Sve više vozača koji redovito koriste hrvatske autoceste upozorava na ozbiljno oštećenje kolnika, posebno u desnim prometnim trakama. Tvrde kako su pojedine dionice već godinama pune neravnina, kolotraga i oštećenja zbog kojih vožnja postaje neugodna, ali i potencijalno opasna.
Posebno se ističe autocesta A3, na dijelovima iza Novske te između Nove Gradiške i Slavonskog Broda, gdje vozači kažu da su prisiljeni usporavati daleko ispod dopuštene brzine kako bi izbjegli štetu na vozilu. Jedan vozač koji često putuje tom rutom za N1 je izjavio kako u desnoj traci ponekad ne može voziti brže od 60 do 70 kilometara na sat. “Desna traka je katastrofa. Auto se toliko trese da imam osjećaj da će se raspasti. Radije vozim lijevom trakom i riskiram kaznu nego skupe popravke”, rekao je.
Dodaje kako upravo loše stanje kolnika mnoge vozače tjera u lijevu prometnu traku, iako je ona prema zakonu predviđena isključivo za pretjecanje. “Ako nema gužve, zna se dogoditi da lijevom trakom vozim i deset kilometara. Svjestan sam da to nije propisno, ali desna traka jednostavno uništava automobil”, ističe.
Slična iskustva imaju i drugi vozači na autocestama A1, A4 i A6. Problemi se, prema njihovim riječima, posebno osjećaju na relaciji Karlovac - Zagreb te iza Svete Helene prema Varaždinu. Jedan vozač koji redovito putuje između Zagreba i Varaždina kaže kako automobil podrhtava čak i pri manjim brzinama. “Nije problem samo udobnost vožnje. Takav kolnik može biti opasan i za sigurnost prometa. Jasno je da najveća oštećenja rade kamioni koji uglavnom voze desnom trakom, ali autoceste bi trebale omogućiti sigurnu i brzu vožnju”, poručio je.
Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozila se na autocesti moraju kretati desnom prometnom trakom, dok je lijeva namijenjena pretjecanju. Stalna vožnja lijevom trakom nije dopuštena, a vozači koji se nakon pretjecanja ne vrate u desnu traku mogu biti kažnjeni s 260 eura. Iz Hrvatskih autocesta za N1 objašnjavaju kako se na starijim i prometno opterećenijim dionicama, posebno ondje gdje prometuju teretna vozila, s vremenom pojavljuju kolotrazi, deformacije i oštećenja habajućeg sloja kolnika. Navode kako su uzroci takvih problema višegodišnje prometno opterećenje, velik udio kamionskog prometa, klimatski uvjeti, smrzavanje i odmrzavanje kolnika te starost same prometnice.
Iz HAC-a poručuju i kako su u planu dodatna ulaganja u obnovu autocesta. “Tijekom naredne tri godine planiramo sanaciju dodatnih približno 100 kilometara kolnika na autocesti A3, uključujući i spomenute dionice, kao i dodatnih 50 kilometara na autocesti A6 u oba smjera”, naveli su za N1. Dodaju kako se gotovo 80 posto sredstava namijenjenih izvanrednom održavanju autocesta ulaže upravo u obnovu i sanaciju kolnika.
FOTO Ni deveto desetljeće života nije prepreka za sadnju! Bili smo u najljepšim zagrebačkim vrtovima, oduzimaju dah
Otvori KEKS Pay
