Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

I solidarnost je na kušnji: Trebaju li siromašni dijelovi Hrvatske financirati metropolu

Ovaj bi zakon trebao biti točka preokreta u razvoju za grad Zagreb, a ne samo konstrukcijska obnova zgrada
03. kolovoza 2020. u 18:29 46 komentara 3866 prikaza
Zagreb: Pogled iz zraka na  Trg bana Josipa Jelačića
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Kako će se obnavljati Zagreb? Pa ako ćemo odmah u srž problema, odgovor je sporo. Godinama, desetljeće, a jamačno i više od toga proći će prije nego što metropola povrati svoj stari sjaj. Nešto više od četiri mjeseca prošla su od jutra u kojem su Zagrepčani iz svojih domova, još krmeljavih očiju i polusneni, izletjeli u pidžamama i gledali kako im 5,5 po Richteru ruši cijeli svijet.

Zagreb: Renato Petek performansom pozdravio zastupnike koji odlaze na godišnje odmore Performans Petek izvadio opremu za kupanje pa sjeo u Miramarsku. Pozdravlja zastupnike koji idu na godišnji

Padali su krovovi, dimnjaci se strovaljivali na ulice, a u jednom se času, jer pod potresom su popustili i zidovi, u stanove centra grada bez problema moglo zagledati. Rezultat je, prema podacima Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, 24.977 pregledanih zgrada, od kojih je 1311 neuporabljiva, odnosno u takvom stanju da se u nju ne može dok se potpuno ne obnovi.

Novi moment

Radit će se to nakon što se u Saboru izglasa Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, koji je prekjučer “prošao” prvo čitanje. Od samog prvotnog prijedloga, koji je prošao javnu raspravu, ovaj o kojem su sada zastupnici raspravljali, nije se posebno razlikovao, barem što se pobrojavanja načina obnove tiče, kvadrata koji se mogu dobiti kao zamjenski dok traju radovi na postojećoj kući ili zgradi.

Ono što je, međutim, novi moment jest način samog financiranja obnove triju županija, za koje je Vlada odlučila da bi najbolje bilo napraviti po “modelu 60-20-20”. Konkretno, znači to da bi vlasnici kuća te suvlasnici zgrada za rekonstrukciju svojih nekretnina platili 20 posto cijene obnove, toliko bi financirala i lokalna samouprava, dok bi se iz državnog proračuna izdvajalo 60 posto po objektu.

Zagreb: Zastupnici odradili glasovanje i odlaze na odmor do početka rujna Zastupnici idu na odmor Ekspresno glasanje prije ljetne stanke: Prihvaćena prva verzija Zakona o obnovi Zagreba

Pobuna liberala

Posebno je to nasekiralo Darija Zurovca iz Fokusa, saborskog zastupnika koji jedini zakonu, u prvom čitanju, nije dao zeleno svijetlo. Kako je sam objasnio, s puno manje državne intervencije trebalo bi se ići u donošenje zakona jer, rekao je Zurovec, nepravedno je da se za obnovu Zagreba koriste sredstva od siromašnijih dijelova Hrvatske.

Nije on, doduše, jedini koji je svoju argumentaciju temeljio na činjenici kako nije u redu da novac poreznih obveznika iz, primjerice, dijelova Slavonije otiđe na obnovu stanova u centru metropole, u kojem se kvadrat prodaje za više od dvije tisuće eura. Da neće to tako ni biti, objasnio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat koji je kazao da se za drugo čitanje zakona pripremaju dodatne izmjene, pa i socijalni te imovinski kriteriji, kako sama obnova ne bi stajala isto nekoga kome je stan u centru jedina nekretnina te onog koji zapravo živi negdje drugdje, a posjeduje nekoliko nekretnina u centru koje daje u najam.

Zagreb: Pogled iz zraka na  Trg bana Josipa Jelačića
1 / 30
Potres u Zagrebu

– Zato s donošenjem zakona nismo željeli brzati. Dobro je da on ide u dva čitanja kako bi se još utanačili detalji koje sami možda nismo odmah uspjeli predvidjeti. Neki su od prijedloga u Saboru bili dobri i svakako ćemo detaljno proučiti amandmane koji zastupnici pripremaju – kazali su nam u Ministarstvu graditeljstva.

A pripravit će ih svakako, kako je najavio Zlatko Hasanbegović, Domovinski pokret, kojeg muči jedan drugi dio trenutačnog prijedloga dokumenta o obnovi, a to je sam njen način. Na konstrukcijsku su se obnovu odlučili sada u Vladi, odnosno Ministarstvu, a to, u principu, znači da će se u objektima ojačavati njihovi nosivi dijelovi. Ne ulaze u to, kao što bi cjelovita obnova predviđala, instalacije zgrade, energetska ili bilo kakva druga obnova fasada. Ili, ako ćemo posve “plastično”, kad se Zagreb obnovi, izgledat će isto kao što je izgledao dan prije tog 22. ožujka.

