavaju, idu li u realni sektor ili ostaju u javnom, znanstvenim institucijama ili kao asistenti i profesori na FER-u?
Capuder: Prije nekoliko godina pokrenuli smo projekt praćenja svojih alumna koji su diplomirali i doktorirali na FER-u. Jedan od zanimljivijih pokazatelja koji smo pritom dobili jest da je više od 85% naših diplomanada, ali i doktorica i doktora znanosti, mirovinski osigurano u Hrvatskoj. To tumačimo kao potvrdu da se znanja i kompetencije stečene na FER-u u velikoj mjeri stavljaju u službu hrvatskoga gospodarstva i zajednice. Na to smo osobito ponosni jer smatramo da je jedna od ključnih misija FER-a stvaranje dodatne vrijednosti za društvo. Što se tiče konkretnih tvrtki i institucija u kojima rade naši doktori znanosti, nemamo precizne podatke jer su informacije koje dobivamo anonimizirane u skladu s važećim regulativama. Ipak, u analizama jasno vidimo područja i sektore u kojima djeluju. Možemo reći da podjednak broj naših doktorica i doktora znanosti radi u javnom i privatnom sektoru, dok manji dio ostaje u akademskom okruženju na znanstveno-nastavnim radnim mjestima, uključujući FER i druge visokoobrazovne i istraživačke institucije.
Doktorice i doktori znanosti koji nakon završetka studija odlaze raditi u industriju imaju vrlo važnu ulogu u razvoju hrvatskoga gospodarstva. Oni u pravilu vode razvojne i poslovne odjele, sudjeluju u stvaranju novih tehnologija, proizvoda i usluga te doprinose jačanju inovacijskoga kapaciteta tvrtki u kojima rade. Istovremeno, velik broj njih ostaje snažno povezan s FER-om mentoriranjem budućih naraštaja studenata, sudjelovanjem u nastavi i stručnim predavanjima ili iniciranjem novih istraživačkih tema i projekata. Aktivnost naših alumna od velikog nam je značaja jer nas kontinuirano potiče da budemo bolji, da otvaramo nova područja rada i razvijamo nove ideje, kako u istraživanju tako i u obrazovanju. Upravo tu snažnu povezanost akademske zajednice i gospodarstva smatramo jednim od važnih obilježja FER-a. I ta snažna povezanost nije samo akademska ili poslovna nego i na svim područjima u kojima nastojimo stvoriti bolje i kvalitetnije društvo.
Koliko se završenih doktora znanosti odlučuje na pokretanje vlastitih startupa i tako realizira stečeno znanje i trud?
Capuder: Ova brojka još uvijek nije velika iako posljednjih godina primjećujemo jasan trend rasta interesa za pokretanje startupova i novih tvrtki temeljenih na istraživanjima koja se pretvaraju u konkretne inovacije. Trenutačno FER ima 35 licenci dodijeljenih novoosnovanim tvrtkama, uz nešto manji broj tvrtki koje su izravno utemeljene na istraživačkim rezultatima nastalima na FER-u. To pokazuje da se istraživanja sve češće pretaču u proizvode, usluge i tehnologije koje imaju tržišni potencijal. Već desetak godina na FER-u sustavno razvijamo poduzetničke programe i inicijative. Prvi programi bili su usmjereni prije svega studentima, no danas razvijamo modele koji uključuju i istraživače i studente, i to ne samo s FER-a nego i interdisciplinarne timove koji dolaze s različitih fakulteta i područja. Takav pristup smatramo iznimno važnim jer upravo kombinacija tehnološkog znanja, poslovnih kompetencija i različitih perspektiva često rezultira najuspješnijim inovacijama.
Svojim programima sudionicima pružamo edukaciju, mentorsku podršku, povezivanje s relevantnim tvrtkama, investitorima i stručnjacima iz industrije. Ukratko, nastojimo graditi cjelovit ekosustav koji će pomoći novim poduzetnicima da njihove ideje prerastu u održive i dugoročno uspješne projekte, a ne da ostanu samo kratkotrajni pokušaji. Tako želimo zadržati izvrsne talente u Hrvatskoj, posebno one koji se pronalaze u inovacijskim i poduzetničkim inicijativama, ali istovremeno privući i strane talente te investicije koje možda inače ne bi dolazile u Hrvatsku. Vjerujemo da u gotovo svakom području u kojem provodimo istraživanja postoji mogućnost pronalaska specijalizirane niše u kojoj možemo postati konkurentni na europskom i svjetskom tržištu. Kada uspijemo stvoriti takvo okruženje, Hrvatska i FER neće biti privlačni samo kao mjesto turizma nego i ugodnog života, prostor inovativnog rada, razvoja i stvaranja novih tehnologija. Upravo je to dugoročna vrijednost koju želimo graditi povezivanjem istraživanja, obrazovanja i poduzetništva.
