Rock glazba odavno je ušla u muzeje i galerije, ali ne samo kao povijesna činjenica ili radi trajnosti i zamaha suvremene pop kulture, već kao kulturološka snaga čije se iščitavanje ne opire cjelovitim, povijesnim pregledima. Memorabilija je postala isplativa stvar, pa su i najveće pop zvijezde poput Davida Bowieja, Rolling Stonesa ili Pink Floyda prije desetak godina ušle u prestižne muzejske i galerijske institucije kao što su londonski V & A muzeji ili galerija Saatchi, dok su u New Yorku postavili izložbu o Velvet Underground, pionirima newyorške underground rock scene šezdesetih.
Spominjem to zato što su baš Lou Reed, John Cale, Andy Warhol i društvo s istočne obale, te The Doors sa zapadne strane Los Angelesa i londonski Pink Floyd, te 1967. godine prvi put označili raslojavanje rock scene na srednju struju i art-rock alternativu, a baš je ta tadašnja alternativa odredila i mnoga kasnija povezivanja rocka i elitne umjetnosti.
GALERIJA: FOTO Prepoznajete li našu poznatu pjevačicu s fotografije? Proslavila se u kultnom bendu, a evo kako izgleda danas
Najkraće, rock glazba odavno je prisutna u elitnim muzejskim i obrazovnim institucijama, kako i dolikuje pop kulturi koja je već dekadama u čitavom svijetu stožerni dio suvremene kulturne ponude. Pokušajte proći kroz londonske muzeje, a da vas ne zaskoče velike premijerne izložbe povezane s rock glazbom koje Velika Britanija potom izvozi na prave turneje (sa skupim ulaznicama) u europske i svjetske gradove.
U Muzeju za umjetnost i obrt imali smo 2018. veliku izložbu Zvonka Makovića "Šezdesete u Hrvatskoj - Mit i stvarnost", u sklopu koje su posjetioci između 18 dionica posvećenih svim segmentima ondašnjeg društva, kulture i umjetnosti mogli vidjeti i onu o pop, rock i jazz glazbi pripadajućeg razdoblja, koju sam obradio kao autor tog dijela izložbe. S druge (muzejske) strane, u Muzeju suvremene umjetnosti uskoro započinje nova koncertna serija "Ljeto u MSU" s nastupima glazbenika i multimedijskim programom.
Što je najbolje, u svim tim primjerima radi se i o domaćoj glazbi i sjajnim imenima koja na artističkoj razini itekako drže letvicu s inozemnim kolegama, mada rade u drugačijim, ne trebamo napominjati bitno težim uvjetima kulturne proizvodnje u Hrvatskoj. Pop glazba ne mora biti arhivska vrijednost da bi ušla u muzej, može biti i aktualna činjenica, kao što već desetak godina vidimo na primjeru zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti. Stoga će i ovogodišnja, dvanaesta po redu serija nastupa "Ljeto u MSU" označiti podršku zanimljivoj rock sceni, ne samo zbog atraktivnosti prostora, profesionalne logistike i radi zanimanja publike, već i zbog toga što se ozbiljna muzejska institucija godinama upušta u dijalog sa suvremenom glazbenom umjetnošću.
Svojevremeno sam napisao da bi se taj program komotno mogao zvati i "5 u 1", a danas se tako i zove, jer uz cijenu ulaznice posjetioci početkom ljeta mogu pogledati i čuti par bogatih multimedijskih programa, sastavljenih od izložbi, koncerata, filmova, performansa i književnih tribina. Urednik programa i voditelj Odjela za programsko-izložbenu djelatnost MSU Branko Kostelnik ove je godine odabrao šest glazbenih imena, a osim njih moći će se vidjeti i puno širi program.
Muzej suvremene umjetnosti strategijom uobičajenom svuda u svijetu otvorio je vrata, a ranije i krov zgrade, široj publici koja nije nužno muzejska. No, na tragu sličnih postupka u svijetu, dani "otvorenih vrata" pokazali su se prilično perspektivnima, zbog čega i traju već dvanaestu desetu sezonu. Spomenuto "Ljeto na krovu" godinama je bila posebna poslastica, jer ste penjući se na vrh MSU-a usput prolazili i samim muzejom, a suvišno je reći da je krovna odiseja bila i poseban doživljaj već zbog same lokacije i pogleda na Zagreb i imena koja su gore nastupala.
S vremenom se odustalo od tog pristupa zbog organizacijskih poteškoća - primjerice, morali ste silaziti u wc smješten u podrumu - pa je čitava priča prebačena u razizemlje, tik do velikog tobogana koji također ima svoje prednosti. Kako god bilo, "Ljeto u MSU" pojačano je izvrsnim programom, pa "kroz spoj glazbe, izložbi, filma te plesa program se nastoji približiti pojmu Gesamtkunstwerka, potpunog umjetničkog doživljaja koji proizlazi iz suradnje različitih formi umjetnosti i pop kulture i njihovog približavanja široj publici".