Potres u Zagrebu nedoumice iz dokumenta Ključne točke Zakona o obnovi

– Je li cilj ovoga zakona krpanje zgrada oštećenih potresom i palijativna rekonstrukcija do razine stanja prije potresa te poneko uklanjanje trajno oštećenih zgrada, uz zadržavanje tek kozmetički promijenjenih birokratskih procedura. Ili je cilj cjelovita urbana obnova te postizanje mehaničke otpornosti i stabilnosti u potresu oštećenih zgrada iznad razine koje su imali prije potresa, uključujući i poticanje te proceduralno olakšanje gradnje na mjestu uklonjenih oštećenih zgrada zamjenskim, po uzoru na Beč, Pariz ili Prag? – pita se Zlatko Hasanbegović pa dodaje kako bi ovaj zakon trebao biti razvojna točka preokreta za grad Zagreb, posebice njegovu zamrlu povijesnu urbanu cjelinu.

Da se zgrade dovode u isto stanje u kojem su bile prije potresa pa da ih eventualni novi ponovno sruši, nije rješenje, smatra Hasanbegović.

Pogotovo s obzirom na to, kako su naglasili SDP-ovci, da je procijenjena vrijednost ukupne štete 86,4 milijarde kuna, dok je procjena troškova obnove 42 milijarde.

Podsjetimo, za iznos od 200 milijuna dolara Vlada je donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva, a uputila je i zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije. Ili, precizno, dio bi se novca trebao dobiti zaduženjem, a dio iz EU. Ako se to i uspije, kako će svojih 20 posto “pokriti” lokalne jedinice, odnosno Grad Zagreb, pita se SDP-ov Zvane Brumnić.

VEČERNJI TV Horvat: Cijena seizmičkog certifikata bit ce uračunata u trošak obnove svake oštećene zgrade

Između 45 i 90 milijardi

– Ukupni su troškovi obnove između 45 i 90 milijardi kuna. Postavlja se ključno pitanje; 20 posto toga moraju osigurati jedinice lokalne samouprave i tih je 20 posto u slučaju grada Zagreba, ako se radi o više od 80 milijardi kuna, 16 milijardi. Grad Zagreb ima proračun od sedam milijardi, a slobodnih sredstava za investiranje u bilo što u ovom trenutku nema ni sto milijuna – zaključio je Brumnić. Iznos je to, međutim, kako je objasnio ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba Ivica Rovis, koji se neće morati dati odmah, već sukcesivno, kroz godine. Kakve Grad očekuje amandmane za drugo čitanje, pitali smo upravo njega.

– Nije uopće bilo govora o načinu rješavanja imovinskopravnih odnosa, što bi mogao biti najkompleksniji dio pri provedbi samog zakona – govori nam Ivica Rovis, koji se također zalaže za cjelovitu obnovu grada. Kako bi ona mogla izgledati, odnosno kako bi se mogao formirati “novi” centar metropole, pokazat će u “Bloku 19”.

– To je pilot-projekt na kojem radimo već neko vrijeme i on će biti spreman na jesen. Radi se o samoj jezgri grada i njegovu potencijalnom izgledu u budućnosti – puno nije htio otkrivati Rovis, koji je zadovoljan obnoviteljskom shemom “60-20-20”.

Identitet cijele države

Centar grada, kaže, ne predstavlja samo identitet Zagreba, već i, kao dio glavnog grada, države pa ga pitamo što kaže na prijedloge da bi stanari obnovu morali financirati sami jer život u centru, po mišljenju dijela ljudi, znači i bogatstvo.

Zagreb: Andrej Plenković predstavio Zakon o obnovi zgrada oštećenih u potresu ZAKON O OBNOVI NAKON POTRESA Plenković: Ako bude kvalitetnih sugestija oporbe, mi ćemo ih prihvatiti

– Na te izjave gledam kao na čisti populizam. U Donjem gradu živi najstariji dio stanovništva grada i nekretnine tih ljudi potencijalno mogu biti vrijedne, ali trenutačno jednostavno nisu. Crta solidarnosti trebala bi postojati, pa na taj se način obnavljala Gunja, tako smo obnavljali dijelove Hrvatske nakon rata – kaže Rovis, s kojim se složio i premijer Andrej Plenković, kazavši kako je upravo uloga države da uskoči u takvim trenucima.

