Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izabrana je ovog tjedna za glavnu tajnicu Vijeća Europe, organizacije koja broji 47 država šire europske regije i čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države.
Za mnoge u javnosti vaša je pobjeda došla kao iznenađenje, velikim dijelom zato što vas se doživljava kao vrlo samozatajnu ministricu. Činilo se kao da ste izbjegavali istupati u javnosti i iznositi stavove. Znate li za daj dojam i hoćete li na novoj dužnosti biti vidljiviji?
Mislim da ovaj rezultat govori sam za sebe. Što se tiče budućeg posla, glavne tajnice Vijeća Europe, nastavit ću ga raditi predano, kao i svaki posao do sada.
Marija Pejčinović Burić primila čestitke od članova Parlamentarne skupštine Vijeća Europe
Vijeće Europe – iako je najstarija paneuropska organizacija i obavlja važan posao u zaštiti sloboda, ljudskih prava i vladavine prava – nije toliko poznato, a često ga se miješa s i s institucijama EU. S druge strane, svi znaju za Europski sud za ljudska prava, nadnacionalni sud koji je osnovao upravo VE. Što će zapravo biti vaš posao kao čelnice te organizacije?
Vijeće Europe je temeljna institucija u Europi, ali i šire, za jačanje i promidžbu ljudskih prava, demokracije i vladavine prava, koja se sastoji od 47 država članica i obuhvaća više od 830 milijuna stanovnika. Ta činjenica govori o važnosti uloge glavnog tajnika, posebno u svjetlu izazova s kojima je duže vrijeme suočena Europa i Vijeće Europe. Kao čelnica Vijeća Europe predstavljat ću organizaciju te biti odgovorna za ukupno strateško upravljanje, što uključuje strateško planiranje te upravljanje programom aktivnosti i proračunom organizacije.
Također, bit ću odgovorna Odboru ministara, koji se sastoji od ministara vanjskih poslova 47 država članica, za rad Glavnog tajništva čija je zadaća provedba utvrđenog programa aktivnosti. Moja je zadaća osigurati da se Statut Vijeća Europe poštuju, da ga poštuju i same države članice i u sklopu same organizacije, posebno u odnosu na temeljni cilj Vijeća Europe, koji je zacrtan u njegovu Statutu, a to je jačanje jedinstva država članica radi očuvanja i ostvarivanja zajedničkih ideala i načela te pospješivanja gospodarskog i socijalnog razvoja kroz međuvladin dijalog i dogovor o zajedničkim aktivnostima prema daljnjem jačanju ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Što vama osobno znači izbor na dužnost glavne tajnice, a što on znači za Hrvatsku?
Za mene to je svakako kruna karijere i svega onog sto sam do sada radila. Hrvatskoj je to veliko međunarodno priznanje i izvrsna prilika za promociju te je dodatno ojačala našu vidljivost i vanjskopolitički angažman, a ostvareni rezultat izniman je uspjeh za našu diplomaciju. Ne treba zaboraviti i odličan dojam koji je Hrvatska ostavila tijekom svog predsjedanja Odborom ministara Vijeća Europe (od svibnja do studenog 2018. godine), prvog u 22 godine kako je Hrvatska članicom ove međunarodne organizacije. Činjenica da je Hrvatska dobila ovako važno, možda i najvažnije mjesto na međunarodnoj razini od svoje neovisnosti, istodobno ispunjava i obvezuje.
Plaća, prema medijima, iznosi više od 300 000 eura godišnje, što nije mali iznos.
Zadnjih šest mjeseci od trenutka nominacije za glavnu tajnicu fokus je bio na tome kako što bolje predstaviti kandidaturu i pridobiti povjerenje država članica VE i parlamentarnih zastupnika PSVE. Statusnim pitanjima se nisam bavila, a ona su standardna za tu poziciju.
S čije je strane došla inicijativa za vašu kandidaturu, vaše ili premijera?
Nominaciju za izbor glavnog tajnika Vijeća Europe formalno mora donijeti država članica te zahvaljujem predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću na inicijativi i ukazanom povjerenju. Na razini Vlade je, s obzirom na zapažene rezultate i sveukupno izvrstan dojam ostvaren tijekom našeg prvog predsjedanja Odborom ministara Vijeća Europe, zaključeno da se ovaj uspjeh i momentum može odlično iskoristiti za daljnje pozicioniranje Hrvatske u međunarodnom okruženju. Zato je Vlada početkom godine uputila moju kandidaturu za dužnost glavne tajnice Vijeća Europe.
