Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Građani neka sami počnu sanirati štetu, a trošak će im se priznavati naknadno

Konačni prijedlog zakona bi idućeg tjedna trebao biti predstavljen u Saboru. Ključnu operativnu ulogu u provedbi obnove pritom će imati Fond za obnovu koji će se formirati neposredno nakon usvajanja zakona
31. kolovoza 2020. u 17:30 9 komentara 1326 prikaza
Darko Horvat
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Iz Ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrta u Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Bivši ministar jednog resora i aktualni drugoga jest HDZ-ovac Darko Horvat, političar rodom iz Donje Dubrave u Međimurju, koji nam je otkrio kako se prilagođava na novu poziciju, koji su mu najveći izazovi u ovom mandatu, ali i što najviše pamti iz prijašnjeg. No u međuvremenu je završio i u samoizolaciji nakon što je njegova pomoćnica dobila pozitivan nalaz na koronavirus pa je stoga i ovaj razgovor obavljen virtualnim putem. Horvat odmah na početku ističe kako se osjeća dobro, nema nikakvih simptoma i nada se da će tako i ostati. Za vikend ga čeka još jedan test, a cilj mu je što prije vratiti se u radnu svakodnevicu jer ga, kaže, čeka važna zadaća, a to je predstavljanje konačnog prijedloga Zakona o obnovi u drugom čitanju u Saboru.

Darko Horvat COVID-19 Horvatova pomoćnica pozitivna na koronavirus, ministar je u samoizolaciji

Kako teče prilagodba na novi resor?

S obzirom na važnost donošenja ovog zakona u što bržem roku, vremena za prilagodbu praktički i nije bilo. Također, radimo na još nekoliko važnih stvari, a to je, prije svega, osiguravanje novog adekvatnog smještaja za sve građane koji trenutačno žive u Studentskom domu „Cvjetno naselje“, osiguravanje sredstava za nastavak projekta subvencioniranja stambenih kredita za mlade obitelji, a tu je i projekt energetske obnove obiteljskih kuća. Istovremeno se bavimo izradom akcijskih planova i definiranjem prioriteta vezanih uz trošenje sredstava iz Fonda solidarnosti namijenjenih sanaciji šteta uzrokovanih potresom, kao i odobrenog zajma Svjetske banke koji ćemo iskoristiti za sanaciju šteta na školama i bolnicama. Naravno, s obzirom na dosta širok resor koji uz prostorno uređenje i graditeljstvo sada obuhvaća i upravljanje državnom imovinom, ima tu još mnogo projekata koji su za sad ipak u drugom planu, ali će i oni vrlo skoro doći na red.

Unatoč tome što se bili na čelu drugog ministarstva, hoće li vam dosadašnje iskustvo biti od koristi?

Meni je ovo treći ministarski mandat, tako da se određenog iskustva u vođenju sustava već skupilo te sam siguran da ću bez neke potrebne vremenske prilagodbe i u ovom novom resoru moći dati svoj doprinos.

Jeste li razgovarali sa svojim prethodnikom, bivšim ministrom Predragom Štromarom. Je li vas na nešto posebno upozorio ili uputio?

S kolegom Štromarom dosta sam surađivao tijekom cijelog proteklog mandata s obzirom na to da su naši resori imali dosta dodirnih točaka. Također, dolazimo iz iste izborne jedinice pa se već dosta dugo i dobro poznajemo. Naravno da me prilikom primopredaje upozorio na neke boljke unutar samog resora, ukazao na one stvari koje bi možda mogle biti bolje, ali i prezentirao neke dobre projekte na kojima se radilo u proteklom mandatu, a koje ćemo i u idućem razdoblju nastaviti provoditi. Već sam nekoliko puta rekao da zagovaram politiku kontinuiteta, pogotovo u onim projektima koji su se pokazali dobrima i nema nikakvog razloga da s njima ne nastavimo dalje.

