Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

U krizi će vam Nijemci reći da niste Nijemac čak i ako to želite biti

Povjesničar i politolog s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta analizira nove podatke njemačkog Saveznog ureda za migracije
18. travnja 2020. u 17:17 70 komentara 56974 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

S politologom i povjesničarom Tadom Jurićem s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, koji je prije dvije godine proveo prvo istraživanje među Hrvatima iseljenima u Njemačku, razgovarali smo o tome kako će se kriza zbog koronavirusa odraziti na iseljenike i na njihov povratak u Hrvatsku te o najnovijim službenim podacima njemačkoga Saveznog ureda za migracije koji pokazuju koliko hrvatskih iseljenika danas živi i radi u Njemačkoj.

Koronavirus u Njemačkoj KORONAEXIT PO EU Danska prva otvorila škole, i Njemačka ublažuje mjere, ali s oprezom

Zbog pandemije koronavirusa neki se iseljenici vraćaju u Hrvatsku jer su izgubili poslove u državama EU?

Pozicija iseljenika teška je i bez kriznih situacija, a zbog kriznih situacija poput pandemije kojoj upravo svjedočimo, za mnoge postaje psihološki, socijalno i ekonomski nepodnošljiva. Kako je svaka kriza i prilika za novi početak, i ova je situacija pravo vrijeme da se dogodi pomirba između Hrvatske i njezinih recentnih iseljenika.

Što mislite pod tim pomirba iseljene i domovinske Hrvatske?

Duh vremena upućuje na to da je sada pravi trenutak za pomirbu, za ispravljanje pogrešnog pristupa prema iseljenicima i povratak. Protok vremena jasno je pokazao propuste i jednih i drugih u prošlosti. Iseljenici su uvidjeli da odluka o odlasku, životu i velikoj zaradi u inozemstvu krije brojne zamke o kojima nisu imali pravu predodžbu, a političke elite uvidjele su da bez ljudi nema ni ekonomije ni države pa neće biti ni njih. Mnogi su iseljenici shvatili da u iseljeništvu teže žive nego u domovini, no i političke elite shvatile su da ljudima moraju pružiti utemeljenu nadu i konkretne mjere, a ne prazna obećanja bez pokrića. Iseljenici su uvidjeli da, iako u prvoj fazi preseljenje može izgledati i kao ispunjenje svih snova, njih gotovo uvijek prati neka vrsta etničke predrasude i diskriminacija u zemlji doseljenja. A ti odnosi mogu eskalirati i u neprijateljstvo prema strancima ako dođe do ekonomske krize koju prati strah kao sada. Jer društvo zemlje prihvata uvijek strahuje od gubitka posla zbog prisutnosti stranaca. A iz literature znamo da su u vrijeme kriza prvi na udaru stranci.

Koronavirus u Njemačkoj UBLAŽAVANJE MJERA Njemačka većinu mjera karantene zadržava do početka svibnja

S kojim se sve problemima suočavaju hrvatski iseljenici u inozemstvu?

Nedostatak dragih ljudi i rodbine u stranoj zemlji osjećaju kao veliki nedostatak. Iseljenici nose emotivni uteg svega onoga što su ostavili jer bilo je i stvari koje su voljeli, koje nisu htjeli ostaviti... Osjećaj pripadnosti nekoj većoj skupini ljudi trajna je psihološka odrednica koja čovjeku daje osjećaj sigurnosti, samopouzdanja i identiteta. Iseljenik se pak uvijek nekako osjeća nepoželjno. Domicilno stanovništvo dobro zna da ga nikakva ljubav prema dotičnoj državi nije dovela da u njoj živi i radi, nego smatraju da je došao radi zarade. Djeca iseljenika preuzimaju obilježja drugih kulturnih identiteta istodobno odražavajući i prenesenu baštinu iz domovine roditelja. Ali zbog te kombinacije nerijetko bivaju smatrani strancima i u svom okružju i u zavičaju roditelja. Ženidba ili udaja za stranca, odnosno strankinju može onemogućiti planove za povratak. Mnogi nastoje što prije zaraditi što veću ušteđevinu pa rade po dva, tri posla i naškode svom zdravlju. Mnogi bi se iseljenici u trenucima nostalgije rado vratili u rodni kraj, ali ponos ili neugodnost zbog „neuspjeha“ u stranoj državi prisiljava ih na produžetak boravka. Protekom vremena opada sklonost i interes za povratak te on ostaje za većinu neispunjenom nadom.

