Davor Drezga iza sebe ima godine rada i iskustava u glazbenoj industriji. Počeo je kao novinar, skupljao iskustvo i odnosima za javnost raznih festivale, radio za velike diskografske kuće, a danas je glavni tajnik Unisona, krovnog saveza glazbenih udruga, izvršni direktor Porina, projektni voditelj nagrada Rock&Off i Elector. Izvan svoga službenog posla Davor je osnovao i glazbenu etiketu Mudri Brk, koja okuplja tridesetak izvođača, a koju danas hobistički vodi sa suprugom.
Idući petak doznat ćemo laureate Rock&Off nagrada. Ovo je već osmo izdanje, a nastalo je kao inicijativa za promicanje i nagrađivanje hrvatske alternativne glazbene scene, koju su pokrenuli Hrvatsko društvo skladatelja i Unison, uz koprodukciju Tvornice kulture, s ciljem da se istaknu izvođači koji stvaraju kvalitetnu rock, pop i srodnu glazbu izvan mainstreama. Je li Rock&off ispunio misiju? Iako je to kontinuiran proces i stalan rad, gledajući ovih osam godina, sa zadovoljstvom mogu reći da je Rock&Off postao jedna od najvažnijih platformi za potvrdu, prezentaciju i valorizaciju hrvatske alternativne glazbene scene. Smatram da nikada na hrvatskoj alternativnoj sceni nije bilo toliko sjajnih bendova koji nas izdanjima i koncertima oduševljavaju i koji mogu parirati kolegama na europskoj i svjetskoj sceni. Namjera nagrade od početka je bila afirmirati i nagraditi glazbenike koji stvaraju kvalitetnu rock&off glazbu, a koja je nažalost izvan medijskog fokusa, i to kroz izbor stručnog žirija sastavljenog od novinara koji sustavno prate ovu scenu. Smatram da smo uspjeli približiti rock&off izvođače široj javnosti i njihovu glazbu većem broja slušatelja.
Koliko je nagrada pomogla vidljivosti izvođača s nezavisne scene? Rock&Off nije samo nagrada već platforma za promociju rock&off glazbe. Osim prepoznatljive godišnje dodjele nagrada koja okuplja autore, izvođače, producente i ostale dionike glazbene industrije, novinare i publiku, ali i generaciju novih imena koja su kroz nominacije i nagrade dobila dodatnu vidljivost, tijekom ovih godina platforma je iznjedrila dodatne kanale promocije. Od projekta Diskont TV koji je prezentirao preko sedamdeset live videa, online radija koji kontinuirano promovira alternativnu glazbu, alate poput Skenera koji pomažu u praćenju scene do onih najvažnijih – Rock&Off Toura i Male škola Rock&Off novinarstva. Rock&Off Tour je turneja izvođača nominiranih u kategoriji "Veliki prasak godine", po manjim sredinama u Hrvatskoj s ciljem pojačavanja koncertne aktivnosti i medijske promocije, kao i daljnjeg razvoja nezavisne glazbene scene i kulturnog programa. Mala škola Rock&Off novinarstva je projekt pokrenut s ciljem da se budućim mladim novinarima ponudi mogućnost suradnje s kvalitetnim mentorima iz svijeta glazbe, upoznavanje funkcioniranja samih medija, kontakte s glazbenicima te, kao finalni cilj, profiliranje najboljih među njima i stvaranja mogućnosti da svoj talent ili životni poziv pretvore u karijeru. Projekte su prepoznali i Ministarstvo kulture i medija RH te Grad Zagreb što nam daje dodatnu potvrdu da radimo kvalitetne projekte
Koliko izvođačima znači nagrada Rock&Off – osjeća li se posebna težina tog priznanja u daljnjem djelovanju? Sama nominacija ili nagrada često predstavlja prvo ozbiljno priznanje u karijeri mnogim autorima i bendovima, što im otvara vrata medijima, koncertnim prostorima i novoj publici. Važno je i to što nagrada dolazi od struke, odnosno glazbenih novinara i profesionalaca koji aktivno prate scenu, što joj daje dodatnu težinu i kredibilitet. U tom smislu, Rock&Off je pomogao da se nezavisni izvođači percipiraju kao ravnopravan i relevantan dio suvremene hrvatske glazbe, s jasnom pozicijom u javnom i medijskom prostoru.
