Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Showbiz Večernjakova ruža

Danka Derifaj: 'Dobila sam prijetnje jer sam radila svoj posao, ukazala sam kako zakoni ne vrijede jednako za sve'

Prošle je godine najviše pažnje privukla njezina reportaža o Marku Perkoviću Thompsonu, a sudjelovala je i u međunarodnom istraživanju novinara iz čak sedam zemalja koje je razotkrilo što se događa na granicama RH i kako hrvatska policija nasilno tjera migrante iz naše zemlje.
21. veljače 2022. u 07:00 50100 prikaza
Foto: Boris Scitar/Vecernji list
Pogledajte galeriju 1/5

U oštroj konkurenciji za Večernjakovu ružu u kategoriji TV osoba godine našla se i iskusna istraživačka novinarka Danka Derifaj koja već godinama svojim reportažama u RTL-ovu istraživačkom magazinu “Potraga” upozorava na goruće društvene probleme.

Prošle je godine najviše pažnje privukla njezina reportaža o nelegalno prisvojenim kvadratima pjevača Marka Perkovića Thompsona, a sudjelovala je i u međunarodnom istraživanju novinara iz čak sedam zemalja koje je razotkrilo što se događa na granicama RH i kako hrvatska policija nasilno tjera migrante iz naše zemlje.

Ove godine nominirani ste za Večernjakovu ružu u kategoriji TV osobe godine. Jeste li se nadali nominaciji? Što vam ona znači?

Lijepo je biti nominiran za nagradu, hvala žiriju što je ocijenio da to zaslužujem, a pogotovo mi je drago da je u konačnici dodjeljuju oni zbog kojih radiš svoj posao, u našem slučaju publika, odnosno javnost.

Što kažete na konkurenciju u kategoriji TV osobe godine?

Čestitam svim kolegicama i kolegama, nadam se da ćemo se imati prilike sresti na dodjeli i svima želim puno uspjeha u radu.

Iza nas je još jedna vrlo neizvjesna godina. Po kojim ćete pričama najviše pamtiti 2021. godinu?

Nikad neću zaboraviti Titi, Rayboda i Yekabod Khati. Iranku i njezino dvoje djece koji su prošli strašan životni put da bi u konačnici nakon 22 neuspjela pokušaja, zahvaljujući novinarskom izvještavanju, konačno izbjegli pushback – nezakonito izbacivanje iz zemlje i uspjeli zatražiti međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj i dobili je. Osobno me strašno dotakla njihova priča jer je na toliko razina važna, to je životna tragedija jedne žene i dvoje djece koji su smogli snage pobjeći od nasilja i grubosti patrijarhalnog represivnog sustava da bi ih dočekala diskriminacija, licemjerstvo i neosjetljivost tzv. moderne demokracije. Njihova priča je ogledalo naše civilizacije i odraz koji u njemu vidimo je poražavajući za ljudsku vrstu.

 | Autor : Boris Scitar/Vecernji list Foto: Boris Scitar/Vecernji list

Svojim prilozima u istraživačkom magazinu 'Potraga' raskrinkali ste brojne afere i upozorili na goruće društvene probleme. Prilog koji je također privukao veliku pozornost javnosti bio je onaj o nasilju nad migrantima na kojem ste nekoliko mjeseci radili s zajedno sa kolegama iz vodećih europskih medija. Što je po Vama bio najizazovniji segment te priče? 

Najizazovniji dio, kako kažete, je bio snimiti, dobiti konkretan dokaz da se nasilje zaista događa. Znali smo da se to događa, čuli brojna insajderska svjedočenja, ali priča je jedno, a video dokaz nešto sasvim drugo. Bila sam vrlo skeptična da će nam to poći za rukom zbog iskustva s načinom na koji se tretira novinare na granici, razina kontrole je vrlo visoka. Nakon višemjesečnog novinarskog istraživanja, prikupljanja informacija, pokušaja da obavimo taj delikatni novinarski zadatak, okolnosti su se posložile i kolegica Lamija Šabić i kolega Klaas van Dijken iz naše istraživačke mreže su uspjeli snimiti policajce na nedjelu. Zahvaljujući tome, istraživačkom novinarskom radu nas 12-ak iz Njemačke, Švicarske, Nizozemske, Grčke, Mađarske, BiH i Hrvatske, uspjeli smo pokazati javnosti što se zaista događa na granicama EU, političke tvorevine koja se temelji na zaštiti ljudskih prava koja se krše kad su u pitanju "drugačiji". Sviđalo se to nekome ili ne, to je informacija nad kojom se treba zamisliti. Rješavanje izbjegličke krize nasiljem je destruktivno jer nasilje rađa nasilje i tu nema sretnog kraja za nikoga. Dodatno je opasno jer pada prag tolerancije na nasilje u društvu općenito. Eto, ne tiče nas se, tuku tamo neke "druge". Kad se jednog dana ta moćna batina okrene prema građanima EU, a povijest podnese račun, nećemo moći reći da nismo znali što se događa. 

Jednim prilogom stali ste na žulj i Marku Perkoviću Thompsonu. Zbog prijetnji koje su uslijedile, podnijeli u kolovozu prošle godine podnijeli ste i kaznenu prijavu protiv pjevača, ali i nekoliko anonimnih počinitelja. Što je trenutačno s tim slučajem? Je li započeo sudski proces?