Ali nisu svi iseljenici isti. Velik dio ih se ne osjeća strancima u državama u kojima žive i neće se vratiti jer su etablirani u svom poslu, njihova djeca države u kojima su rođeni smatraju svojom domovinom?

Točno, to je tako u mirnodopskim prilikama. Međutim, u slučaju krize Nijemci će vam napomenuti da vi niste Nijemac, čak i ako biste vi to željeli biti.

Prema dobnim kategorijama Korisne informacije za one koji planiraju kupiti rabljeni auto: Pogledajte listu najpouzdanijih u Njemačkoj

Bavili ste se u istraživanju iseljenih u Njemačku i njihovim mogućim povratkom u Hrvatsku. Zbog kojih bi se sve razloga htjeli vratiti?

Iseljenici odluku o povratku donose na temelju čimbenika privlačenja domovini: obiteljski i emocionalni razlozi (nostalgija, osamljenost u zemlji doseljenja) te čimbenika pritiska: promjene u visini plaće u zemlji useljavanja, nesigurnost posla zbog ekonomske krize, osjećaj „vječitog stranca“, osjećaj stalnog preispitivanja. Mnogi su uvidjeli da iseljavanje nije uvijek rješenje, pogotovo ne za sve jer ne uspiju svi stvoriti zadovoljavajući život u Njemačkoj i Irskoj. A i život u Njemačkoj nije što je nekada bio. Nije više jednostavno zaraditi novac ili mirovinu i vratiti se u novosagrađenu kuću. To je bila priča „starih gastarbajtera“. Ključevi BMW-a zaista se ne dobivaju pri ulasku u Njemačku.

Ali unatoč tome što navodite, iskustvo pokazuje da se većina iseljenika nije vratila u domovinu ili da se vraćaju tek u mirovini.

Ako je suditi po iskustvima drugih zemalja i migracijskoj literaturi, u staru se domovinu rijetko vraćalo više od trećine migranata, a daleko češće petina ili čak i manje. U Hrvatskoj se pak brojkama licitira i politizira pa treba jasno reći da se samo u Njemačku od 2013. do sredine 2019. iselilo 276.877 Hrvata. A vratilo se 88.950, od toga velik broj umirovljenika iz gastarbajterske ere.

Dani Olmo DANI OLMO: Pohvalio njemačko zdravstvo: Bolja je situacija s koronom nego u drugim zemljama!

Proučili ste njemačku statistiku o Hrvatima. Što podaci pokazuju?

Prema podacima njemačkog Saveznog ureda za migracije (BAMF), pad useljavanja Hrvata u Njemačku u prvih je šest mjeseci 2019. iznosio 15,5%, dok je u 2018. pad bio svega 1%. Između 2018. i 2017. pad je iznosio svega 3,3%, što su neznatni postoci u usporedbi sa skokom iseljavanja od 520% između 2012. i 2015. Ovdje iznosimo ekskluzivno za Večernji i prvi službeni podatak o točnom broju zaposlenih Hrvata u Njemačkoj koji je bio nepoznat. Riječ je o 182.560 radnika kojima se uplaćuju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u Njemačkoj. Brojka slučajno korespondira s brojkom za koju je umanjena nezaposlenost u Hrvatskoj proteklih godina.

Koliko Hrvata živi u Njemačkoj i jesu li svi obuhvaćeni tamošnjom statistikom?

Prema podacima BAMF-a iz 2020., u Njemačkoj živi 405.535 Hrvata. No u to nisu ubrojena djeca iz hrvatskih brakova rođena od 2010. do 2019. jer ih Njemačka automatski broji kao Nijemce i daje im njemačko državljanstvo. Nisu ubrojeni svi koji su se odrekli hrvatskog državljanstva, svi oni koji i dalje rade „na crno“, kao i tzv. „kombi-radnici“. Zabrinjavajuće je da Hrvati u prvoj polovici 2019., što su najnoviji podaci, u postotcima uz Bugare imaju najviši stupanj iseljavanja od svih naroda u EU. Više Hrvata, primjerice, iseljava u Njemačku nego Mađara čak i u apsolutnom broju, a Mađari su tri puta višeljudnija nacija od Hrvata. Hrvatska od svih članica EU ima najlošiji omjer povratka i novog doseljavanja u Njemačku. Kada uzmemo u obzir brojnost Hrvata, broj iseljenih i povratnika i te parametre usporedimo sa svim članicama EU, vidimo da, nažalost, Hrvatska stoji najlošije u EU.