Neviđena energija na dodjeli Rock&Off nagrada - Let 3 i IDEM osvojili po 3 nagrade!
Nominacije i nagrade bira stotinjak novinara. Ostajete li vjerni tom konceptu i što je posebno kod ovakvog načina izbora? To je jedna od najvažnijih postavki. Novinari koji tijekom cijele godine aktivno prate ovu scenu u prvom krugu glasanja predlažu imena. Oni izvođači koji imaju najviše glasova ulaze u drugi krug gdje novinari opet glasaju i tako dobijemo nominirane i pobjednike s najvećim brojem glasova. Naša funkcija je da organiziramo glasanje i samu dodjelu, a nominirane i dobitnike bira isključivo struka.
Ima li kritika da je nagrada zatvorena za mainstream i da je elitistička? Nema razloga za to. Nagrada je ciljano napravljena za "rock&off" dio glazbene industrije, a svatko tko je barem jednom bio na nagradi zna da je to i jedan od tuluma godine gdje se glazbenici i novinari druže tako da je daleko od elitističke.
Kako vam se čini danas stanje na nezavisnoj i alternativnoj sceni. Posljednjih godina je živahna i brojna? Istaknulo se više izvođača poput IDEM ili KiKlopa koji su osvojili i brojne nagrade Rock&Off, a danas pune koncertne prostore? Neki imaju veći broj nagrada, neki manji, a neki nemaju nagrade, ali mislim da je već velika stvar biti nominiran, družiti se i imati priliku nastupiti pred kolegama i novinarima. Osvojiti nagradu je šlag na torti. Stanje na sceni u smislu kreativnosti, produktivnosti i kvalitete je sjajno. Postoji velik broj bendova koji često sviraju i objavljuju odlične albume. Također postoje i razni audio-vizualni projekti koji pomažu vidljivosti te scene, ali i sjajni projekt "Superval" koji je festival izvođača školskog uzrasta i koji će sigurno oblikovati budućnost hrvatske rock&off glazbene scene te "Ajmo", koji se pokazao kao važan alat u razvoju decentralizirane koncertne aktivnosti i jačanju lokalne kulturne infrastrukture.
Koliko je hrvatska publika otvorena prema novim i alternativnim imenima? Čini se da se publika često odnosi prema glazbi kao i prema hrvatskom filmu. Kritična je i prije nego pogleda i posluša iako ima sjajnih izvođača. Nekada je šarmantno, a nekada naporno, ali mi smo kao nacija poznati da znamo sve o svemu. Svi bi mogli biti treneri, izbornici, glazbeni i filmski kritičari, političari, povjesničari i analitičari, ovisno o aktualnoj temi. Općenito mladi ljudi više slušaju "stranu" glazbu, a to proizlazi iz činjenice da oduvijek na ovim prostorima njegujemo kult anglosaksonske glazbe koji se često, a ne uvijek utemeljeno, smatra produkcijski kvalitetnijim. Tu je i problem centralizacije i činjenice da se većina toga odvija u Zagrebu i teško dolazi do manjih mjesta i samim time ljudi ne čuju za tu glazbu i to je nešto što s navedenim projektima pokušavamo poboljšati. I činjenice da se i u bivšoj državi, ali i danas najviše prodaje i sluša narodna glazba te da svaka zabrana samo popularizira tu vrstu glazbe. Na nama je da ponudimo rock&off glazbu što široj publici, a ona će na kraju izabrati što želi slušati.
Što je najveći problem na sceni? Nezainteresirana publika, manjak klubova i dvorana, medijska podrška ili financije Problem je centraliziranost, nedovoljno razvijena klupska infrastruktura diljem države, nedovoljan rad na razvoju publike u manjim sredinama i financije kao i svugdje, a većinom tome uzrok je malo tržište. Teško se uspoređivati s velikim zemljama koje imaju milijunska stanovništva i koja su sama sebi dostatna u glazbenoj industriji. Nama preostaje raditi projekte koji pokušavaju riješiti navedene probleme u državi, ali u regionalnoj i europskoj suradnji s institucijama, klubovima i dionicima glazbene industrije.
