Naslovnica Premium Analize i intervjui

Papa Franjo u svibnju na 'balkanskoj ruti' kršćanstva

Jedno od ključnih obećanja jest da će Katoličku crkvu učiniti crkvom za siromašne
01. siječnja 2019. u 13:01 24 komentara 3571 prikaza
Foto: MAX ROSSI/REUTERS/PIXSELL

Papa Franjo posjetit će 5. i 6. svibnja 2019. gradove Sofiju i Rakovski u Bugarskoj te 7. svibnja Skopje u Makedoniji. Iako su obje većinski pravoslavne zemlje, papa u njih dolazi na poziv njihova državnog vrha i poglavara mjesnih katoličkih crkava, ali i uz suglasnost poglavarâ pravoslavnih crkava.

Zasigurno, papa bi već posjetio i Srbiju kad se tomu posjetu ne bi protivila Srpska pravoslavna crkva (SPC). Nije nevažno da se taj papin posjet najavljuje u vrijeme zategnutih odnosa između Ruske pravoslavne crkve i Carigradskoga patrijarhata zbog “carigradskoga” priznavanja autokefalnosti Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, ali i u svjetlu činjenice da su u tome tzv. „pravoslavnome sporu“ Bugarska pravoslavna crkva (BPC) i Makedonska pravoslavna crkva (MPC) ostale vjerne Carigradskome patrijarhatu, s kojim Sveta Stolica ima izuzetno dobre odnose. Važnost spomenutoga posjeta jest i u tome što će on pridonijeti nastavku „relaksiranja“ odnosa BPC-a i MPC-a, koji su tijekom povijesti često bili veoma zategnuti.

KATOLIČKA CRKVA 'Homoseksualci su ravnopravni članovi Crkve', poručuje njemački isusovac

U sadašnjim okolnostima, MPC će u procesu priznavanja autokefalnosti imati u BPC-u velikog zagovornika, nasuprot SPC-u koji prema tome ima jako negativan stav. A obje te crkve djeluju i u Hrvatskoj temeljem sporazuma s Vladom RH od 29. listopada 2003.
Mnoge je zasigurno iznenadila vijest o papinu posjetu zemljama s tako neznatnim postotkom katolika (u obje zemlje manje od 1%). Međutim, taj posjet znak je svekolike brige pape Franje za manjinske katoličke zajednice, posebno na prostorima na kojima je kršćanstvo u Europi počelo „hvatati“ svoje korijenje, o čemu se moglo čuti na Studijskome danu „Katolička Crkva u Makedoniji kroz svoju povijest“ održanom u Skopju 10. studenoga 2018. godine.

Iz podnesenih izlaganja saznajemo da je rimsku pokrajinu Makedoniju apostol Pavao dvaput posjetio između 56. i 58. godine i da je u Filipima – u kojima je prva osoba koja je prihvatila kršćanstvo na tome području bila žena imenom Lidija s obitelji – osobno uspostavio prvu kršćansku općinu u Europi uopće, odakle će zapravo kršćanstvo „balkanskom rutom“ stići u Europu. Ne čudi stoga da je još u IV. stoljeću, neposredno nakon Milanskog edikta kojim je 313. kršćanstvo priznato kao ravnopravna religija ostalim religijama Rimskoga Carstva, osnovana Makedonska biskupija u sklopu prefekture Ilirik.

Papa Franjo Urbi et orbi Papa Franjo: Različitosti su bogatstvo, a ne opasnost

No, unatoč tome, mnogi kod kojih pojam Balkan izaziva negativne asocijacije teško prihvaćaju činjenicu da je širenje kršćanstva među Slavenima, kojima bismo i mi kao narod trebali pripadati, počelo upravo s ovih makedonskih, odnosno balkanskih područja, da je zapravo Balkan, uzevši u obzir snažnu grčku kulturu, izvorište europske civilizacije i kulture. Naime, u IX. stoljeću temelje slavenske kulture postavit će solunska braća Ćiril i Metod. Oni će slavenskim narodima, a time i Hrvatima, prenijeti temeljne postavke kršćanske vjere na njihovu jeziku i pismu.