Angela Merkel NOVE MJERE ZBOG PANDEMIJE Njemačka će štititi strateške tvrtke od stranog preuzimanja

Hoće li se iseljenici, po vašem mišljenju, vraćati i u kojoj mjeri?

Povratak će ovisiti o tome kako će Hrvatska reagirati na krizu. Osim smanjenja korupcije, ukidanja selektivnog pravosuđa, napredovanja prema zaslugama, uklanjanja potplaćenosti, nužno je i ozdravljenje društva od otrovne mješavine nedostatka nade i nesigurnosti zbog koje se izlaz vidi u napuštanju zemlje. Dobar pokazatelj pomicanja stvari s mrtve točke su Vladine demografske mjere. No ne smijemo se zavaravati da će se iseljenici vratiti samo zato što ih netko poziva natrag. Država mora pokazati konkretnim potezima da joj je zaista stalo do njih.

Na koje konkretno mjere mislite?

Na oslobađanje od poreza na dobit na tri godine za iseljenike koji otvore tvrtku u Hrvatskoj uz uvjet zapošljavanja minimalno tri radnika. Svaka žena koja sklopi brak treba imati pravo na zajam od 30.000 eura, čiji se iznos otplate smanjuje za trećinu rodi li dvoje djece, odnosno zajam ne mora vratiti rodi li troje djece i više. Višebrojne obitelji trebaju imati nižu stopu poreza, a samci najvišu kao u Njemačkoj. Ministarstvo demografije treba prestrukturirati u Ministarstvo iseljeništva i demografije. Država treba omogućiti doseljavanje Hrvata iz Južne Amerike, u kojoj je nekoliko desetaka tisuća Hrvata pokazalo interes za povratak.

>> VIDEO Cijene nekretnina u Zagrebu pale su i do 20 posto. Evo što kažu stručnjaci

Predsjednik Zoran Milanović
junak našeg doba
Piše Miljenko Jergović: Zoran Milanović, javnost bez medija
Financijska pismenost
NOVA PARADIGMA
Financijska pismenost sve prepoznatija kao ključna životna vještina današnjice
  • pablo35:

    Svi koji misle da će ih Nijemci, Austrijanci i osatli narodi zemalja u koje Hrvati iseljavaju prihvatiti kao ravnopravne sebi u teškoj su zabludi! Pogledajte primjer gradišćanskih Hrvata, doselili su se prije više od 500 godina u Gradišće. U HRT-ovoj ... prikaži još! emisiji "Pozitivno" novinarka austrijske televizije, gradišćanska Hrvatica, je opisala kako je to izgledalo prije 20-ak godina kad je ona išla u školu. Postoje jedna mjerila za Austrijance, a druga za gradišćanske Hrvate, Mađare i ostale. Ona je bila jako uporna i uspjela se izboriti za sebe! Kako je rekla, kada su vidjeli da nisam "bedavna" i da bolje od njih znam i njemački i engleski, onda su me prihvatili. Znači, kao stranac moraš biti barem dvostruko bolji od domicilnog stanovništva da bi dobio istu priliku kao i oni. U suprotnom će ti jedina perspektiva biti rad kao nekvalificirana radna snaga. Pišem iz osobnog iskustva.... i ja sam se izborio za sebe ;-) Ali, bilo bi lijepo kada bi se u Hrvatskoj stvari počele mijenjati na bolje. Dok visokoobrazovani ljudi ne mogu dobiti posao na neodređeno nemamo o čemu pričati.

  • Avatar PahuljicaM
    PahuljicaM:

    Povjesničar i politolog s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta rekao istinu!

  • Slavonija92:

    ne plaća nitko ,realan je ....mnogi se i iz ponosa ne vracaju i bijedno zive za dobar auto samo ,no ni za kruh nemaju kad se vrate u hr sa svojim ili iznajmljenim skupocjenim autom ...naravno da postoje i ljudi ... prikaži još! koji se dobro snalaze bilogdje u svijetu tako i u nje,,,HR je smeće al ne tece ni vani med ni mlijeko ...uvijek si balkanska ,exyu seljačina njemcima kad im ne trebas ,kad trebas onda valjas,,,...