Mogu li se ROCK&OFF i Porin nadopunjavati ili su izravna konkurencija. Brojni su izvođači poput Majki, Urbana, LET3, Mayalesa, ali i onih mlađih kao JR August ili IDEM dobili i Rock&OFF i Porin. Mogu li te dvije nagrade živjeti jedna uz drugu? Nisu uopće konkurencija. Dapače, pokazalo se da je Rock&Off za neka nova i mlađa imena ispunio svoju ideju pa su pobjedom ili nominacijom dospjeli u fokus javnosti, samim time i kod glasača Porina koji su ih onda prepoznali i nominirali. Tako da se zapravo super nadopunjuju.
Porin se često susreće s kritikama da je izgubio kredibilitet, da uvijek isti izvođači dobivaju nagrade i sl. Ima li Porin težinu kakvu je imao ranije? Porin, kao i sve glazbene i filmske nagrade kod nas i u svijetu, susreće se s istim navedenim kritikama koje po meni nisu realne. Porin je najrelevantnija glazbena nagrada u Hrvatskoj iz razloga što nagrađuje izvođače i autore iz svih glazbenih žanrova koji su zastupljeni na ovom prostoru, od klasike i jazza, preko popa i rocka do etna i folklora. Glasačko tijelo Porina čini oko 1100 glasača koji su dionici glazbene industrije i dobitnici nagrade u ove 33 godine, što daje na kredibilitetu nagradi. Više od tisuću izvođača sa svojim radovima budu predloženi za nominacije, a samo ih četrdeset na kraju dobije nagradu, pa je normalno da ima kritika i nezadovoljstva samih izvođača, ali i javnosti koja prati. Porin je nastao u ratnim godinama, preživio je razne probleme, odvijao se i u vrijeme korone kada je većina toga utihnula i traje već 33 godine kao jedan od rijetkih primjera dugovječne nagrade u ovom dijelu Europe, tako da mislim da i dalje ima isti značaj.
Sudjelujete i u projektima SHIP festivala i We Move Music Croatia, reda za izvoz glazbe, koji su pokrenuti prije nekoliko godina ? Koliko su oni pomogli sceni i koliko su takvi festivali i showcase događaji važni za razvoj karijere mladih izvođača? Smatram da ured za izvoz glazbe We Move Music Croatia, koji čine još i moji prijatelji i glazbeni profesionalci zaista pomaže sceni. Osim sufinanciranja turneja i showcaseova izvođača i glazbenih profesionalca, pravne pomoći izvođačima, projektima kao što su Tune Up i New Faces namijenjeni mladim profesionalcima i radionica, tu su još dva velika projekta; showcase festival SHIP te projekt koji ide drugu godinu "Ajmo". SHIP je festival koji traje četiri dana na prekrasnim lokacijama Šibenika i koji tijekom dana održava panele na kojima gostuje više od 130 svjetskih i domaćih glazbenih profesionalca i služi za upoznavanje i umrežavanje hrvatskih glazbenika i profesionalca sa stranim, a tijekom večeri se održi gotovo 50 koncerata od čega polovicu čine hrvatski izvođači koji se predstavljaju svjetskim profesionalcima na domaćem terenu. Dio smo europskih mreža i institucija i pokušavamo predstaviti hrvatsku glazbu što je bolje i šire moguće europskoj javnosti.
Jedan od važnijih projekta je i AJMO kojim se, uz pomoć Ministarstva kulture, sufinanciraju nastupi bendova po manjih hrvatskim gradovima. Kakvi su rezultati i odaziv publike u Šibeniku, Zaboku, Kninu ili Makarskoj? To je sjajan projekt koji ima cilj potaknuti i sufinancirati organizatore i omogućiti trajnu podršku koncertnim promotorima i stvoriti organizacijsku mrežu. Prošle godine je dvanaest, a ove godine petnaest organizatora dobilo sufinanciranje da u razdoblju smanjene koncertne aktivnosti, od listopada do ožujka, organiziraju koncerte u manjim sredinama. Upravo zbog toga se održava više od 70 koncerata koji se inače ne bi dogodili, ali osim toga se razvija publika tijekom cijele godine, uključuju se lokalni likovni i audio-vizualni umjetnici, sviraju lokalne predgrupe, stvara se scena i razvija kulturni program manjih sredina. Osim toga organizatori se umrežavaju, pa je lakše bendovima ići na koncerte. Voljeli li bi da za koju godinu hrvatski, ali i inozemni bendovi mogu održati koncertnu turneju od 15 koncerata po cijeloj Hrvatskoj. Odaziv publike i komentari organizatora su redom puni hvale i želje za nastavkom ovog projekta.
