Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Apel 500 znanstvenika: Počnite stvarati održivo i pravedno društvo u EU

Ekonomisti, sociolozi i pravnici okupljeni u inicijativu EuroMemo traže da EU promijeni načine proizvodnje i korištenja energije, transporta i hrane te znatno smanji emisije ugljika. Od EU traže i da se oprosti od neoliberalne recepture
13. travnja 2020. u 16:35 31 komentara 8207 prikaza
Foto: Christoph Soeder/DPA/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Kad u društveno-ekonomskom modelu zasnovanom na slobodnom protoku radne snage, roba i kapitala viša sila natjera radnu snagu da ostane iza zaključanih vrata, ključnu robu zadrži primarno unutar granica vlastite države, a transferira se samo novac – i to bez realnog uporišta u fundamentima koji bi ga generirali, jasno je da je potreban – plan B. Ovu krizu, egzistencijalnu i u zdravstvenom i u ekonomskom kontekstu, neće riješiti krilatice prošle krize.

Zdenko Adrović Cijena odgode plaćanja kredita HUB: banke pozivaju nadležne na smanjivanje troška solemnizacije

Njezin moto „štednja, štednja, štednja“ nije lijek za ovu globalnu bolest, normalizaciju života tržištem koje bi se samo reguliralo ne spominju ni najtvrdokorniji neoliberali, a okretanje državi kao centralnom interventnom mehanizmu postalo je toliko agresivno da graniči s neukusnim i zakletim kejnezijancima.

“Ova je kriza nemilosrdno izložila tragične posljedice tri desetljeća privatizacije i podfinanciranja javnog sektora, posebno zdravstvenog. Sada teret nose podfinancirani javni sustavi zdravstva koji nemaju dovoljno osoblja. No kriza je razjasnila presudnu važnost jakog javnog sektora i pokopala neoliberalnu bajku o minimalističkoj državi.Nije slučajno da najgore posljedice podfinanciranih javnih sektora trpe Italija, Španjolska i Grčka, koje su bile najviše izložene ekonomskom raslojavanju i fiskalnoj štednji. Ekonomske dogme ovog desetljeća na kojima leži odgovornost za političke i gospodarske probleme s kojima se EU danas suočava, lako su napuštene kada je potrebno spasiti kapitalizam. No to ne znači da svjedočimo promjeni paradigme, kao što to nije bio slučaj ni nakon 2008.”, stoji u izjavi koju potpisuje inicijativa EuroMemo, više od 500 europskih znanstvenika, mahom ekonomista, sociologa i pravnika koji zazivaju preoblikovanje europske ekonomije prema ciljevima pravednosti i održivosti, a adresirana je na centralne europske institucije, političare i građane na čiju promjenu svijesti žele utjecati javnim pritiskom u državama iz kojih dolaze.

VIDEO: Intervju s Andrejom Plenkovićem 

Na popisu je i troje hrvatskih znanstvenika.

“Europski zeleni dogovor mora postati Europski zeleni NOVI dogovor, koji prioritizira društvene ciljeve i adresira nezaposlenost, siromaštvo i nejednakost. Štete načinjene javnom sektoru provođenjem neoliberalnih politika moraju se otkloniti i javni sustavi unaprijediti. Moramo transformirati načine proizvodnje i korištenja energije, transporta i hrane te znatno smanjiti emisije ugljika i ekološki otisak”, pozivaju u izjavi.

Čestice ostaju u zraku Video pokazao istinu: Znanstvenici pokazali kako kašalj brzo širi koronavirus

Grupa EuroMemo (Euromemorandum) još od 1996. izdaje svake godine izvještaj o ekonomskom stanju Europske unije. Ovo udruženje heterodoksičnih ekonomista nastalo je kao reakcija na neoklasični, neoliberalni pristup europskim politikama koji dominira od 1990-ih, kritizira postojeće europske ekonomske politike i nudi alternativne pristupe u makroekonomskoj i monetarnoj sferi te socijalnoj politici. U početku su okupljali uglavnom ekonomiste, no postupno se otvaraju i ostatku društvenjaka, uključujući političku ekonomiju i pravo.

  – Ova izjava grupe EuroMemo ima cilj pridonijeti javnoj diskusiji u europskim državama. Ne samo što povlači paralele između europske politike štednje kad je posrijedi spremnost europskih država članica da se bore s koronom, nego s više od 500 potpisa znanstvenika, prikupljenih u manje od 24 sata, stavlja na dnevni red prijeku potrebu europske solidarnosti koja je u ekonomskom interesu svih europskih država – komentira prof. dr. Marija Bartl sa Sveučilišta Amsterdam, stručnjakinja za međunarodno privatno pravo i jedna od autorica izjave, inače „naše gore list“.

Napominje da će izjava biti publicirana u medijima u više država članica EU kako bi pridonijela javnom pritisku na sve političke predstavnike da podrže solidarni pristup ovoj krizi u europskim institucijama, ali i u lokalnoj političkoj zajednici.   Za što se konkretno zalažu ti znanstvenici – aktivisti?

