Sa svakim novim projektom Igor Bobić donosi novu perspektivu u novinarstvo, fokusirajući se na pravi i pošteni pristup u izvještavanju, koji ostaje temelj njegove profesije i zato se veselimo što je Igor postao dio tima Večernjeg lista i 24 sata. Premijernu epizodu podcasta ''Bobu Bob! By Igor Bobić'' emitirali smo u petak i prva gošća je bila Martina Dalić, pa ako ste kojim slučajem propustili ovaj zanimljiv razgovor, možete ga pogledati na našem YouTube kanalu i portalu. Na kanalu CMC-ja te na portalima i društvenim mrežama 24sata i Večernjeg lista gledajte i najnovije vijesti dana u "240 sekundi 24sata" gdje uz voditelja i urednika Igora Bobića doznajte sve što se zbiva u Hrvatskoj i svijetu u samo 240 sekundi. Počeo je u pisanom mediju još u osnovnoj školi, slijedio je radio, zatim televizija i kroz više od 20 godina na medijskoj sceni Igor je prošao kroz sve stepenice medijskog svijeta, a neke od zanimljivih i važnih momenata u svojoj karijeri izdvojio je i u ovom razgovoru u kojem otkriva kakve teme će obraditi s gostima u svom podcastu, vratili smo se malo i u prošlost i razgovarali o tome koliko se retorika na političkoj sceni promijenila tijekom zadnja dva desetljeća, malo smo secirali i trenutačnu situaciju u medijima te bacili i pogleda u budućnost....
Upravo je počeo vaš podcast na Večernjem.hr, tko će biti vaši gosti i kako je zamišljen koncept emisije?
Podcast "Bobu Bob!" bit će razgovor s povodom s gostima koji imaju što reći i mimo tog istog povoda, o svom radu i životu, u emisiji koja traje 50 minuta. Planiram sugovornike iz politike i gospodarstva, zanimljive pojedince iz javnog života, ali i estrade. Razgovori će, kao što i ime podcasta govori, biti otvoreni, dinamični i provokativni.
Koliko se ovaj format razlikuje od klasičnog informativnog programa u kojem smo vas dosad gledali i veselite li se ovom novom izazovu?
Svakako se radi o govornom tipu emisije koja jest snimana kamerama, ali što je i smisao formata podcasta, namijenjena je slušanju uz neku drugu aktivnost. Iako, studio nam je jako lijep pa vjerujem da će to neke privući da podcast prije gledaju. Sve će biti nešto osobnije i opuštenije s moje strane. Uspijemo li to dobiti i od sugovornika, misija će biti ispunjena.
Vaš prvi susret s novinarstvom dogodio se dok ste još bili gimnazijalac kada ste počeli raditi na Radio Orahovici, a još prije toga ste objavljivali članke u školskim novinama. Što vam je već tada pobudilo interes za ovom profesijom?
Davno je to bilo, ali se uvijek rado sjetim tog razdoblja. U orahovačkoj gimnaziji imali smo u ono doba slobodu raditi ono što volimo kao da smo u srednjoj školi u SAD-u. Imali smo školski list Boom, Školski radio, u povojima je bila i Školska televizija, a sve objedinjeno u ŠINU-Školsku informativnu agenciju. S obzirom na to sve i paralelni rad na Radio Orahovici, nije čudno da sam završio u novinarstvu. I to bez obzira na zvanje profesora hrvatskog jezika i književnosti koje sam stekao na osječkom Filozofskom fakultetu. Poslije je došao Slavonski radio pa Slavonska televizija u Osijeku te nakon odlaska u Zagreb Hrvatski radio te Hrvatska televizija.
Pisani medij, radio i onda televizija - kakvi su bili počeci na HRT-u, sjećate li se prvih priloga i reportaža za javnu televiziju?
Kako da ne. Bila je to priča u tada megapopularnoj "Latinici" o ratnom prijateljstvu Hrvata i Bošnjaka koji su svojedobno bili u sukobu u BiH. Kasnije sam radio priče za Dnevnik i večernju emisiju "Meridijan 16" koje više nema.
Vaš najduži staž je bio na RTL-u, tamo ste prošli sve stepenice, od reportera do glavnog urednika Informativnog programa. Koja sjećanja iz RTL razdoblja su vam najdraža?
From zero to hero! To je bila naslovnica internog newslettera RTL Grupe na jednu od obljetnica hrvatskog RTL-a, a koja najbolje opisuje kako je stasala prva prava komercijalna televizija u Hrvatskoj. U veljači 2004. ostavio sam siguran posao i kao prvi HRT-ovac došao sam na RTL dok je sjedište bilo na zagrebačkom Zrinjevcu i kada je cijela tvrtka brojala maksimalno 30-ak ljudi. Mjesecima iza kolege s HRT-a su me znali pitati jesam li dobro i dobivamo li plaću jer se zbog propasti nekih prošlih tv projekata mislilo kako će isto završiti i ova priča. Na koncu je to postala tvrtka od 350+ zaposlenika, a ja sam ponosan na sve ono što smo u Informativnom programu radili prvi. Toga je, vjerujte, bilo more.
U posljednjih 20-ak godina pratili ste sve parlamentarne i predsjedničke izbore, koliko su se ti izbori i retorika koja se koristi u predizborno vrijeme promijenila od vremena kada je premijer bio Sanader, a predsjednik Mesić?
