Serija "Sram" postala je pravi kulturološki fenomen u Hrvatskoj, osvojivši srca mladih, ali i struke, što potvrđuje i nominacija za prestižnu Večernjakovu ružu. O nevjerojatnom uspjehu projekta koji je na društvenim mrežama prikupio stotine milijuna pregleda, izazovima produkcije u realnom vremenu te o tome kako je ova priča redefinirala televizijski sadržaj za nove generacije, razgovarali smo s producentom serije Brunom Mustićem.
Kako ste se osjećali kada ste saznali za nominaciju za Večernjakovu ružu i što ona znači za projekt poput "Srama"? Bilo nam je iskreno drago vidjeti nominaciju za Večernjakovu ružu. To je nagrada s dugom tradicijom i za nas je prije svega potvrda da projekt poput "Srama", koji je od početka bio za nas jako poseban, ima smisla i širi odjek.
Sadržaji vezani za "Sram" do sada su na TikToku, Instagramu i YouTubeu prikupili više od 200 milijuna pregleda; jeste li očekivali ovakav kulturološki fenomen u Hrvatskoj? Brojke Srama zaista su ogromne. Kad smo počinjali ovu priču, nismo ni blizu očekivali ovakve reakcije. Sram je ostvario više od 250 milijuna pregleda i preko 700 tisuća pratitelja na svim našim društvenim mrežama. Ali više od brojki veseli nas činjenica da je Sram postao dio svojevrsne pop-kulture. Organiziraju se zabave s temom Srama, pub kvizovi, referira se među mladima, čak je naša naslovna pjesma ušla i u udžbenike! To je ona najbolja potvrda uspjeha koju smo mogli dobiti.
Koliki je izazov održavati format objavljivanja sadržaja u realnom vremenu na društvenim mrežama uz tjedno emitiranje na HRT-u? Format objavljivanja sadržaja u realnom vremenu zahtjevan je logistički i operativno jer za razliku od ostalih igranih formata, u ovome već u fazi scenarija trebaš razmišljati o periodu kad će se serija emitirati, i elementima poput školskih smjena, rođendana likova, praznika i sl. Sve to zahtijeva jako puno planiranja još u fazi razvoja, ali pogotovo i sada kad je distribucija u tijeku. Naš digitalni tim, predvođen Barbarom Tomom i Vojislavom Lepojevićem, svakodnevno koordinira upravljanje više od 30 kanala na društvenim mrežama.
Koliko ste vremena proveli u istraživanju mladih i onog što ih danas zanima, što je specifično za tu generaciju koju gledamo u seriji, za razliku od one u norveškoj verziji? Istraživanje je bilo temelj cijelog projekta. Prije prve sezone proveli smo opsežne razgovore s mladima, slušajući njihove priče, način na koji govore, ali i ono o čemu šute. A zatim prije svake nove sezone ponovno ulazimo u specifična istraživanja vezana uz teme koje tada otvaramo. Razlike između norveške i hrvatske verzije istovremeno su i velike i suptilne. Emocionalni izazovi su univerzalni: potreba za prihvaćanjem, prijateljstva, prve ljubavi, razočaranja, ali društveni i obiteljski kontekst u kojem naši mladi odrastaju bitno je drukčiji. Upravo zato bilo nam je važno da "Sram" ne bude kopija, nego ogledalo u kojem se mladi ovdje mogu prepoznati i u likovima i u situacijama koje žive svaki dan.
Sad kada gledate svoj razvoj od prve do treće sezone, koliko vas je ta serija promijenila, što ste novo naučili o sebi? Puno razgovaramo o tome i često gledamo kako naši mladi glumci odrastaju kroz proces pripreme i snimanja, ali paralelno s njima mijenjamo se i mi. Uz "Sram" smo naučili više slušati i manje pretpostavljati. Postali smo svjesniji težine odluka koje donosimo jer znamo da će se netko u tim pričama prepoznati. Naučio sam i da ne moraš imati sve odgovore unaprijed, katkad je važnije ostati otvoren i iskren u procesu.