Nužnost koronskih obveznica

EuroMemo zahtijeva temeljitu promjenu europske politike. U izjavi kritiziraju neoliberalnu tendenciju ekonomskih politika tijekom posljednjih desetljeća, posebno nakon financijske krize 2008., jer su pogodovale politikama štednje, kao i nedovoljno financiranje i privatizaciju javnih usluga, čiji učinak sada snažno utječe na sposobnosti vlada da se suoče s posljedicama krize. Pozivaju vlade da podrže krizne politike utemeljene na europskoj solidarnosti, posebno uvođenje koronskih obveznica i slične oblike uzajamnosti duga. Kako bi se obnovilo gospodarstvo EU nakon krize, traže reformu Europskog zelenog plana (Green New Deal), na način da se da prioritet socijalnim politikama i proširenju fiskalne osnove za zajedničke europske politike, posebno uvođenjem euroobveznica i saveznog proračuna EU. Globalne posljedice krize COVID-19, posebno na zemlje u razvoju, moraju biti ublažene znatnom europskom pomoći i otpuštanjem duga.

Turkmenistan Je li ih korona zaobišla? Tvrde da kod njih još nema zaraze, stučnjaci im ne vjeruju: Boluju od 'černobilskog' mentaliteta

Službeni je naslov izjave „COVID-19 kriza kao prekretnica za europski projekt“, a za hrvatsku znanstvenu zajednicu i javnost prevela ga je dr. sc. Danijela Dolenec, izvanredna profesorica komparativne politike s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, jedna od troje hrvatskih potpisnika. Znanstvenici ističu kako je kriza izazvana pandemijom koronavirusa bez sumnje presudan test solidarnosti za EU i svijet te će, nakon neadekvatne političke reakcije na financijsku i ekonomsku krizu 2008., ponovni neuspjeh u postizanju učinkovitog zajedničkog odgovora dodatno pojačati političke i društvene tenzije među članicama EU. U tom se slučaju stagnacija, ako ne i kolaps projekta europskih integracija čine neizbježnim.

“Epidemija COVID-19 privremeno je suspendirala omiljeni fetiš ekonomske politike EU – štednju. Suočene s masovnom nezaposlenošću i neviđenom razinom propadanja tvrtki, neoliberalne i konzervativne elite hitno su implementirale državne programe koji agregatno iznose više od deset posto BDP-a EU. Europska je komisija suspendirala kriterije vezane uz dug iz Europskog fiskalnog pakta i zanemarila pravila vezana uz uvjete kada država smije intervenirati, dok je Europska središnja banka nakon inicijalnog oklijevanja nastavila kreditirati financijski sustav”, opisuju potpisnici promjenu dosadašnjeg „modusa operandi“ europskih institucija.

1 / 12
Koronavirus u Italiji

Upozoravaju i da je izostanak solidarnosti Njemačke, Nizozemske, Austrije i drugih članica EU prema državama koje sada trpe najgoru situaciju tragičan. Zabrana izvoza medicinske opreme, zatvaranje granica te najvažnije – uporno odbijanje prijedloga da se izdaju koronaobveznice, ako se već ne ide u razvoj obuhvatnijeg zajedničkog instrumenta duga, duboko nagrizaju političku legitimnost EU.

“Činjenica da političari poput talijanskog premijera Contea sada na pomoći zahvaljuju Kini i Rusiji jasno ukazuje na razinu frustracije prema EU”, ističu potpisnici. Napominju i da konzervativni i nacionalistički akteri koriste ovu krizu kako bi blokirali rješenja za humanitarnu katastrofu u kojoj su izbjeglice na rubovima EU i grčkim otocima. EU također ignorira nadolazeću humanitarnu i ekonomsku krizu na globalnom jugu i posebno u Africi.

Andrej Plenković O SVEMU POMALO INTERVJU Andrej Plenković: Hrvatska će izdržati, samo se moramo prilagoditi situaciji

Test za eurointegracije

“COVID-19 kriza će, izgleda, biti pamćena ne samo kao humanitarna tragedija koja je značila nepotrebne gubitke tisuća života, nego i kao prijelomni trenutak raspada projekta europskih integracija. Proizvest će velike društvene probleme u obliku nezaposlenosti, povećane razine siromaštva i produbljivanja nejednakosti. S obzirom na raspodjelu nadležnosti između EU i zemalja članica, jasno je da nacionalne vlade sada imaju središnju ulogu u kritičnom razdoblju epidemije. No, nakon što najgori dio krize prođe, vidjet će se da nacionalne vlade ne mogu samostalno rješavati njene socijalne i ekonomske posljedice”, stoji u izjavi EuroMema.

Inicijatori zaključuju da visoka razina financijske i ekonomske integracije zahtijeva koordinirani i zajednički europski program obnove te da taj program mora napustiti neoliberalnu recepturu koju EU provodi već tri desetljeća, a novi dogovor treba se adresirati na nezaposlenost, siromaštvo i nejednakost. Pritom građani Europe moraju biti uključeni u odlučivanje oko prioriteta za investicije, ponajprije na lokalnoj i regionalnoj razini.