Logično je to, kako je pojasnio, jer i zdravstvo, a i mirovinski sustav u Hrvatskoj funkcioniraju upravo po sistemu slične solidarnosti. Što se samih izvođača radova tiče, kad dođe vrijeme za to, plan je da se ograniči iznos koji se može za obnovu dati, odnosno gornja granica da cijene po objektu ne bi išle u nebo, a imovinski cenzus i socijalni kriterij vrlo će se vjerojatno uvesti i za ljude koji ne mogu osigurati svojih 20 posto kojih bi trebali dati za ojačanje svog objekta.

Trenutačno je predviđeno da se na takve nekretnine dižu hipoteke kao založno pravo, ali možda će se problem riješiti i svojevrsnim beskamatnim zaduživanjima. Fond za obnovu Za same procese, odnosno tehničke stvari tijekom rekonstrukcije po potresu trebao bi biti zadužen Fond za obnovu, pravno tijelo koje će obavljati stručne i drugih poslova pripreme, organiziranja i provedbe obnove.

– Ono će biti zaduženo za uklanjanje zgrada, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, isplatu novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće na temelju odluke Ministarstva graditeljstva, a sve će se raditi putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinarstva, odnosno izvođača – stoji tako u zakonu.

POPLAVLJENA METROPOLA Strašne scene iz Zagreba: Palo je više od 70 litara kiše, vatrogasci imali 200 intervencija

A ako ćemo baš, upravo preko Fonda ići će odabir ovlaštenih inženjera koji izrađuju projekte, odabir revidenta koji izrađuje izvješće o kontroli projekata, odabir izvođača, odabir nadzornog inženjera koji provodi stručni nadzor građenja, odabir službe za koordinaciju sudionika u gradnji i drugih osoba vezanih uz provedbu ovoga zakona, odabir provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta, sklapanje i praćenje provedbe ugovora o poslovima, preuzimanje zgrade od izvođača i predaju vlasniku zgrade zajedno s tehničkom dokumentacijom.

Kako će sve na kraju izgledati i po kojem će se ključu ići, jasno će biti nakon drugog čitanja Zakona o obnovi te nakon njegova izglasavanja koje se očekuje u rujnu, a kako se sad čini, ono oko čega su sve političke strane suglasne jest dio dokumenta koji predviđa izgradnju zamjenskih kuća i obnovu javnih objekata. Tu su stvari poprilično jasne i ne kompliciraju se kao u slučaju višestambenih zgrada.

Generacijski pothvat

– U svakom slučaju, ova obnova bit će generacijski pothvat – kaže ministar graditeljstva Darko Horvat.

Sve je spremna za polaganje državne mature u Ekonomskoj i upravnoj školi Split
'Hodnici su uski, a razredi natrpani'
U splitskoj školi shrvani zbog preminule učenice: 'Upozoravali smo na ovo!'
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fondovi
NIKA ISTRAŽUJE
Hrvatski građani imaju 113,2 milijarde kuna mirovinske štednje, evo što se događa s tim novcem
  • Avatar niwrad
    niwrad:

    Privatni stan nije javna imovina koju prosječni građanin koristi kao što koristi cestu, gradski trg ili bolnicu. Zato se takvi stanovi mogu obnavljati jedino putem donacija. Porezno financiranje privatnih stanova je doslovna krađa tuđe imovine. Ja, kao porezni obveznik, nisam ... prikaži još! ni u kakvom obveznom odnosu sa vlasnikom stana u centru ZG da bi meni država prisilom (porezom) uzela novac i dala ga njemu. U takvom odnosu sam sa npr. graditeljem cesta jer je taj uložio svoj rad i materijalne resurse u nešto što ja koristim. Zato porez može ići njemu, a ne može privatnom vlasniku stana. Tko žali ljude zbog šteta od potresa neka im donira svoj novac. Eto, prilično jednostavno.

  • Domumom:

    Oslobodioci su zauzeli elitne stanove i na osnovu stanarskog prava otkupili ta siću. U tim stanovima žive već 75 godina i nisu htjeli obnoviti fasadu, krov, stolariju instalacije, nikakvu brigu i održavanje niti osiguranje privatne imovine i sad "čekaju da ... prikaži još! im sirotinja iz svojih prihoda obnavlja. Ovo nije normalno. NE obnovi na račun cijele Hrvatske.

  • Mimosvijet:

    Gazda kojem plaćam podstanarstvo osim dvije nekretnine u centru posjeduje još barem tri u Splitu i na otocima dok on sam s obitelji živi u inozemstvu. Sad sami zaključite je li model 60-20-20 u redu?. Osim toga znam nekoliko vlasnika ... prikaži još! stanova u centru koji imaju i apartmane na moru.