A koliko je ta južnobalkanska kršćanska „misijska ruta“ važna za hrvatske i europske katolike govori i to da su braća Ćiril i Metod proglašena zaštitnicima Hrvatsko-slavonske metropolije, da su hrvatski franjevci jednu od svojih provincija nazvali njihovim imenom, da je papa Ivan Pavao II. njih dvojicu, uz sv. Benedikta, proglasio suzaštitnicima Europe, a u prosincu 2004. ustanovio je na prostoru bivše Jugoslavije Međunarodnu biskupsku konferenciju sv. Ćirila i Metoda koja obuhvaća ne samo katolike Srijemske nego i Skopske (nad)biskupije, koja je – iako osnovana još 1656., a ukinuta 1924. – ostala sufraganska Vrhbosanskoj metropoliji. Iako grkokatolici imaju svoju vlastitu Strumičko-skopsku eparhiju koja je izravno podložna Svetoj Stolici, oni i rimokatolici unatoč tome imaju u istoj osobi zajedničkoga dijecezanskog biskupa.

Papa Franjo VEČERNJA MISA Papa Franjo: Sjetite se siromašnih i ne budite materijalisti

Sve nam to govori da će nadolazeća godina biti po mnogočemu uistinu nova i posebna za mnoge katolike, posebno u Bugarskoj i Makedoniji. Svojim putovanjima u te zemlje papa Franjo pokazuje da je neumoran u izvršavanju svojih najvažnijih „izbornih obećanja“, među kojima i onoga da on Katoličku crkvu želi učiniti crkvom za siromašne, crkvom koju će moći prihvatiti i smatrati svojom i katolici u rubnim područjima svijeta, posebno oni katolici koji se zbog svoje „rubnosti“ osjećaju ostavljeni i zaboravljeni, crkvu u kojoj će njezini svećenici i biskupi htjeti napustiti tople odaje i doći među vjernike i ohrabriti ih da ne sustanu u ispovijedanju svoje vjere u okolnostima koje im zbog niza demografskih, ekonomskih, političkih razloga nisu nimalo naklonjene.

Da, takav je papa Franjo! Moto njegova posjeta makedonskim katolicima glasi: Ne boj se, malo stado! (Lk, 12,32)! On tim katolicima neće nositi teško i njima nerazumljivo teološko mudroslovlje, kao što su to dosad znali činiti mnogi pape šaljući im uz to i svoj apostolski blagoslov po „golubu pismonoši“, nego će doći među njih i čuti izravno od njih kako im je. No neće doći samo njima kako bi ih time učinio izdvojenim u odnosu na većinsko stanovništvo. On će doći svim građanima tih zemalja kao donositelj ekumenskog i međuvjerskog dijaloga, kao što je to učinio i prigodom posjeta Bosni i Hercegovini, u Sarajevu 2015.

Papa Franjo urbi et orbi Papin Božić: Čestita samo na talijanskom, a ukinuo je i ritual ljubljenja ruku i klečanja

Iako su mnogi očekivali da će se on tada obraćati isključivo Hrvatima katolicima, on to nije učinio. Donio je poruku mira svima baš zato da bi se Hrvati katolici u toj lijepoj i ziratnoj zemlji osjećali jednakopravni i jednakovrijedni kao i ostali njihovi sugrađani drukčijega vjerozakona. Toliko je njegov posjet bio inspirativan za mnoge sarajevske muslimane da su na Baščaršiji izrađivali i nudili suvenire s njegovim imenom. A kardinalu Vinku Puljiću bit će to prilika da drugi put bude domaćin papi Franji, ovaj put u Skopju. Bude li papa Franjo na putu za Sofiju prelijetao teritorij Republike Hrvatske, zacijelo će poslati i svoj “očinski blagoslov” građanima Republike Hrvatske i njezinim državnim i crkvenim poglavarima.

Uber
Usluga prijevoza
Ispovijesti sa stražnjih sjedala: Aplikacija koja nam je spasila glavu
  • Avatar white socks
    white socks:

    Ovaj papa da je pravi Papa nikako ne bi išao tamo u trenutku sukoba moskovskog i carigradskog patrijarha i stavljao se na stranu ovog potonjeg. Trebao bi biti neutralan. No, papan kao jurišnik globalizacije mora odraditi svoj posao zbog kojeg ... prikaži još! je i postavljen, globalizacija.

  • koki:

    Neka njegova svita analizira tko ga favorizira a tko ga kritizira i neka iz toga izvuce zakljucke. Kad te mrzitelji hvale onda.......

  • paklarcanin:

    Sto ne posjeti i Kaldijske katolike u Iraku ili Koptik katolike u Egiptu ili katolike u Pakistanu? Malo trta aa?