Koji su najveći izazovi s kojima se danas suočava kompletna glazbena industrija u Hrvatskoj? Jedan od najvećih izazova s kojima se danas suočava hrvatska glazbena industrija je nedostatak održivog ekosustava za razvoj izvođača, posebno izvan mainstreama. Iako kvalitete i kreativnosti ne nedostaje, autorima i bendovima često nedostaje dugoročna infrastruktura, od koncertnih prostora i kontinuiranih programa do profesionalne podrške u menadžmentu, promociji i digitalnoj vidljivosti. Streaming i digitalne platforme dodatno otežavaju situaciju jer favoriziraju velika tržišta i dominantne jezike, dok prihodi za većinu domaćih izvođača ostaju skromni.
Može li se danas živjeti od glazbe u Hrvatskoj s obzirom na veličinu tržišta?
Mislim da je situacija bolja nego prije, ali i dalje je realnost da većina glazbenika ima posao uz bend. Autori s velikim opusima i izvođači koji su dugo na sceni svakako mogu.
Osnivač ste i etikete Mudri Brk koji okuplja tridesetak izvođača. Kod vas su Valentino Bošković, Tidal Pull, IDEM, KiKlop, Gdinjko, Irena Žilić i Smrdljivi Martini i mnogi drugi. Izjavili ste da tu nema neke zarade. Što vas motivira da izdajete ploče nezavisnim glazbenicima? Radio sam u diskografskoj kući i kada sam dao otkaz, odlučio sam hobistički sa suprugom Sanjom napraviti vlastiti label na kojem mogu objavljivati izdanja glazbenika koje volim. S godinama je to naraslo na trideset izvođača i pedesetak albuma pa sad taj hobi oduzima sve slobodno vrijeme, ali je i dalje velik gušt. Motivira me to što zaista jako volim glazbu, što volim upoznavati nove izvođače, otkrivati neke nove bendove i uživati u gledanju kako neki od njih rastu u velike izvođače. Ugodna je pozicija u kojoj možeš birati s kim ćeš raditi, pod kojim uvjetima i koliko često.
Je li točno da vas je Valentino Bošković prije osam godina nagovorio da pokrenete Mudri Brk? Kada sam radio u jednoj diskografskoj kući, htio sam da potpišu za nju, a oni su mi odgovorili da može ako napravimo da vinilna ploča levitira dok se sluša. Kada sam dao otkaz, rekli su mi da sad mogu objaviti kompilaciju ako ću imati svoj label. Tako da su ta dva genijalca i prijatelja definitivno djelomično zaslužni za postojanje Mudrog Brka.
Je li bilo situacija da ste nekog odbili, a danas vam je žao? Kako birate bendove? Koga biste željeli imati na etiketi? Kakav je osjećaj kad vam pod ruku dođu neke pjesme i pomislite "Ovo je sjajno"? Nikada mi nije bilo žao što sam nekoga odbio jer svakom izvođaču pristupamo prijateljski i temeljito poslušamo glazbu, porazgovaramo o planovima i zaključimo ima li smisla suradnja ili ne. Osjećaj kada čujemo neke nove pjesme koje nam se sviđaju je fantastičan i samo želim da i publika shvati koliko je to genijalno. To je jedan od ljepših momenata bavljenja ovim hobijem. Postoji velik broj izvođača za koje je nerealno da budu na etiketi, ali ako već maštamo, novi album Toma Waitsa.
Je li postoji neki "Mudri Brk zvuk" ili birate izvođače iz raznih žanrova? Načelno je riječ o alternativnijoj indie glazbi koja se proteže od alt popa do jazza, od indie rocka preko hip-hopa do instrumentalnih albuma. Sve što nam se svidi spada pod taj mudrobrki zvuk. A vjerujem da to prepoznaju i izvođači koji nam se sve češće javljaju i žele biti dio labela, kao i publika koja dolazi na Mudri Brk Festival u Jelsi i Zagrebu.
Tko je autor originalnog naziva Mudri Brk? Jesu li asocijacija možda bili lik s Eva sardine ili Mrle? Za to je zaslužna moja supruga Sanja koja je jedno ljetno popodne, kada smo tražili ime, to izgovorila. Svidjelo nam se na prvu i ostalo je povijest. Navedeni likovi su svakako mudri brkovi, ali nisu bili inspiracija.
Otvori KEKS Pay
