U laboratoriju koji mnogi uspoređuju s pričom o Frankensteinu, znanstvenici održavaju ljudske mozgove pokojnika u privremenom stanju između života i smrti kako bi na njima testirali nove lijekove za Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest.
Američki startup Bexorg razvio je tehnologiju kojom se mozgovi nedavno preminulih osoba mogu održavati funkcionalnima nekoliko sati nakon smrti. Organi su smješteni u posebne spremnike ispunjene sintetskom krvlju i povezani sa sustavom nazvanim BrainEx, koji kroz krvne žile doprema kisik i hranjive tvari, prenosi Daily Mail
Tvrtku je osnovao Zvonimir Vrselja, znanstvenik hrvatskog podrijetla koji je godinama radio na istraživanjima mozga i neurodegenerativnih bolesti u SAD-u. Širu pozornost privukao je još 2019. godine kada je sudjelovao u eksperimentu kojim su djelomično obnovljene funkcije mozga svinja nekoliko sati nakon smrti, što je tada izazvalo veliku raspravu u znanstvenim i etičkim krugovima.
Znanstvenici sada pomno prate reakcije moždanih stanica na eksperimentalne lijekove. Analiziraju kako se lijekovi ponašaju unutar tkiva, koliko dugo ostaju u stanicama te postoje li moguće nuspojave. Nakon otprilike 24 sata istraživanja, mozak se gasi i reže na stotine dijelova za dodatne analize.
Tvrtka tvrdi da je riječ o etičnijem i preciznijem načinu razvoja lijekova od klasičnih pokusa na životinjama. Naime, mnogi lijekovi koji djeluju na miševima ili majmunima ne daju iste rezultate kod ljudi. Upravo zato istraživači smatraju da pravi ljudski mozak, oblikovan desetljećima života, lijekova i utjecaja okoliša, pruža mnogo vjerodostojnije podatke.
Vrselja ističe kako se na taj način proučavaju stanice stare između 60 i 80 godina, što laboratorijski uzgojena tkiva ne mogu oponašati. Prema njegovim riječima, upravo takvi mozgovi mogu pomoći ubrzati razvoj lijekova za bolesti koje još nemaju učinkovito liječenje. Tehnologija je već privukla interes farmaceutskih kompanija. Tvrtka Biohaven priprema kliničko ispitivanje lijeka razvijenog uz pomoć podataka dobivenih iz tih eksperimenata. Jedan lijek za Parkinsonovu bolest navodno nije pokazivao učinak na miševima, ali je djelovao na ljudskim mozgovima pri mnogo nižoj dozi nego što se očekivalo.
Ipak, projekt izaziva ozbiljne etičke dvojbe. Dio stručnjaka upozorava na mogućnost da bi mozgovi mogli ponovno razviti neku razinu svijesti ili osjeta boli. Bioetičari upozoravaju da za ovakva istraživanja još ne postoje jasna pravila i nadzor. Iz Bexorga tvrde da njihovi mozgovi ne mogu razviti svijest jer umjetna krv sadrži anestetik propofol koji potiskuje električnu aktivnost. Prema njihovim riječima, mozak ostaje funkcionalan samo u najosnovnijem biološkom smislu, bez mogućnosti stvaranja misli, sjećanja ili iskustava.
Otvori KEKS Pay
