Tvoje lice zvuči poznato (Nova TV), tri ruže
Deseta sezona showa “Tvoje lice zvuči poznato” počela je u znaku slavlja velikog jubileja s veoma ambicioznim ciljem, kako su i sami istaknuli s Nove TV, da se još jednom napravi spektakl. A to ovom showu nekako iz godine u godinu bez problema polazi za rukom. Pa iako nema ni skandala ni natjecanja u punom smislu te riječi, gledanost je na razini, a publika ove transformacije jednostavno voli. Pritom očekuje da budu što kvalitetnije, a čini se kako su to konačno shvatili i na Novoj, pa su većina od novih osmero kandidata pjevači i glumci. Među njima su pjevačice Nora Ćurković i Iva Ajduković, glazbenici Laura Sučec i Sven Pocrnić, pjevači David Balint i David Amaro, glumac Lovro Juraga, ali i Dora Trogrlić, po struci novinarka, a po zanimanju spikerica, pjevačica i glumica. U žiriju su, pak, i dalje dobro poznata imena, Mario Roth, Enis Bešlagić i Goran Navojec, a novo lice koje im se pridružilo je Martina Stjepanović Meter. Odlična je to postava koja je već u prvoj epizodi pokazala da će publici donijeti zabavne transformacije i komentare na njih, ali nikako ne sprdnju i nakaradne nastupe što gledatelji niti ne žele.
A koliko Nova TV računa na novu sezonu vidjelo se i u promociji. U Dnevniku Nove TV zavirili su iza kulisa showa, a pritom je novinarka Sara Duvnjak na jedan dan i sama postala kandidatkinja te je nakon nekoliko sati u šminki i garderobi izašla pred kamere kao Amy Winehouse. Odlična ideja i uvertira u sjajan show!
FOTO Bio je pobjednik u Big Brotheru prije 10 godina, a ovako popularni Žorž izgleda danasRoar (Pickbox), dvije ruže
Još jedan neobičan, ali vrlo kreativan marketinški potez dolazi s Pickboxa, koji je seriju “Rika” odlučio predstaviti kampanjom #BuketPriča, a koja tijekom ožujka donosi priče inspirirane ženskim iskustvima, baš kao i sama serija. Riječ je o antologijskom formatu u kojem svaka epizoda donosi novu priču i novu junakinju, a inspirirana je zbirkom kratkih priča irske spisateljice Cecilije Ahern. Serija je zanimljiva jer koristi apsurd kako bi progovorila o vrlo stvarnim temama. Nicole Kidman u jednoj epizodi glumi ženu koja doslovno jede fotografije iz obiteljskog albuma kako bi sačuvala uspomene koje blijede, a Cynthia Erivo igra majku koja na tijelu pronalazi misteriozne ugrize dok pokušava balansirati posao i obitelj. U drugoj epizodi žena vraća svog muža u trgovinu kao neispravan proizvod, a Betty Gilpin glumi ženu postavljenu na policu kao dekoraciju. Pritom je svaka ta apsurdna situacija zapravo metafora za vrlo konkretne društvene pritiske i upravo zato serija ima veliki potencijal za jednu ovakvu kampanju, što je prepoznao i Pickbox.
Zimske paraolimpijske igre Milano-Cortina 2026 (HRT 2), tri ruže
Sportski je, ali i društveno važno snažno popratiti i Paraolimpijske igre. Nakon završetka Zimskih olimpijskih igara ista talijanska borilišta ponovno su otvorena, no ovog put za Zimske paraolimpijske igre koje se održavaju od 6. do 15. ožujka. Natječe se oko 700 sportaša iz pedesetak zemalja, a među njima je i hrvatska reprezentacija. Hrvatsku predstavljaju Dino Sokolović, Lucija Smetiško te Karla i Petar Kordić u paraalpskom skijanju, dok Bruno Bošnjak nastupa u parasnowboardu. Njihovi nastupi mogu se pratiti na Drugom programu HRT-a i platformi HRTi, što je pohvalno jer paraolimpijski sport i dalje dobiva znatno manje medijskog prostora od olimpijskog. Upravo takvi prijenosi podsjećaju koliko je sport širi od onoga što najčešće gledamo.
Pozitivno (HRT 1), četiri ruže
Važne društvene teme otvara i emisija “Pozitivno”, koja je došla do svoje 500. epizode. Od prve emisije emitirane 2012. godine kroz nju je prošlo više od 2500 reportaža, koje su odgovarale na zanimljiva pitanja o vjeri i religiji te donosile životne priče i ispovijesti ljudi koji rade nešto dobro. Gostovali su u emisiji kardinali, biskupi, episkopi, imami i rabini, ali i sasvim obični ljudi koji se rijetko pojavljuju u medijima, primjerice majke s velikim obiteljima, ljudi koji su pokrenuli male zajednice, umjetnici, sportaši ili pojedinci koji su prošli teške životne situacije pa ih pretvorili u nešto dobro. Upravo je ta kombinacija religijskih tema i životnih priča postala prepoznatljiv znak emisije. Emisiju od početka uređuje i vodi Mario Raguž, koji ističe da je ideja bila ponuditi nešto drugačije od dominacije negativnih vijesti u medijima, što je itekako pohvalno. Kako kaže, stariji kolege su mu na početku govorili da publiku zanima samo crnilo, ali iskustvo je pokazalo da ljudi vole i priče o dobrim stvarima. Uostalom, kako sam objašnjava, kad se dogodi prometna nesreća svi zastanu vidjeti što se dogodilo, ali jednako tako ljudi izlaze na ulice i kada sportaši osvoje medalje ili kada se dogodi nešto lijepo. Život je, kaže, uvijek kombinacija dobrih i loših stvari pa nema razloga da televizija ne govori i o onim dobrima. U tih 500 emisija kroz studio su prošli brojni gosti - od kardinala Vinka Puljića do franjevca Bonaventure Dude ili grkokatoličkog svećenika i novinara Živka Kustića, koji je u emisiji dao jedan od svojih posljednjih velikih intervjua. Bilo je i tematskih emisija o svetištima, vjerskim zajednicama ili zanimljivim ljudima iz crkvenog života, ali i puno priloga o sasvim običnim ljudima koji rade neobične stvari: svećenici koji jedre ili sviraju, umjetnici koji pišu poeziju, pa čak i svećenička nogometna reprezentacija. Zanimljivo je i to da je Pozitivno kroz godine postalo svojevrsna novinarska radionica. U emisiji je radilo stotinjak novinara iz svih HRT-ovih centara i dopisništava, mnogi od njih kao mladi reporteri koji su kasnije nastavili karijeru u drugim emisijama ili medijima. Stoga - bravo za cijeli koncept!