Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Showbiz Zvijezde

Nova domaća antologija odgovara na pitanje zašto je jazz “cool”

Koliko su fusion i jazz rock uspjeli probiti barijeru prema široj publici, toliko su većina drugih – ako nisu blagoslovljeni poput Matije Dedića s Manuom Katcheom na nedavnom koncertu (i albumu) – prokleti upravo pogrešnom predodžbom publike, ali i masovnih medija.
07. svibnja 2019. u 20:22 0 komentara 445 prikaza
Foto: Promo

Prošlotjedni Međunarodni dan jazza ekstenzivno je obilježen i u Hrvatskoj, što je izuzetno važno jer je jazz desetljećima ne samo važan dio domaće glazbe nego i ključan sastojak domaće kulturne scene. Da ne bježimo pretjerano u poznatu prošlost, zadnjih petnaestak godina posvjedočilo je o renesansi domaćeg jazza. Mnogi od njih priuštili su nam neke od najuzbudljivijih koncertnih projekata i studijskih albuma i stigli u inozemstvo sve do turneja po dalekoj Kini.

Diana Krall PROMO Kako je Elvis zaveo Dianu i zašto je Elton “kriv” za sve?

Anemija građana

Kina, koja, u ovom slučaju tu nije bila da bi spašavala Uljanik i 3. maj, već je najmnogoljudnija država na svijetu, sasvim je dobrovoljno prihvaćala neke od najtalentiranijih domaćih glazbenika. Nerazmjer između popularnosti i vrijednosti domaćeg jazza (kod nas) samo je još jedan dio stare i stalne legende o “bauku jazza” koji kruži među širokom publikom, kao i u mnogo drugih područja. Kvragu, ako će nam skorašnji EU izbori imati izlaznost glasača od (ako) 20 posto, a pola rock i pop-scene muku muči kako napuniti mali Dom sportova, logično je da se opća anemija građanki i građana prelila i u shvaćanje jazza. No, ne radi se tu ni o kakvom elitizmu, nego baš suprotno, krivom shvaćanju jazza kao “teške”, “ozbiljne” ili “komplicirane” glazbe, bez obzira na to što je povijest jazza i rubnih crossover izvedenica puna suprotnih primjera, u kojima su Afroamerikanci s ruba američke kulturne scene godinama prije nastanka rocka životnim i sviračkim senzibilitetom bili vodeći “rokeri”. Jer, ukratko, “jazz rocks”.

jazz BOGAT PROGRAM Hrvatska se pridružuje obilježavanju Međunarodnog dana jazza

Koliko su fusion i jazz rock uspjeli probiti barijeru prema široj publici, toliko su većina drugih – ako nisu blagoslovljeni poput Matije Dedića s Manuom Katcheom na nedavnom koncertu (i albumu) – prokleti upravo pogrešnom predodžbom publike, ali i masovnih medija. No, jazz kao intuitivna i slobodnjačka glazba – naravno, kad je dobar – unazad nekoliko dekada priuštio je domaćoj javnosti putem domaćih festivala neke od najatraktivnijih koncerata koje smo uopće imali prilike vidjeti, pri čemu je mjera sviračke uzbudljivosti često nadilazila i ono što čujete na rock koncertima.

U čitavoj toj “crnoj rupi” pogrešnih pretpostavki i pokušaju da se šira javnost upozna s pravim licem jazza, pojavila se knjiga “Svijet jazza – od Adorna do Johna Zorna” (Sandorf), antologija tekstova koje je priredio jazz kritičar Saša Drach. Na 700 stranica na protočan način, u odličnom grafičkom prijelomu, knjiga prikuplja eseje o jazzu, od prevedenih do domaćih tekstova, novih i starih, preuzetih iz časopisa poput Republika i Quorum. Najkraće rečeno, knjiga ispunjava ulogu nečega što je grubim previdom ispušteno iz domaće glazbene bibliografije.