VIDEO Darko Horvat: Postoji strah da nećemo imati dovoljno radnika za obnovu Zagreba

Vrući krumpir koji ste preuzeli jest obnova Zagreba, za što je ključno donošenje Zakona o obnovi. Kako napreduje taj proces?

Donošenje Zakona o obnovi nije samo prioritet ovog Ministarstva već i cijele Vlade. Upravo smo zbog njegove važnosti odlučili da u saborsku proceduru idemo kroz dva čitanja. Konačni prijedlog Zakona usvojen je na sjednici Vlade ovog tjedna te očekujemo da ćemo ga predstaviti u Saboru na izvanrednoj sjednici tijekom idućeg tjedna. Odmah nakon izglasavanja i objave u Narodnim novinama krećemo s njegovom provedbom, formiranjem Stručnog savjeta i Fonda za obnovu, a paralelno započinjemo i sa zaprimanjem zahtjeva za obnovu temeljem kojih će ministarstvo izdavati odluke osnovom kojih će građani moći započeti obnovu svojih nekretnina, uz predložene modele sufinanciranja.

Koje su ključne točke tog zakona?

Rekao bih da je jedna od ključnih stvari distinkcija onoga što se smatra konstrukcijskom, a što cjelovitom obnovom. Već smo u prvom čitanju najavili da država ulazi u organizirani konstrukcijski dio obnove sa sufinanciranjem 60% iznosa, dok bi preostalih 40% ravnomjerno trebali podijeliti jedinice lokalne i regionalne samouprave te privatni vlasnici. To se, dakako, odnosi na prvu i za stanovanje nužnu nekretninu. Preostale nekretnine u svom vlasništvu građani će obnavljati uz veću participaciju. Novi važan moment je uvođenje socijalnog kriterija uz pomoć kojeg će se odrediti u kojim će slučajevima država pokriti i ovih 20% iznosa konstrukcijske obnove koje su dužni osigurati sami građani. Međutim, ovdje je još jednom važno napomenuti da su privatni vlasnici ili suvlasnici dužni sami financirati ostatak, odnosno razliku do cjelovite obnove. Država, Grad Zagreb te dvije županije same će u stopostotnom iznosu financirati cjelovitu obnovu zgrada javne namjene čije su oni vlasnici ili osnivači.

Zašto je ovaj zakon, po vašem mišljenju, podigao toliko prašine i među građanima i među strukom te političarima?

Od samog smo početka bili svjesni da će oko ovog zakona biti određenih prijepora te različitih stavova i mišljenja. No naš je cilj bio da se ovaj zakon donese što brže te da on bude pravedan i provediv na terenu. Bilo je i nekih dobrih prijedloga oporbe od kojih smo veliku većinu i uvažili te ih uvrstili u sam zakon. Upravo zbog toga se nadam da će on u svom drugom čitanju u Saboru biti usvojen uz što širi konsenzus svih političkih opcija, ali i uz suglasnost Grada Zagreba i županija na čijem prostoru će se primjenjivati.

Ministarstvo uprave, kojem je na čelu Ivan Malenica, pripremilo je odgovor Boži Petrovu koji potpisuje Vlada mogućnost rasprave na daljinu Malenica najavio izmjene Zakona o parničnom postupku i komentirao svoje iskustvo s koronavirusom

Kakva su financijske procjene, ima li dovoljno novca za obnovu?