Tko vam je javio rezultat glasovanja i je li vas on iznenadio? Prije toga, nitko se nije usudio davati prognoze, smatrajući da su vama i vašem protukandidatu šanse gotovo podjednake.
Prema uobičajenom postupku, Tajništvo Parlamentarne skupštine je, nakon prebrojavanja glasova, prvo o rezultatima izbora izvijestilo kandidate, a nakon toga je rezultat izbora i službeno objavljen u Parlamentarnoj skupštini. Pobjeda me nije iznenadila, budući da su razgovori posljednjih tjedana sve više upućivali na pozitivan ishod. Međutim, ovako uvjerljiva pobjeda i značajna razlika u glasovima bila je ugodno iznenađenje i potvrda dobre i promišljene odluke Vlade o upućivanju hrvatske kandidature, kao i potvrda uspješnosti hrvatske diplomacije.
Što je bilo presudno za tako premoćnu pobjedu? Koliko je pomogao angažman premijera?
Posebno me veseli da je potpora došla sa svih strana, iz raznih klubova: od matičnog kluba Europske pučke stranke koji je svesrdno podržao moju kandidaturu, do potpore ostalih političkih skupina, što daje snagu budućoj funkciji, i dodatnu odgovornost.
Bilo je iznimno važno upućivanje zajedničkog pisma premijera Plenkovića i predsjednika Europske pučke stranke Daula svim predstavnicima Europske pučke stranke u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Dodanu vrijednost ovoj pobjedi daje i snažan angažman žena u Parlamentarnoj skupštini što me osobito ohrabruje i potiče na daljnji angažman jačanja uloge žena u društvu.
Glasovanje je tajno, no jeste li uspjeli doznati tko vam je pružio potporu? Kako su glasovali susjedi? Prema brojkama, očito ste uspjeli pridobiti glasove i izvan kruga Europske pučke stranke, a imamo informaciju i da je, primjerice, većina ruskih zastupnika dala glas vama.
Glasovanje je tajno. Potpora je zaista bila široka, ali se kao i u svim izborima, do posljednjeg trenutka nije mogao znati rezultat.
Takav rezultat i široka potpora ojačava vaš mandat u vrijeme kad se VE suočava s nekim izazovima. S dijelom njih ste se susreli za predsjedanja Odborom ministara, posebice oko odnosa prema Rusiji, kada je nastao raskol između PACE-a i Odbora ministara. Koje je vaš stav oko Rusije? Kojim ćete se drugim izazovima morati posvetiti?
Moj izbor za glavnu tajnicu širokom potporom članova Parlamentarne skupštine, posebno u vrijeme ozbiljnih izazova za Vijeće Europe, zasigurno značajno ojačava moj mandat jer je velika većina zastupnika svojim glasom potvrdila moju viziju budućnosti organizacije i strategiju njezinog osnaživanja za učinkovito suočavanje sa sadašnjim i budućim izazovima.
Moj stav o pitanju Rusije je vrlo jasan. Statutarna prava svake države članice u odnosu na pravo glasa i sudjelovanja, pa tako i Rusije, moraju se u potpunosti poštovati. Isto tako, Rusija je dužna u potpunosti poštovati svoje obveze koje proizlaze iz članstva. Za rješenje vrlo ozbiljne političke i institucionalne krize u kojoj se našlo Vijeće Europe, ključan je konstruktivan dijalog i kompromis svih uključenih strana.
Parlamentarna skupština i Odbor ministara su pojačanim dijalogom i političkom voljom usvojili vrlo važne odluke i otvorili put prema rješavanju krize. Sad je red na Rusiji da ispuni svoje statutarne obveze i pokaže vlastitu posvećenost očuvanju Vijeća Europe, njegovih temeljnih vrijednosti i jedinstvenog pan-europskog pravnog prostora koji su države članice zajednički gradile i unaprjeđivale punih 70 godina.
Kada je riječ o drugim temama radit ću na borbi protiv diskriminacije i nejednakosti, jačanju prava ranjivih društvenih skupina, kao što su djeca, mladi i žene. Također ću raditi na jačanju civilnog društva, borbi protiv korupcije, te razvijanju standarda i pravnog okvira u odnosu na nove izazove na području ljudskih prava koji dolaze s razvojem novih tehnologija i umjetne inteligencije. Izazovi su brojni, treba dalje inzistirati na potrebi pune provedbe Europske konvencije za ljudska prava te žurnoj i dosljednoj provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava. Posvetit ću se nastavku daljnje reforme Vijeća Europe s ciljem učinkovitijeg pružanja ekspertize organizacije državama članicama u jačanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava.
