Već tridesetak godina domaći hip hop izuzetno je žilav i popularan dio domaće glazbene scene. Devedesetih godina prošlog stoljeća hip hop se kod nas počinjao probijati u srednju struju, a mnogi tadašnji protagonisti i danas su popularni i utjecajni, s brojnim podmlatkom koji se redovito pojavljuje. Iako će se kod nas mnogi nostalgično prisjećati novog vala s početka osamdesetih, hip hop i reperska supkulturna scena definitivno su se pokazali žilavijima i trajnijima. Znajući za nesmanjenu popularnost u svijetu, pogotovo u Americi, ne čudi da se radi o žanru koji tvrdoglavo opstaje.
No, hip hop se kod nas počeo "odmatati" još sredinom osamdesetih, pod utjecajem nove američke supkulture i angažirane glazbe koja je počela osvajati svijet. O tim počecima i kasnijem razvoju govori i izložba "Memory Lane - 40 godina hip hopa" u Institutu Liszt (Mađarski kulturni centar), u centru Zagreba na Europskom trgu. Otvorena prošli tjedan, traje do 21. ožujka, a velikim brojem eksponata podsjeća na, naravno, 40 godina hip hopa kroz prizmu kolekcionara.
Autor izložbe Phat Phillie, aka Filip Ivelja, poznati je DJ, jedan od najupornijih promotora hip hop kulture kod nas, voditelj utjecajne emisije "Blackout Rap Show" u kojoj je 1993. prvo asistirao starijem DJ Frxu na Radiju 101, producent, DJ i organizator. Od 2012. pokrenuo je festival Fresh Island na Zrću. Surađivao je s brojnim domaćim glazbenicima još od početka hip hop navale, do inozemnih DJ-a do The Brand New Heavies, te putem dovodio strane goste na domaće festivale, njih oko 200, a on sudjelovao na brojnim svjetskim hip hop okupljanjima.
GALERIJA: Neno Belan napravio spektakl u zagrebačkoj Areni: Publiku četiri sata držao na nogama
Sam će reći da su mu među najdražim pothvatima u životu DJ set u New Yorku 2009. na njegov rođendan s kolegama (DJ Premier, Tony Touch & DJ Scratch), te prvi nastup u Zagrebu u klubu Aquarius 1997. Svojoj memorabiliji na izložbi "Memory Lane - 40 godina hip hopa" pridružio je i fundus mađarskih kolekcionara na katu Instituta Liszt, pa se na dvije etaže može vidjeti puno toga; od mnogobrojnih postera, plakata, skateboarda, majica, akreditacija, fotografija, novinskih tekstova, ulaznica, ghetto blaster/boombox velikih kazetofona i, dakako, davne audio kazete s domaćim izdanjima najpopularnijih predstavnika američkog hip hopa.
Sve je objedinjeno i u katalogu izložbe koji podsjeća na početke i zlatno doba dolaska hip hopa kod nas, a još više u svijetu, jer Ivelja bavi i domaćom hip hop scenom, ali i stranim protagonistima koji su na nju utjecali. Naići ćete i na originalni plakat koncerta Jamesa Brownea u pulskoj Areni 1998., jer upravo je Browneov ghetto-funk i njegova povijesna pozicija inovativnog protagonista utjecala na mnoga buduća hip hop imena.
No, početak hip hopa kod nas bio je vezan za 1984. godine novi Radio 101. na kojem je svoju emisiju o electro-funk sceni imao Slavin Balen. Višegodišnji DJ po zagrebačkim klubovima od Kulušića nadalje, tada novi radio iskoristio je i kao platformu za promociju rastuće dance, electro i hip hop scene koja je tada, te rane 1984., već nekoliko godina postojala u SAD-u. No, upravo u sljedećem razdoblju uslijedio je nagli procvat reperske subkulture, koju je Slavin Balen marljivo promovirao u svojim emisijama. Zgodan prilog izložbi jest i originalna tekica s repertoarom prve Balenove radijske emisije o electro-funku 1984., a na izložbi možete pronaći i novinsku stranicu o break danceu Vladimira Drobnjaka u Vjesniku iz iste godine, mladog novinara koji je kasnije postao veleposlanik Hrvatske pri UN-u i stigao do newyorškog Bronxa o kojem je prethodno pisao.
Jedan od slušatelja Balenovih emisija 1984. bio je upravo mladi Filip Ivelja, budući Phat Phillie, tada klinac. Osam godina kasnije, 1992., Ivelja je Balenu poslao pismo i bio gost njegove emisije "Rap Attack". Premotamo li priču unaprijed, u vrijeme pandemije Phat Phillie digitalizirao je stare radijske emisije koje je tada marljivo snimao na kazetama, i time ne samo sačuvao, nego i spasio hip hop povijest od zaborava i uništenja kakvo često prati radijske emisije koje nakon emitiranja u eteru nepovratno nestanu.