Ove godine u dvanaestom izdanju "Ljeta u MSU" program donosi zanimljive koncerte koje ne možete vidjeti stalno. Svemirko otvaraju priču 6. lipnja, nastavljajući veliko povećanje publike koja ih prati zadnjih godina. Novom pjesmom "Ja te vodim do dna" upravo najavljuje novi studijski album čiji se izlazak očekuje na jesen. Svemirko je onaj tip benda koji postavlja trendove i pomiče, ili uklanja granice. Jedno su od najtraženijih koncertnih imena u regiji, a ključna osoba postave je glavni i kreativan um benda Marko Vuković. Raniji albumi "Skalamerija" iz 2020., "Tunguzija" iz 2018. i "Vanilija" iz 2017., čine trilogiju benda čiji su koncerti senzacija, pa su upravo najavili i nove koncertne datume po Hrvatskoj i regiji u sklopu kojih sviraju i na "Ljeto u MSU". Vojko V. dolazi 13. lipnja, a nakon njega 20. lipnja Nikola Vranjković koji je nedavno ispunio Tvornicu kulture i jedno je od najzanimljivijih rock imena u Srbiji i regiji. Svima odavno poznati Obojeni program iz Novog Sada dolazi na pozornicu "Ljeta u MSU" 27. lipnja, nakon kojih koncertni program zatvaraju Djeca! i MRFY 4. srpnja, te Nipplepeople 11. srpnja.
Usporedno će se ponuditi još nekoliko programa, za koje je najpraktičnije pogledati raspored Ljeta u MSU. Primjerice, tu je nastup plesne grupe u okviru plesnog ciklusa Antisezona, NAM ChoreoLab, projekt koji su osmislile i razvijaju koreografkinje i izvođačice Sonja Pregrad (Hrvatska), Ana Dubljević (Srbija) i Viktorija Ilioska (Sjeverna Makedonija). Zanimljiv spoj teatra i glazbe bit će projekt vođe davne kultne kazališne skupine Kugla glumište, sada Kugle-Indoš, Damira Bartola-Indoša. Zajedno s Tanjom Vrvilo, novom predstavom Kuće ekstremnog muzičkog kazališta, sa "Šahtofonija Biće je Biće" Indoš 13. lipnja u dvorani Gorgona donosi predstavu u kojoj uživo nastupa i legendarni rock sastav iz 80-ih Trobecove krušne peći.
Izložba Andreje Kulunčić "Činiti svijet boljim mjestom" prvi put je predstavlja samostalnom izložbom koja donosi presjek stvaralaštva od 90-ih godina 20. stoljeća do danas. Podloga je izložbe istraživanje i analiza potencijala suvremene društveno angažirane vizualne umjetničke prakse u mijenjanju zatečene društvene situacije, odnosno tvrdnje autorice kako društveno angažirana umjetnost svojim djelovanjem čini svijet boljim mjestom. U svojoj umjetničkoj praksi Andreja Kulunčić ukazuje na društvene nepravde, identificira ih, istražuje njihove uzroke i propituje moguće načine otpora.
Svjetski festival animiranog filma Animafest više od pola stoljeća Zagreb pretvara u svjetsku prijestolnicu animacije. Osnovan na temelju Zagrebačke škole crtanog filma 1972., Animafest je jedan od najvažnijih i drugi najstariji festival animacije na svijetu, a njegov se pobjednik izravno kvalificira za nagradu Oscar. Ovogodišnje izdanje festivala održat će se od 2. do 7. lipnja i donijeti više od 350 animiranih filmova iz cijelog svijeta. Festival će se odvijati u Studentskom centru, kinu Kinoteka, KIC-u, Kleti i zagrebačkim kulturnim centrima, a dio programa održat će se i u Muzeju suvremene umjetnosti. Dvorana Gorgona ugostit će projekcije natjecanja dugometražnog filma i tematskog programa čiju okosnicu čine filmovi koji obrađuju aktualne teme rata, migracija, ljudskih prava i drugih aktualnih pitanja.
Filmske projekcije u dvorani Gorgona donose neke od najzanimljivijih filmova sezone 2024./25., među kojima su "Supstanca" (The Substance), "Anora" i "Izazivači (Challengers).
Autorski tim Ljeta u MSU, uz Branka Kostelnika, čini kustosica izložbi Martina Munivrana, urednice plesnog programa su Silvija Marchig, Sonja Pregrad, Iva Nerina Sibila i Tea Kantoci, asistentica producenta i koordinatorica plesnog programa je Miranda Herceg, a urednik filmskog programa Zlatko Vidačković.
VIDEO: Tko je Austrijanac koji je pobijedio na Eurosongu?
