Slikovnica je knjiga u kojoj je riječi manje nego slika. Slikovnice su obično za sasvim malu djecu, kao most kojim će preći iz svijeta slika u svijet riječi. Slikovnica za odrasle u tom je smislu neobičan žanr, most kojim bi se išlo u suprotnom smjeru, od riječi prema slikama. Shaun Tan, australski umjetnik, ilustrator, autor crtanih filmova, dobitnik Oskara za kratki crtani film, naslova "Izgubljena stvar", koji je snimio po vlastitoj slikovnici, autor je za kojeg se ovaj njegov poklonik ne bi usudio reći radi li za odrasle ili radi za djecu. Svaka slikovnica Shauna Tana je za dijete u odraslome i za odrasloga u djetetu. "Ljetna pravila" djelo je iz 2013, kratko nakon što je autor postao oskarovac. Niz crteža, uglavnom velikih raskošnih slika, s po jednom rečenicom, u kojoj je sadržano pravilo, upamćeno od prošlog ljeta. "Nikada nemoj zaboraviti crvenu čarapu na sušilu.", slika je koja prikazuje noćno dvorište, sa zidom prema ulici, kućom i velikom bačvom uz kuću, koja se preko oluka puni kišnicom. Na dvorištu razvučen je štrik za sušenje rublja, na štriku famozna je crvena čarapa. Uza zid dvojica dječaka, obojica uplašeni, iz daljine promatra ih ravnodušna svraka, dok s druge strane uličnog zida patrolira, očito njih dvojicu traži, veliki crveni i crvenooki zec.
FOTO Ana Maslać Plenković plijenila poglede na vojnom mimohodu! Evo što je odjenula za ovaj poseban dan
Slika je to tipična šauntanovska, ispunjena jezom djetinje noćne more, infantilnim nadrealizmom, nečim što će odrasli u nama rastumačiti u skladu sa svojim znanjima i iskustvima, dok će dijete u nama sliku pretvoriti u pripovijest. Dijete nema znanja za tumačenja, odrasli nema mašte kojom bi sliku pretvorio u priču.
Sljedeće pravilo je posve odraslo: "Nikada nemoj pojesti posljednju maslinu na gozbi." Slika prikazuje onoga malog dječaka, koji se mašio za jedinu maslinu na praznom tanjuru, okruženom praznim tanjurima i jednom zdjelom nekoga švedskog stola. Veliki dječak ga u posljednji trenutak pokušava odvući od te masline, dok svud naokolo jastrebovi u svečanim odijelima vrebaju kad će netko posegnuti za posljednjom maslinom na gozbi priređenoj u povodu dodjele nagrada na filmskom festivalu, ili na otvorenju kakvog knjiškog festivala. Postoji strah u ljudima, svejedno jesu li ti ljudi iz Like i Dalmacije, ili su iz daleke Australije, da će na gozbi biti primijećeni kao oni koji se laćaju posljednje masline na gozbi. Uzeti posljednji komadić sa zajedničke trpeze onaj je znak društveno neprihvatljive proždrljivosti, koji počinitelja trajno obilježi, gore nego bilo koja druga nepristojnost, ubojstvo ili ratni zločin, koji potječe, valjda, iz davnih vremena, iz antropološkog prapodrijetla čovjekovog.
"Nikada nemoj stati na puža.", pravilo je Shauna Tana. "Nikada svoje ključeve nemoj dati strancu." "Nikada nemoj čekati ispriku." Njegova pravila katkad su razložna, odrasla. Katkad su upozorenja djeci, jer tko bi osim djeteta dao ključ strancu. Ali najčešće u sebi imaju nečega izvanrazumskog, nalik na rasklopljenu metaforu, nečega što načas podsjeti na zen koan, ili što još jednom zbuni odrasloga u djetetu i dijete u odraslome.
"Nikada nemoj propustiti posljednji dan ljeta." Posljednji dani obično se naknadno ustanovljavaju. Ili ih bivaju svjesni oni koji prežive. Posljednji dan jednoga ljeta onaj je dan kojeg se čovjek sjeća kao posljednjeg dana jednoga ljeta. Mašta Shauna Tana gotovo uvijek operira evokativnim sredstvima, oruđima i oružjima. To je neobično, veoma odraslo. Često mi biva žao, i u ovoj njegovoj slikovnici mi je žao, što je Shaun Tan tako fatalno mlađi od mene. Rodio se 1974, pa njegove slikovnice nisam mogao gledati i čitati dok sam bio pravo dijete. To mi nedostaje, jer mi se danas čini da se sa Shaunom Tanom u životima čitatelja rađa pojam nostalgije. S njime naše osobne prošlosti i naša sjećanja dobivaju na prostornosti, trodimenzionalnosti, dubini. Sa Shaunom Tanom rađa se pojam - davno. Recimo, kada imaš pet ili šest godina, prošlo je ljeto bilo davno, vrlo, vrlo davno. I treba ga se vrlo precizno sjećati. Tako onda nastaje mašta.
Otvori KEKS Pay
Koliko si novaca dobio iz državnog proračuna ?