Svi hrvatski zastupnici su vas podržali. Kako to komentirate? Bi li to trebala biti praksa kod ovakvih kandidatura? Naime, mnogi su zamjerali tadašnjoj vladi HDZ-a kad nije podržala kandidaturu Vesne Pusić za glavnu tajnicu UN-a?
Ponosna sam na potporu i angažman hrvatskih zastupnika u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe te im svima zahvaljujem na posvećenosti.
Vijeće Europe je identificiralo neke probleme Hrvatske, od pravosuđa, posebice stanja u zatvorima, do tretmana migranata. Slažete li se s tim ocjenama?
Jedan od ključnih elemenata konvencijskog sustava Vijeća Europe je ostvarivanje nadzora provedbe relevantnih obveza i standarda u državama članicama, posebice provedbe Europske konvencije o ljudskim pravima i Europske socijalne povelje - dva ključna pravna instrumenta Vijeća Europe na području ljudskih prava - te provedbe drugih specifičnih obveza iz članstva. Nadzorna tijela organizacije djeluju prema svim državama članicama, pa tako i u odnosu na Hrvatsku i provode, periodični nadzor, s ciljem utvrđivanja eventualnih nedostataka i daju preporuke za njihovo otklanjanje, te pružaju stručnu pomoć državama članicama za učinkovitu provedbu preporuka. Hrvatske nadležne institucije uzimaju vrlo ozbiljno preporuke stručnih tijela Vijeća Europe i uz njihovu pomoć posvećeno radi na ispunjavanju svih preporuka.
Odlazite uoči hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Kako će se vaš odlazak odraziti na predsjedanje?
Iz profesionalnih razloga mi je žao što sljedeće godine neću biti dio tima za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a. No, u predsjedanju vrlo intenzivno sudjeluje niz ministara, kao i njihovi timovi te sam uvjerena da će oni vrlo dobro odraditi svoj posao.
Koga vidite kao svog nasljednika? Jeste li već o tome razgovarali s premijerom?
Nismo razgovarali o tome. Premijer Plenković će donijeti odluku na vrijeme.
Koliko je pripremljeno predsjedanje? Ostavljate li, kao što neki tvrde, vruć krumpir u tuđim rukama?
Pripreme idu dobro. Još sam tu neko vrijeme i nastavit ću zajedno s cijelim timom raditi na pripremama za predsjedanje.
Mandat ministrice trajat će nešto više od dvije godine. Jeste li zadovoljni učinjenim? Što biste izdvojili kao najveće uspjehe, ali i neuspjehe. Primjerice, do kud se došlo s rješavanjem otvorenih pitanja sa susjednim državama, posebno sa Srbijom?
Hrvatska je izrazito aktivna na vanjskopolitičkom planu, u protekle dvije godine naš je položaj na globalnoj i europskoj razini bitno promijenjen i osnažen. Uz aktualne pripreme za predsjedanje Vijećem EU-a redovito radimo na bilateralnom i na multilateralnom planu: jačamo bilateralne odnose s brojnim državama po cijelomu svijetu, posebno sa svojim partnerima i saveznicima u Europskoj uniji i NATO-u.
U skladu s našim gospodarskim prioritetima širimo diplomatsko-konzularnu mrežu. Za vrijeme mog mandata otvorili smo veleposlanstva u Južnoj Koreji, Kazahstanu i Azerbajdžanu, a očekuje nas otvaranje predstavništva u Dubaiju. Ove godine obilježavamo deset godina članstva Hrvatske u NATO-u, najsnažnijem vojno-političkom Savezu. Danas je Hrvatska aktivan i vjerodostojan saveznik koji daje značajan doprinos aktivnostima Saveza. Osobito se to vidi kroz sudjelovanje u operacijama i misijama NATO-a. Nastavljamo biti aktivni u tijelima Ujedinjenih naroda, a posebno se ističe članstvo u Vijeću za ljudska prava, koje nam završava ove godine.