Prema metodologiji izračuna koju smo bili dužni napraviti kako bismo aplicirali za sredstva iz Fonda solidarnosti EU, ukupna šteta od potresa procijenjena je na oko 86 milijardi kuna. Međutim, prema našoj vlastitoj procjeni onoga što će se obnavljati po metodologiji koju definira ovaj zakon, procjena potrebnih financijskih sredstava kreće se na razini od 42 milijarde kuna. No isto tako je važno za shvatiti kako je ta procjena napravljena za slučaj da država sve nekretnine privatnog karaktera financira u omjeru 60:20:20, a s obzirom na uvedene nove omjere financiranja druge i svake sljedeće nekretnine, vjerujem da bi taj iznos, barem što se tiče financiranja države, mogao biti i nešto manji od toga. Već smo do sad putem različitih izvora europskih i svjetskih financijskih institucija te Fonda solidarnosti EU osigurali više od 1,2 milijarde eura, dakle oko 10 milijardi kuna. Aktivno tražimo i neke druge moguće izvore financiranja, poglavito unutar novoodobrenog Višegodišnjeg financijskog okvira te Programa oporavka Europske unije.

A što će biti s ljudima koji su ostali bez krova nad glavom te trenutačno žive u studentskim domovima?

Pitanje smještaja ljudi koji u ovom trenutku ne mogu boraviti u svojim stanovima počeli smo rješavati na tri različita načina. Jedno je smještaj u državnim i gradskim stanovima koji nisu oštećeni i pogodni su za stanovanje. Drugo će biti subvencioniranje najamnina u stanovima koje građani sami pronađu, naravno uz određene kriterije onoga što se i koliko može sufinancirati. Treće je pronalazak novog privremenog smještaja s više stambenih jedinica, nalik onome u Studentskom domu „Cvjetno naselje“, a koji će zadovoljavati sve potrebne uvjete. Najizglednija opcija za to u ovom trenutku je hostel Arena u Zagrebu, a vjerujem da ćemo idućeg tjedna imati konačno rješenje i za to, pa da možemo započeti s procesom premještaja ljudi u njihov novi privremeni smještaj. Najveći dio sredstava koji će nam biti potreban kako bismo financirali sve navedeno bit će nam dostupan iz već spomenutog Fonda solidarnosti.

Što je s onima koji žive u svojim stanovima, ali nemaju sve uvjete poput tople vode i grijanja. Kako će dočekati zimu?

Za sanaciju dimnjaka, krovova, zabatnih zidova, liftova i stubišta Vlada je već osigurala 100 milijuna kuna unutar državnog proračuna. Dodatnih 41 milijun kuna za sanaciju dimnjaka te nabavu i ugradnju kondenzacijskih bojlera osiguran je na proračunskim stavkama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Stoga pozivam građane da sami krenu sa sanacijom, a trošak će im se nakon kontrole računa priznavati naknadno. Također, svima koji su već započeli konstrukcijsku obnovu izradom projektne dokumentacije priznavat ćemo trošak unutar maksimalno dozvoljenih cijena projekta, materijala i ugovorenih radova, a nakon tehničko-financijske kontrole i pregleda pripadajućih troškovnika.

Potres u Zagrebu nedoumice iz dokumenta Ključne točke Zakona o obnovi

Jeste li već ostvarili komunikaciju s Gradom Zagrebom, jeste li uspjeli pronaći zajednički jezik?

S Gradom Zagrebom komuniciramo na dnevnoj razini, uz dodatne koordinacije na stručnoj razini, što je i neophodno s obzirom na to da je najveći dio štete vezan upravo uz područje glavnoga grada. Uostalom, zajedno smo i odabrali novu lokaciju privremenog smještaja za sve one koji će do 15. rujna morati napustiti Studentski centar, naročito zbog skorog početka akademske godine, a pri tome će se logistika Grada Zagreba besplatno uključiti u proces njihova premještaja, što nam puno znači.

Može li se u ovom trenutku govoriti o nekom vremenskom okviru obnove?