Matija Dedić, Manu Katche, Romul Duarte 25 godina rada Matija Dedić slavio uz moćnog Manua Katchea

Podijeljena u tri dijela (Teorija i povijest svjetskog jazza; Jazz, književnost i strip; Jazz u Hrvatskoj), “Svijet jazza – Od Adorna do Johna Zorna” s brojnim fusnotama i navedenom bibliografijom omogućava stručnoj i široj publici uranjanje u svijet jazza, od teorijskih rasprava do prijemčivijih prevedenih biografskih tekstova pionira jazza i suvremenih jazz-glazbenika. Početni tekst, koji ujedno obilježava i naziv knjige (Theodor W. Adorno, “Vječna moda – jazz” iz 1953.), nemilosrdna je kritička rasprava njemačkog filozofa, teoretičara i sociologa koji je od 1936. pod pseudonimom Hektor Rottweiler jazzu prigovarao puno toga, “gledajući nevoljko na jazz i popularnu glazbu kao na primjer industrijalizacije kulture”.

Od te nulte, ali sjajno napisane “točke otpora”, do teksta Freda Kaplana “Skladatelj koji ne poznaje granice – John Zorn”, knjiga “Svijet jazza – Od Adorna do Johna Zorna” nudi teorijske rasprave i autobiografske tekstove brojnih inozemnih teoretičara i domaćih autora (Eric Hobsbawm, Boris Vian, Rašeljka Krnić, Antun Tomislav Šaban, Milen Alempijević, Louis Armstrong, Duke Ellington, Billie Holiday, Charles Mingus, Zoran Ščekić), do intervjua s Wyntonom Marsalisom i Herbiejem Hancockom, izvadaka s okruglog stola o izdavačkoj kući ECM.

Pregled domaćeg jazza

Drach je s kolegama preveo masu tekstova, poput dijela knjige “The Life and Music of Astor Piazzolla”, ili poglavlje autobiografije Garyja Burtona o suradnji s Chickom Coreaom. Posebno poglavlje “Jazz, književnost i strip” donosi književne osvrte na temu (Josef Škvorecký, Haruki Murakami, Vojo Šindolić, Josip Novaković, Amiri Baraka, Mate Matišić i drugi), a tu je i strip “Monk” sjajnog strip-crtača Danijela Žeželja, čija ilustracija krasi i naslovnicu knjige. Treći dio, “Jazz u Hrvatskoj”, donosi pregled domaćeg jazza iz pera Mire Križića, Saše Nestorovića o edukaciji domaćih jazzista, zapise Ive Korblera za emisiju “Vrijeme je za jazz” te “Bilješku o jazzu u hrvatskom filmu” Nikice Gilića, intervju Davora Hrvoja s Boškom Petrovićem, dok se, među ostalima, Stanko Juzbašić bavio nastupom B.P Tape Banda 1973. na zagrebačkom Muzičkom biennaleu, a Ivan Kapec glazbenom improvizacijom.

NOTNI NASLJEDNICI Sve ostaje u obitelji: Jabuka ne pada daleko od glazbenog stabla

Sam Drach napisao je tekst o Jazz orkestru HRT-a, a Melanija Pović Jagarinec o jazzu na Hrvatskoj radioteleviziji, što nas dovodi do zadnjeg dijela knjige s “praktičnimsinopsisima za “Svijet jazza” iz 2017. i 2018. godine, televizijske emisije koja se našla i u nazivu knjige. Završiti bismo mogli parafrazom teksta američkog trubača Nicholasa Peytona iz 2011. o kolonizaciji kulturne glazbene scene; Zašto je jazz cool? Dio odgovora lako ćete naći ćete i u ovoj, doslovno, “teškoj” knjizi.

otkrio gdje je za valentinovo
Grašo progovorio o vezi s Hanom Huljić, ali i puncu Tončiju: 'Svaka spačka može bit' fatalna za njega'
CVH
Pametni sustavi poboljšavaju sigurnost na cestama
Najčešći uzrok prometnih nesreća su ljudske pogreške, a ovo su sustavi koji to pokušavaju ispraviti
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.