“Financiranje potrebno za izlazak iz ove krize prema održivoj budućnosti nije moguće provesti samo na nacionalnoj razini. Potrebne su zajedničke mjere, uključujući izdavanje euroobveznica i izdvajanje znatnih sredstava iz proračuna EU. Ova kriza pokazuje da sredstva za duboku socijalno-ekološku transformaciju postoje, ali da izostaje politička volja. Također je potrebno razviti međunarodne programe za razvojnu pomoć i upravljanje dugom. Pozivamo sve progresivne snage da se mobiliziraju u zahtjevu za političke promjene”, pozivaju potpisnici.

Udruga Franak UDRUGA FRANAK 'Tražimo zakon o zamrzavanju kredita, bez troškova i uvjetovanja dosadašnjom urednošću'

Danijela Dolenec ističe da drugi put u desetak godina svjedočimo izvanrednoj situaciji u kojoj europske vlade, pa i naša, privremeno stavljaju izvan snage standardni neoliberalni recept, ali svrha tih intervencija nije potraga za novom socioekonomskom paradigmom, nego osiguravanje povratka na status quo.

– Kao što potezi europskih vlada nakon 2008. nisu donijeli promjenu paradigme, bez ozbiljnog i širokog pritiska to se ni sada neće dogoditi. Je li promjena paradigme potrebna? Apsolutno. Živimo višestruke krize, od financijske i ekonomske, preko klimatske krize do prisilnih migracija, a sad tome pridodajemo i borbu protiv globalne epidemije – komentira. Kad je posrijedi Hrvatska, napominje da, kratkoročno, ekonomske mjere trebaju biti usmjerene na očuvanje radnih mjesta i pomoć nezaposlenima, podzaposlenima i drugima koji sada ne mogu živjeti od rada.

Osiguravanje egzistencije ljudi jedini je način da spriječimo produbljivanje krize, a izostanak takvih mjera usložnit će i društvene i zdravstvene rizike zbog siromaštva i nezaposlenosti, kao što već vidimo na primjeru južnih regija Italije. No, pojedinačne mjere morale bi slijediti iz političke vizije za neko novo doba, a to naša Vlada nema. Političku volju treba usmjeriti prema održivom i pravednom društvu, izgraditi institucionalnu i društvenu otpornost, a za to su potrebne korjenite promjene načina proizvodnje i korištenja energije, transporta i hrane te smanjenje emisija ugljika – smatra D. Dolenec.

car josip Vojna krajina Wall Street Journal: S epidemijama su se najbolje obračunali u Hrvatskoj u 18. stoljeću

Ističe da je potrebno i jačanje javnog sektora, posebno u području zdravstva i socijalne skrbi, ali i istraživanja, obrazovanja i kulture jer u protivnom urušavamo kapacitete za oblikovanje vlastite budućnosti. 

– Budući da predsjedamo Unijom, smatram da bi se Vlada morala puno jače angažirati na zagovaranju zajedničkog europskog programa mjera jer ovakvu sveobuhvatnu društvenu krizu nije moguće riješiti u okviru nacionalnih država. Kao što navodi grupa EuroMemo, ovaj put bi izostanak solidarnosti među europskim zemljama doista mogao značiti kraj projekta eurointegracija – zaključuje.

 

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

Dijana Zadravec
U RATU S KOLEGAMA
Tko je Dijana Zadravec, liječnica zbog koje se trese hrvatsko zdravstvo
Pevex
BICIKL U PROMETU
Infrastruktura i edukacija kao preduvjet za razvoj biciklističke kulture u Hrvatskoj
  • ilijan1a:

    Europa je sa neoliberalizmom se prepustila svim vanjskim utjecajima kao brod na pučini kojemu su svi motori otkazali ni sidra mu nisu spuštena... pa ga i najmanji val ljulja. Europo vrati proizvodnu u svoje države preraspiredite ravnomjerno proizvodnju, povećajte natalitet, ... prikaži još! prestanite financirati koje kakve kvazi udruge na prvo mjesto stavite obitelj i kršćanstvo ako mislite opstati.Sve drugo ide prema uništenju.

  • Avatar StevoHorvat
    StevoHorvat:

    Leftardija vremena konačnog kraja jedne od svojih paradigmi (propadanje globalizacije i prisilnog spajanja nespojivih kultura i civilizacija) pokušava iskoristiti za nametanje drugih agendi. Odvratno.

  • Kultura:

    Svi ti lijevoliberalni, "progresivni", anacionalni i globalisticki umovi su nas doveli u ponor iz kojeg nema izlaza. Migranti koji se nikad nece prlagoditi nasem nacinu zivota, virusi protiv kojih nemamo rjesenja i svi zakoni prilagodjeni najbogatijim ce unistiti europu kakvu poznamo.