To je vrlo nezahvalno govoriti i predviđati jer će sama obnova ovisiti o mnogo faktora – od pripreme projektne dokumentacije, tehničko-financijske kontrole, ugovaranja potrebnog materijala i radova, pa sve do realizacije same obnove. Pri tome moramo uzeti u obzir činjenicu kako neće sve teći glatko te da će izvođači i nadzor zasigurno nailaziti na probleme u samom procesu izvedbe radova, a koji možda neće biti uočeni u fazi projektiranja. Kad u takvu računicu dodamo brojku od otprilike 25 tisuća nekretnina, sigurno je da ovdje govorimo o dugogodišnjem procesu. No upravo smo i u zakonu regulirali neke stavke koje će doprinijeti tome da se čitav proces maksimalno pojednostavni i ubrza, a svi potrebni administrativni rokovi maksimalno skrate. Ključnu operativnu ulogu u provedbi obnove pritom će imati Fond za obnovu koji će se formirati neposredno nakon usvajanja samog zakona.

Dok jedni domove obnavljaju, drugi tek kupuju prvu nekretninu, pri čemu se mnoge mlade obitelji odlučuju na korištenje subvencioniranih stambenih kredita. Proteklih je godina u ovo vrijeme javni poziv već bio objavljen, kakvi su planovi za ovu godinu?

Svjesni smo da vlada veliki interes za ovu mjeru i zbog toga smo morali pričekati s njenom objavom sve do trenutka osiguranja sredstava koja su nam potrebna do kraja ove godine. No početkom ovog tjedna upućen je javni poziv kreditnim institucijama za dostavu njihovih ponuda u vidu kamatnih stopa, koje očekujemo primiti do 1. rujna, nakon čega će uslijediti obrada i analiza te sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji. To je proces koji će trajati najviše tjedan dana nakon čega ćemo na web-stranicama ministarstva i APN-a objaviti popis odabranih banaka s pripadajućim uvjetima kreditiranja. Tad ćemo krenuti s objavom javnog poziva za građane što će označiti da svu potrebnu dokumentaciju mogu početi dostavljati prema bankama. Očekujem da to bude otprilike 14. rujna, a da predaja gotovih zahtjeva prema APN-u započne dva tjedna kasnije, dakle oko 28. rujna.

VIDEO Potres u Zagrebu

Riječ je o projektu koji je započeo vaš prethodnik i prema zakonu bi trebao trajati do ove godine. Hoćete li ga nastaviti?

S obzirom na dosadašnji dobar odaziv, želja nam je s ovim projektom nastaviti i u idućim godinama za što ćemo prvo morati izmijeniti postojeći zakon koji predviđa provedbu ove mjere do kraja 2020 godine. Također, očekujući nastavak trenda od otprilike 2500 do 3000 zahtjeva po pozivu, u sljedećoj proračunskoj godini morat ćemo osigurati gotovo 195 milijuna kuna za subvencije kredita mladim obiteljima.

Što se tiče državne imovine, kakvi su vaši stavovi o upravljanju njome?

Osobno smatram da bi država svoju imovinu, prvenstveno infrastrukturu, trebala koristiti za obavljanje svoje primarne zadaće. Svu preostalu imovinu koja joj nije nužno potrebna trebala bi staviti u funkciju gospodarskog rasta i povećanja standarda građana. Upravo zbog toga, u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, želimo unaprijediti zakonodavni okvir kojim ćemo državnu imovinu moći jednostavno i bez naknade staviti poduzetnicima na raspolaganje, barem prvih deset godina dok traje njegov investicijski ciklus, svjesni činjenice da poduzetnik isto većinom financira iz kreditnih sredstava. Slične prijedloge imam i za neke druge resore, kako bi državna zemljišta i poslovni prostori što prije pronašli svoje vlasnike u privatnom sektoru i bili iskorišteni u svrhu gospodarskog rasta.

Što s trgovačkim društvima u kojima država ima vlasnički udio?

Trgovačka društva u kojima država ima neznatni udio vlasništva te u kojima nema nikakav utjecaj na donošenje poslovnih odluka, prioritetno treba privatizirati i izaći iz vlasničke strukture. Jasno trebamo odrediti koja su nam društva od strateškog interesa i u njima moramo imenovati uprave koje će znati upravljati tim društvima u interesu RH. U društvima koja za državu nisu od strateškog interesa svoju vlasničku strukturu država treba zamijeniti strateškim partnerstvima onih koji će dokapitalizacijom osigurati likvidnost i razvoj društva, ne nužno u djelatnosti kojom se društvo trenutačno bavi.