Nastavljamo raditi na ispunjavanju vanjskopolitičkih prioriteta: ulasku u Schengen, eurozonu i OECD. Uz zajednička postignuća tijekom našeg prvog i vrlo uspješnog šestomjesečnog predsjedanja Odborom ministara Vijeća Europe, u prošloj godini predsjedali smo i Srednjoeuropskom inicijativom. Daljnji rad na razvijanju dobrih odnosa sa susjednim državama i rješavanje otvorenih pitanja jedan su od naših glavnih prioriteta. Hrvatska ulaže i nastavit će ulagati znatne napore i aktivno raditi na rješavanju tih pitanja. Naš je načelni stav da se otvorena pitanja između država trebaju rješavati bilateralno. Ipak, predsjedanje Vijećem Europske unije jedan je od naših najsloženijih međunarodnih projekata do sada. Predsjedanje preuzimamo u složenim okolnostima za EU – dogovora oko novog proračuna za sedmogodišnje razdoblje te reguliranje odnosa Europske unije i Ujedinjene Kraljevine.
Objavili ste da ste razočarani nakon što su ministri vanjskih i europskih poslova zemalja članica odgodili odluku o eventualnom početku pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom za listopad ove godine i to bez jasnih naznaka da će i tada donijeti pozitivnu odluku. Zašto sa sklonim državama tu odluka niste blokirala? Neki će reći da se niste željeli nikome zamjeriti prije glasovanja u PACE-u. No ako je europski put država jugoistočne Europe jedna od stvari na kojima ćemo raditi tijekom predsjedanja, pa i kroz organizaciju summita, kakvu to poruku šaljemo?
Zaključci Vijeća EU na području proširenja usvajaju se konsenzusom, te njihovom usvajanju prethodi dugotrajan i često težak proces konzultacija i usuglašavanja, što je Hrvatska iskusila i tijekom svojeg pristupnog procesa. Hrvatska se čvrsto i dosljedno zalaže za očuvanje politike proširenja u fokusu aktivnosti institucija EU kao i za očuvanje dinamike procesa pristupanja te nedvosmisleno podržava što skorije otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Proširenje EU imat će prominentno mjesto i među prioritetima predstojećeg predsjedanja Hrvatske Vijećem EU u prvoj polovici 2020, a od sastanka na vrhu EU-Zapadni Balkan svakako očekujemo reafirmaciju zajedničke opredijeljenosti kako EU članica tako i država Jugoistočne Europe za nastavak politike proširenja utemeljene na dosljednom ispunjavanju relevantnih kriterija. U tom kontekstu očekujemo i konkretne institucionalne odluke i korake na planu ostvarivanja daljnjeg napretka država regije prema članstvu u EU.
Hoće li biti problema s predsjedanjem - već sad se iz nekih diplomatskih predstavništava u svijetu povlače ljudi. Koliko će to utjecati na rad diplomacije?
Reorganizacijom ćemo dobro posložiti sustav i to neće utjecati na redovne diplomatske poslove u našoj diplomatsko-konzularnoj mreži.
Kako komentirate kritike da je Hrvatska sadašnjem državnom vrhu, pa i vama, samo odskočna daska za pozicije u međunarodnim organizacijama?
To su vrlo paušalne ocjene onih koji nisu sudjelovali u procesu pridruživanja Hrvatske europskim ili međunarodnim organizacijama, niti razumiju dodatnu vrijednost koju međunarodnoj poziciji i gospodarstvu naše zemlje donosi članstvo i naš aktivan rad u EU, Vijeću Europe, NATO- u i drugim organizacijama. U 30 godina radnog staža, čiji sam najveći dio odradila u Hrvatskoj - kao članica pregovaračkog tima za članstvo RH u EU, saborska zastupnica, državna tajnica za europske poslove u dva mandata, ministrica vanjskih i europskih poslova te potpredsjednica Vlade pokazala sam posvećenost radu u Hrvatskoj.
Nema doduše neugodnih pitanja, ali zato su tu neugodni odgovori. Prioritet- proširenje na “regiju” iako to sve manje članica EU želi. Briga o “ljudskim pravima”, ustvari podrška pojedincima i udrugama koje razaraju društvena tkiva europskih zemalja. Baratanje novcem i raspodjela istog zemljama članicama. Baš me zanima koliko će udijeliti zemlji koja ju je kandidirala (namjerno ne kažem domovini). Ah da, i plaćica od 300.000 € godišnje, o tome jadna sve ovo vrijeme nije stigla razmišljati. Ma gdje samo nađu ovakve patriotski odgojene individue?