Dobila sam prijetnje jer sam radila svoj posao, ukazala kako zakoni ne vrijede jednako za sve, kako institucije ne funkcioniraju jednako prema svakom, i zbog tog svog rada dobila sam tonu prijetnji. Po Kaznenom zakonu, u članku 139., jasno piše da je za one koji prijete službenim osobama i novinarima zbog njihova posla propisana kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. Jeste li čuli da je netko dobio ikakvu kaznu u Hrvatskoj nakon što je prijetio novinarima, a kamoli zatvor? Ja nisam i nemam nikakvu informaciju što su policija i DORH poduzeli nakon moje prijave. Ne samo da DORH ništa ne poduzima po službenoj dužnosti kad su novinari u pitanju već i kad sami podnesemo prijave, često se ništa ne dogodi. Ali kad je premijer ili netko “važan” u pitanju, onda gledamo bizarnosti poput uhićenja 72-godišnjaka koji je na Facebooku napisao da premijera treba gađati jajima. Priveli su ga tri dana nakon objave. Što nam to govori? Ono što vidimo na sto primjera, i što smo vidjeli i u slučaju Marka Perkovića, zakoni u Hrvatskoj se ne primjenjuju isto na sve građane, a vladajućima nije u interesu da štite novinare koji na to upućuju.

Koliko je teško biti istraživački novinar u Hrvatskoj? Često se susrećete sa zastrašivanjem i raznim prijetnjama pa čak i prijetnjama smrću. Iako odajete dojam neustrašive osobe kad dođete doma nakon napornog radnog dana i legnete u krevet prođe li vam najgori scenarij kroz glavu? 

Nisam neustrašiva, niti posebno hrabra, jednako me brinu prijetnje kao i svakog drugog čovjeka, nikad ne znaš kakva poremećena osoba stoji iza neke poruke. No to je odgovornost onoga tko takvu poruku šalje, a profesiju sam sama izabrala, nitko me nije prisilio i nikakav strah ni pritisak me neće spriječiti da radim svoj posao onako kako mislim da trebam. Ja sam novinarka i to mi nikakva prijetnja ne može oduzeti. 

Koliko se često susrećete s cenzurom? U kojoj je mjeri novinarstvo u Hrvatskoj slobodno? 

Nije slobodno, i bojim se da smo zato sami krivi. Jasna Babić je rekla da novinar ima onoliko slobode koliko će si je sam uzeti. I to je velika istina. Neki ljudi koji se nazivaju novinarima ne drže se osnovnih profesionalnih principa, ne poznaju novinarsku etiku, znači ne poštuju svoju struku niti sami sebe. Time su se odrekli slobode da pošteno rade. Novinarstvo se zloupotrebljava da se zarađuje novac, time mislim na nekvalitetan sadržaj koji se proizvodi, kako se voli reći - prodaje se roba, dakle treba vam što šira publika kojoj ćete ju prodati pa vas nije briga za novinarsku etiku i kvalitetnu informaciju već samo da navučete što veći broj klikova, lajkova ili što već i zaradite pare. To je globalni problem, a to smo dozvolili odricanjem od svoje struke. Mediji koji tako funkcioniraju su ubojice novinarstva, i moje je mišljenje da je to puno veći problem od, primjerice, političkog pritiska, toga je uvijek bilo i bit će. No, za odbiti i jedno i drugo treba imati kičmu. 

Majka ste 21-godišnje kćeri Tite. Kako ona gleda na vaš posao? Čime se ona bavi i iskazuje li uopće interes za novinarstvo? 

To morate pitati nju. 

Ako Ruža završi u vašim rukama, znate li već kamo ćete je smjestiti?

Pospremit ću je među uspomene.

Živimo u vrlo neizvjesnim vremenima, no ako nam epidemiološke prilike dozvole da održimo Ružu 18. ožujka u HNK, hoćete li doći na dodjelu i koga ćete povesti sa sobom?

Hoću, zajedno sa svojom redakcijom “Potrage” koja je također nominirana kao najbolja televizijska emisija. Tu radi čitav niz kolega koji svojim radom zaslužuju i zasebnu nominaciju. Da ne nabrajam sve sad, moram spomenuti barem Marijanu Čikić, drugi se neće uvrijediti jer znaju koliko je truda uložila prošle godine i objavila čitavu seriju priča o političkom klijentelizmu i pogodovanjima članovima vladajuće stranke samo u Karlovačkoj županiji. Povest ću i kćer, naravno.

VIDEO Vjenčanje Hane Huljić i Petra Graše

Dobro raspoložena Danijela Martinović ovako je uveličala jedno slavlje dok se u Splitu odvijalo vjenčanje godine Opatija: Mia Dimšić ovogodišnja je pobjednica Dore Pobjednička pjesma Mia Dimšić ovako je komentirala napise kako njezina pjesma nalikuje hitu Taylor Swift Opatija: Mia Dimšić ovogodišnja je pobjednica Dore nije se proslavila Ova pjesma skupila je samo 15 bodova i završila na posljednjem mjestu na Dori
Ljetno predvečerje u Zadru
'Gazda je naredio'
Novinarka Večernjeg o antiturističkom iskustvu iz Zadra: 'Konobar nas nije htio poslužiti'
Kamo na more
Kamo na more
Ljeto bez dugoročnih planova: Idealna mjesta za brzi ljetni vikend s obitelji