Treća sezona fokusira se na Lovru i istraživanje seksualnosti. Je li prošlogodišnja nominacija za Ružu dala dodatnu hrabrost za obradu ovakvih tema? Treća sezona, kao i u originalu, prati Lovru i njegov proces odrastanja, ali u biti govori o istim stvarima kao i prethodne: prijateljstvima, ljubavi, nesigurnostima i potrazi za identitetom.
Kako balansirate između originalnog predloška "Skam" i autentičnog balkanskog mentaliteta koji vidimo u seriji? Originalni "Skam" daje nam čvrstu strukturu i dramaturški okvir, ali sve što se događa unutar toga gradimo iz našega konteksta. Cilj nam je bio da mladi u Hrvatskoj prepoznaju vlastite situacije, odnose s roditeljima, način na koji se druže, izlaze i komuniciraju međusobno. Naš mentalitet donosi drukčiju dinamiku, više neizgovorenih stvari, jače obiteljske utjecaje i drugačiji odnos prema emocijama. Upravo to seriji daje lokalnu autentičnost. Zanimljivo je da je to privuklo i inozemne fanove originala, kojima je zanimljivo vidjeti kako se ista priča prevodi u drukčiji društveni kontekst.
U kojoj mjeri komentari na društvenim mrežama utječu na vaše daljnje produkcijske i kreativne odluke? Naravno da pratimo reakcije publike i komentare na društvenim mrežama jer nam je važno vidjeti kako ljudi doživljavaju seriju. Ipak, važno nam je naglasiti da "Sram" ne nastaje kao reakcija na komentare, nego na temelju ozbiljnog istraživanja i razgovora. Ništa u seriji nije slučajno niti je doneseno impulzivno. Društvene mreže pomažu nam da razumijemo kako se ono što smo htjeli reći doživljava, ali kreativne i produkcijske odluke donosimo dugoročno, s jasnom odgovornošću prema temi i publici.
Smatrate li da je "Sram" uspio redefinirati televizijski program za mlade u regiji? U Hrvatskoj je dugo nedostajalo igranog sadržaja namijenjenog mladima, pa su oni svoje priče prirodno tražili u stranim serijama i na streaming platformama. "Sram" je nastao iz te potrebe da se mladima ponudi domaća priča u kojoj se mogu prepoznati. "Sram" je pokazao da takav sadržaj može biti kvalitetan, relevantan i da može doprijeti do šire publike. To je možda i najvažniji pomak.
Kako HRT kao javni servis reagira na "brutalnu autentičnost" i provokativne teme koje serija otvara? Zaista mislim da nema ničeg provokativnog u našoj seriji. "Sram" otvara teme o kojima se možda ne govori dovoljno u javnosti i unutar obitelji, ali one su definitivno prisutne. HRT nam u tom smislu pruža punu podršku da stvari prikazujemo realnima, onakvima kakve jesu. Sve je to temeljeno na istraživanju koje smo proveli i ništa u "Sramu" nije slučajno.
Možemo li očekivati i četvrtu sezonu 'Srama', ima li tu nekih novosti? Mi bismo naravno jako voljeli nastaviti ovu priču i zaokružiti priču o jednoj generaciji, tako da se nadam da će gledatelji imati priliku gledati i četvrtu sezonu.
Tko dolazi s vama na dodjelu Večernjakove ruže u HNK 20. ožujka? Uz kolegu producenta Ivana Lovrečeka i redateljicu Jelenu Gavrilović, doći će i naši urednici s HRT-a Maja Fišter i Tomislav Mršić, a s obzirom na to da se radi o Digitalnoj ruži, i Barbara Toma i Vojislav Lepojević, koji vode naš digitalni sektor.
Otvori KEKS Pay