Kako će umjetna inteligencija utjecati na doktorsko znanje i njegovu vrijednost?
Krajnović: Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali ne umanjuje vrijednost dubinskog znanja, naprotiv. Što su alati napredniji, to je važnije razumjeti kontekst, ograničenja i implikacije njihove primjene. AI može ubrzati istraživanje, automatizirati određene zadatke i pomoći u analizi, ali ne može zamijeniti sposobnost definiranja pravog problema, interpretacije rezultata i donošenja odgovorne odluke. Upravo su to kompetencije koje razvija doktorsko obrazovanje. Zato vjerujem da će u budućnosti biti posebno cijenjena kombinacija koja objedinjuje duboko stručno znanje i sposobnost korištenja novih alata. Doktorat u takvom okruženju ne gubi na vrijednosti, nego dobiva novu dimenziju.
Capuder: Umjetna inteligencija sigurno će snažno utjecati i na obrazovanje i na tržište rada, uključujući i doktorsko obrazovanje. No rekao bih da je odlična primjedba kako će se u budućnosti još više cijeniti konkretno znanje i stvarne kompetencije, a ne sama diploma kao formalna potvrda obrazovanja. Vjerujem da je tako već i danas. Diploma ima vrijednost samo ako iza nje stoje znanje, sposobnost promišljanja, povezivanja različitih područja, kritičkog prosuđivanja, razumijevanja procesa i stvaranja novih ideja. Upravo se u tome krije i reputacija pojedinih institucija i diploma, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Umjetna inteligencija to neće promijeniti, ali će dodatno naglasiti važnost sposobnosti prihvaćanja i korištenja novih tehnologija. Oni koji imaju kvalitetna temeljna znanja i razvijene analitičke sposobnosti, a pritom ovladaju alatima umjetne inteligencije, postat će brži, produktivniji i učinkovitiji. Štoviše, upravo zato što će dio rutinskih zadataka biti automatiziran, imat će više prostora za kreativno promišljanje i razvoj novih ideja.
Smatram da AI može imati vrlo pozitivan učinak ako ga koristimo kao alat koji nam pomaže, dok ljudska inteligencija i dalje ostaje ključna za stvarno razumijevanje, zaključivanje i donošenje odluka. Problem nastaje ako se počnemo nekritički oslanjati isključivo na rezultate koje generira umjetna inteligencija, bez vlastitog promišljanja i provjere. To dugoročno može dovesti ne samo do slabljenja kvalitete obrazovanja nego i do pada konkurentnosti industrija koje takav pristup prihvate. Jedan od prvih znakova da tehnologija počinje vladati nama, a ne mi njome, jest trenutak kada je trošak njezina korištenja veći od stvarne vrijednosti i uštede koju stvara. Zato od umjetne inteligencije ne treba bježati niti je zabranjivati u obrazovnom ili poslovnom procesu.
Naprotiv, njezina integracija u obrazovne programe nužna je i FER već dulje vrijeme razvija nove modele kojima transformiramo nastavne procese i unapređujemo studijske programe. Istovremeno, svjesni smo da obrazovanje budućnosti ne može biti usmjereno samo na tehničke kompetencije. Zato na FER-u snažno potičemo i studentske aktivnosti koje razvijaju širu kulturu i kreativnost, od umjetnosti i kulture do čitanja, izražavanja, komunikacijskih i društvenih vještina. Želimo da naši alumni budu cjeloviti ljudi, sa širokim znanjima i razvijenom sposobnošću razumijevanja društva u kojem djeluju. Tehnologija sama po sebi nije cilj; cilj je da ljudi tehnologiju koriste za stvaranje nove vrijednosti i boljeg društva, uz odgovornost da uvijek ostanu oni koji upravljaju tehnologijom, a ne obrnuto.
FOTO Maturanti 'nore' diljem zemlje: Preplavili su ulice, pogledajte nevjerojatnu atmosferu
Otvori KEKS Pay