Zagreb: Pogled iz zraka na  Trg bana Josipa Jelačića ZAMJERKE NA ZAKON O OBNOVI I solidarnost je na kušnji: Trebaju li siromašni dijelovi Hrvatske financirati metropolu

U tom je pogledu vaš sadašnji posao blizak bivšem resoru, kako biste rezimirali zadnjih nekoliko godina na čelu Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta?

Slično kao i sa Zakonom o obnovi, kad sam preuzimao resor gospodarstva, poduzetništva i obrta, dočekala su me dva velika problema u vidu Agrokora i Uljanika, na što su se kasnije samo nadovezivali problemi 3. maja, Petrokemije, Đure Đakovića i nekih drugih trgovačkih društava koja su se proteklih nekoliko godina našla u problemima. U konačnici, svi ti problemi završe na stolu ministra, bez obzira na postotni udio države u vlasničkoj strukturi. Za mene je takva situacija neprihvatljiva. Nije dopustivo da na čelu tako velikih kompanija bude menadžment koji se nije u stanju nositi s promjenama koje se događaju na tržištu i koji u konačnici ne vodi poslovanje s dobiti na kraju poslovne godine. Zato je za mene bilo najvažnije da se u tim društvima ustroji kvalitetno vodstvo, a kormilo preuzmu ljudi s jasnom vizijom i odgovornošću. Naprosto se ne može događati da netko u poslovanju kompanije stvori problem, a zatim kuca na vrata Vladi i Ministarstvu da taj problem umjesto njega riješe. To bi ostavilo puno više prostora za bavljenje nekim poticajnim mjerama i stvaranjem pozitivnog okruženja za poduzetnike, odnosno privlačenje novih investicija. Ponosan sam na neke dobre projekte koje smo u tom izazovnom razdoblju uspjeli provesti, poput stipendiranja učenika u srednjem strukovnom obrazovanju te sufinanciranja naukovanja učenicima koji su svoje naukovanje odlučili provesti u firmama ili obrtima, dakle u realnom poduzetničkom svijetu.

Novi mandat izborili ste na izborima koji su za vas bili veoma uspješni, posebice u Međimurju. Je li vas takav rezultat ipak iznenadio?

Nikad bolji rezultat nismo ostvarili, a ovi parlamentarni izbori pokazali su da idemo u dobrom smjeru, što su građani i prepoznali. Konkretno, u Međimurju smo uspjeli krenuti s nekim velikim infrastrukturnim projektima koji su dobili i podršku države.

Kaleigh Hendershot
sve se promijenilo
Gdje je danas Amerikanka koja se udala i preselila u Hrvatsku, o čemu je snimala brojne videe?
RIT Croatia
PROMO
Svakodnevno mjerimo razinu sigurnosti na našim kampusima
  • Avatar Večernje žutilo
    Večernje žutilo:

    Hm, znači građani Zagreba, ali i Hrvatske, svojim će porezom i prirezom obnavljati stanove koji su u privatnom vlasništvu. Dobar dio tih stanova dobili su "zaslužni građani" svih mogućih sistema, koji osim što su dobili stan, nisu bili kadri ni ... prikaži još! plaćati osiguranje!? Pa dokle više...

  • Avatar nosac
    nosac:

    neka samo građani bogataši sa milijunima krenu obnavljati svoje milijunske nekretnine u centru zagreba, svaki radnik na minimalcu će im dati 30 000 kn za to....

  • Avatar nosac
    nosac:

    kako je ono rekla Rada Borić? "zakon je jako dobar nemamo nikakve primjedbe na konačni prijelog zakona", mislim da je svakome pametnome ovo dovoljno....