I sam Balen ističe "da se radi o velikom arhivaru koji zna o mojim emisijama više od mene". Za to pionirsko vrijeme Slavin Balen ističe da je glavna namjera bila da se obradi novi zvuk, zvuk elektrificiranog repa. Budući da je već par godina bio DJ po zagrebačkim klubovima, Balen je htio pomoću radijske difuzije široj domaćoj publici predstaviti nešto aktualno iz svijeta. Još ne i kod nas, ali su upravo te radijske emisije u vremenu bez interneta potakle domaće protagoniste, među kojima je bio i Phat Phillie, na susret s novom američkom glazbom koja će im uskoro postati glavna strast u životima, a mnogima i u karijerama.
S obzirom na nedostatak materijala i praktički novi glazbeni žanr kod nas, Balen je često putovao u London i Njemačku i donosio referentna nova izdanja koja je potom emitirao na radiju ili u klubovima gdje je radio kao DJ. Skupa s "puštanjem" glazbe po klubovima, došlo je do kakvog-takvog odaziva publike na novi zvuk, ali Balen i sam kaže da je to tada "publici možda još bilo malo preteško". Ne i Filipu Ivelji koji je potpuno uronio u novonastalu hip hop kulturu, revno snimao sve emisije, kao tinejdžer i kasnije sudionik, sakupljao i, najvažnije, sačuvao sve eksponate, zapravo "znakove vremena" koje je iznjedrilo kulturu koja i danas, u drugačijim oblicima, dominira globalnom svjetskom scenom. No, tada je kod nas malo ljudi znalo što je to hip hop. Filip Ivelja sačuvao je i tadašnje snimke "nulte" generacije domaćeg hip hopa, nastale osamdesetih, koje će se premijerno pojaviti na dvostrukom vinilu "Zagreb Rap Demo 1985. -1992.".
Te snimke grupa i MC-ja koji su gostovali u emisijama Slavina Balena "Electro Funk premijera" i "Rap Attack" ostale su kao svjedočanstvo istovremenosti koju su domaći klinci imali s tadašnjim američkim protagonistima. I prvi put na domaćem diskografskom tržištu i u kulturnoj povijesti dokumentiraju početke domaće hip hop scene, prije do sada službenog diskografskog početka, albuma "Blackout Project: Project Impossible" Radija 101 iz 1997. godine. U toj kasnijoj fazi, u emisiju "Blackout Rap Show" kod Frxa i Ivelje dolazili su mnogi domaći izvođači koji će kasnije postati poznati, Sick Rhyme Sayazz (Bolesna braća), Shot, Target, Mad Woo Skillah (General Woo), El Bahattee, Stupni, Remi, Luce, Nered i Stoka, Tram 11, Edo Maajka i drugi.
No, još ih nema među tih 16 najranijih snimaka iz osamdesetih, na kojima se nalazi i tema postave E.T. iz 1987. uz rane radove M.C. Be-Bop Dodo, The Silent Bomb, Master Keops (Renman), DIFFO, W.F.P. i Fresh Style. Između pjesama na vinilu su ostavljene i najave Slavina Balena koje čitavom projektu daju dodatnu arhivsku vjerodostojnost i pokazuju ne samo strast, nego i stručnost jednog od najvažnijih domaćih promotora nove glazbe koja je sredinom osamdesetih tek puštala korijene kod nas.
U još jednom bitnom pojašnjenju Slavin Balen, ranije i udaraljkaš u raznim domaćim bendovima, kaže da su kao DJ-i sa electro-funkom, scratchom, mogli intervenirati u glazbenu matricu koju su puštali i "svirati" glazbu na gramofonima, što je bila jedna od glavnih karakteristika novodolazećeg hip hopa. Phat Phillie i sam kaže da se bavi istraživanjem prošlosti i poveznicama domaće hip hop scene s onom u Americi tog doba, pri čemu su Jugoton i Suzy bile jedine diskografske kuće iz Istočnog bloka koje su objavljivale nove albume premijernih američkih hip hop imena i repera.
Ne manje važan bio je je i nastup američke postave Public Enemy usred rata u punom zagrebačkom Domu sportova krajem 1994., što je dalo dodatan zamah domaćoj hip hop sceni čiji su se protagonisti na tom nastupu okupili kao oko "vatrice" koja je podgrijala i njihove ambicije. Bila je to, kako veli Ivelja, "injekcija, baterija da se nastavimo time baviti". Širenje reperske groznice promovirane emisijom "Blackout" osjetilo se i na pozornicama, pa su u Aquarius dolazili O.C. i Big L, Das EFX, Busta Rhymes, Method Man & Redman, De La Soul, Onyx i Afrika Bambaataa.
Ivelja i sam kaže da je njegov rad pretežito povijesni, arhivski, da je poklonik starog hip hopa, a na svojoj web stranci blackouthiphop.com bavi se praćenjem aktualne scene. Usput naznačuje žanrovsko proširenje hip hop scene, gdje se buntovništvo iz glazbe prebacilo s ploča na društvene mreže. No, protagonisti poput Kendricka Lamara - koji je nedavno osvojio pet nagrada Grammy, među ostalim i za pjesmu godine s "Not Like Us", a ove godine nastupio je i na poluvremenu američkog Super Bowla - i dalje su dokaz autorske žilavosti najpopularnijih imena hip hopa.
Otvori KEKS Pay