Svako vrijeme donosi svoje pa ni izbori svih vrsta nisu mogli ostati neokrznuti. Mijenjale su se teme, predizborne kampanje, pa i akteri. Iako, rekao bih da kod nas relativno dugo na sceni imamo iste ljude i nije nam se dogodilo kao u susjednoj Sloveniji da na parlamentarnim izborima pobjeđuju novi ljudi s novim strankama koji nakon jednog mandata nestanu. U doba Sanadera i Mesića glavna tema je bio ulazak u EU, a sada smo članica već 11 i pol godina. Borba protiv korupcije koju se tek zagreblo, kulminirala je baš uhićenjem bivšeg premijera Ive Sanadera. Gledajući unazad, to što je nakon svega praktički u zatvoru samo on, dovoljno govori koliko je to sve bilo uspješno te da ćemo se time morati nastaviti baviti još dugo. Njih su dvojica imali svojih okapanja i javno i tajno, ali su surađivali koliko su trebali i nije bilo problema kao s Plenkovićem i Milanovićem.
Tijekom svoje dugogodišnje karijere imali ste brojne sugovornike, prije četiri godine imali ste situaciju kada je Željko Kerum bio nezadovoljan vašim pitanjima i otišao usred intervjua. Je li bilo još neugodnih sugovornika i kako se nosite s takvim situacijama?
Ne pamtim da je bilo nekih ekscesnih situacija. Znao bi se koji put gost naljutiti jer mu je postavljeno pitanje koje je trebalo postaviti, ali u pravilu, ako imate fer i izbalansiran odnos prema svima, ljudi se vraćaju i nakon neugodnih pitanja. Ovo s Kerumom me dobro nasmijalo, a na gubitku je bio samo on jer je propustio priliku da se obrati svojim biračima. Možda bi pobijedio na tim izborima. Ha ha ha.
Koji su bili najteži trenuci u vašoj novinarskoj karijeri? Je li bilo situacija u kojima ste morali donijeti teške odluke?
Svaki novinar je u prilici donositi teške odluke na opasnim terenima na kojima smo uz hitne službe samo mi. Kada ste, primjerice, glavni urednik, odgovornost je još veća jer treba izvijestiti o događaju, odgovoriti na sva novinarska pitanja, ali pri tom nikoga ne ugroziti, zaštiti slabije, pomoći potrebitima. Potres u Petrinji i Zagrebu, kornatska tragedija, poplava u Gunji - to su bile situacije u kojima si prvo novinar, ali moraš biti i čovjek.
Mijenjali su se predsjednici i premijeri, a koliko se novinarstvo promijenilo tijekom ovih 20-ak godina vaše profesionalne karijere, kako gledate na stanje novinarstva danas, osobito u kontekstu digitalizacije i društvenih mreža?
Sve je nezamislivo brže. Kada sam počeo krajem devedesetih na Slavonskom radiju u Osijeku, internet s modemom bio je na jednom kompjuteru u podrumu na koji bismo išli iza 22 sata kada je bio brži. Danas je sve na dohvat ruke, sada i odmah. Ipak, mislim da u toj šumi informacija nije sve isto i nismo svi isti te da još ima šanse za pravo, pouzdano i profesionalno novinarstvo. Bez obzira na odustajanje mnogih građana od vijesti i općenito i podcjenjivanja naše profesije u svakom smislu, mediji su bili, jesu i ostaju lučonoše demokracije i jamac slobobodnomislećeg društva.
Koje javljanje s terena vam je najdraže, bilo ih je dosta, vjerujem da su neka bila posebnija od drugih?
Izvještavanje iz Vatikana s pogreba pape Ivana Pavla II., izbora pape Benedikta XVI. i njegova odreknuća te izbora pape Franje zauvijek će mi ostati u sjećanju jer se radilo o događajima svjetske razine koje smo mi iz male Hrvatske radili na zaista vrhunskoj razini. Bio sam i prvi voditelj i urednik središnje informativne emisije koji je cijele emisije na RTL-u radio s terena - prije spomenuti događaj u Vatikanu, presude hrvatskim generalima u Haagu, potpisivanje ugovora o ulasku u EU u Bruxellesu te ulazak u EU na glavnom zagrebačkom trgu, izbjegličku krizu iz Tovarnika i Baranje, Split zatrpan snijegom... To još nitko nije ponovio.
Postoji li neostvarena želja za nekim sugovornikom, koga biste voljeli intervjuirati?
Da kažem Trump, Putin ili papa Franjo, ponavljao bih ono što dobar dio kolega kaže u ovakvim intervjuima. Zadovoljit ću se zato sa sugovornicima koje želim dovesti u podcast "Bobu Bob!", a njih je na mom popisu zaista mnogo. Neke sam već kontaktirao, obećali su doći svakako, ali treba im vremena. Ne sumnjam da će se uvjeriti da će ovo biti pravo mjesto za otvorene, iskrene i zanimljive razgovore. Počeli smo s Martinom Dalić, predsjednicom Uprave Podravke i bivšom političarkom, u petak u 20 sati. Pridružite nam se na YouTube kanalu Večernjeg TV-a.
Otvori KEKS Pay
