Je li kava dobra ili loša? Je li margarin zdraviji od maslaca? Ono što danas slovi kao vrlo zdravo, već sutra može biti vrlo štetno - i obrnuto. Mi smo neke od "mitova o živežnim namirnicama" stavili pod povećalom.
Je li vam se još jedu kolačići od cimeta?
Cimet je nezdrav! Jedan od njegovih sastojaka, kumarin, u visokim koncentracijama može izazvati oštećenja jetre i bubrega. Ako malo polje promotrite oko sebe, pronaći ćete brojne namirnice koje je - prema aktualnim znanstvenim spoznajama - bolje izbjegavati. Ali one se mogu vrlo brzo promijeniti.
Crni otrov ili čarobni napitak?
Foto: Thinkstock
"Kava izaziva rak", "Kava škodi živcima", "Piti puno kave nije dobra za metabolizam" - ukratko: Kava je nezdrava. To uvjerenje je dugo vladalo. Danas znamo da je kava puno bolja nego glas koji je prati. Vjeruje se da čak može spriječiti neke vrste raka.
Čašica zdravlja?
Alkohl je definitivno nezdrav, ali crno vino sadržava mnoge čudotvorene molekule koje slove kao vrlo zdrave. Na primjer resveratrol, prirodni antioksidans kojemu se pripisuje pozitivno djelovanje na rad krvožilnog sustava, jačanje imunološkog sustava pa čak i usporavanje procesa starenja. Što sada? Je li bolje piti vino ili ga izbjegavati? Epidemiološke studije u kojima je nad dobrovoljcima u dužem razdoblju provođeno ispitivanje preporučuju sljedeće: jedna čaša crnog vina dnevno je, čini se, korisna ili barem ne štetna. Ali samo jedna! Dakle, to ne može biti izlika za opijanje.
Maslac ili margarin?
Već prije pun godina su nam medicinski stručnjaci počeli savjetovati da umjesto maslaca koristimo margarin jer on sadrži puno manje zasićenih masti nego maslac. Drugi pak upozoravaju da je margarin nezdrav jer je neprirodan proizvod pun kemije, "bućkuriš" nastao u laboratorijima prehrambene industrije. I u jednom i u drugom ima istine.
Prirodni neprijatelj?
Ako netko umre od infarkta, zna se tko je bio glavni krivac - kolesterol. Konačno, on je taj koji začepljuje krvne sudove. Kao velike "kolesterolske bombe" slove jaja, sir i crveno meso. Ali ljudsko tijelo treba kolestorol i štoviše, sam ga prizvodi. Postoji, osim toga, "dobar" i "loš" kolesterol. Danas je taj nekadašnji "zlikovac" već prilično rehabilitran.
Otrov iz juhe u vrećici?
Glutamat - Bože sačuvaj! Taj pojačivač okusa slovi kao opasan i to ne samo zato što prehrambena industrija uz pomoć njega želi "ušminkati" niskokvalitetne proizvode i prikiti činjenicu da su proizvedeni bez kvalitetnih sastojaka, već i zato što navodno može izazvati "sindrom kineskog restorana". Radi se navodno o oboljenju koje se manifestira sa simtomima kao što su znojenje, drhtavica i osjećaj utrnulosti. Čudno je, međutim, da niti jedna kontrolirana znanstvena studija nije nikada uspjela dokazati postojanje takvog sindroma.
Mit iz zamrzivača?
Mnogo ljudi i danas se još klone zamrznutog povrća. Zato jer se govori da ono ima manje vitamina nego svježe povrće. Ali upravo je obrnuto. Zamrznuto povrće je puno bogatije hranjivim i zdravim tvarima - ako se odmah nakon što je ubrano adekvatno zamrzne i ne leži danima u kutijama. Ali kada se neka glasina proširi, teško ju je uništiti.
U ribi je spas?
Još donedavno se vjerovalo da omega-3-masne kiseline mogu ljude zaštititi od gotovo svih bolesti: raka, oboljenja srca i krvožilnog sustava, čak i od poremećaja koncentracije i depresija. Medicinski stručnjaci su nam savjetovali da svaki dan gutamo po jednu kapsulu s tim čudesnim eliksirom. U međuvremenu znamo da su ove zasićene masne kiseline važne za neke funkcije izmjene tvari, ali da nisu nikakva čudotvorna sredstva.
Previše dobrog može biti loše?
Vitamini su nam nužni za život. Prije svega nam je potreban vitamin C koji nas brani od prehlada i viroza.Tko, dakle, želi biti zdraviji, mora svakoga dana popiti po jednu vitaminsku tabletu. Svježe voće i povrće je svakako zdravo, ali kod vitaminskih pilula to studije nisu uspjele dokazati. Štoviše, u međuvremu se vjeruje da vitamske tablete mogu naškoditi organizmu. Tako se barem danas misli. Što će biti sutra...
Što više piješ, to ćeš biti zdraviji?
Foto: Thinkstock
Majka priroda je smislila jednu super stvar: kada naše tijelo treba tekućinu, osjetimo žeđ. Ali onda se netko dosjetio teoriji da treba biti i prije toga. Najmanje tri litre tekućine dnevno. Ona možda vuče korijene iz spoznaje da mnogi ljudi u starosti izgube osjećaj žeđi. Ali kod većine ljudi on još uvijek jako dobro funkcionira.
"Bio" znači uvijek bolje?
Kada ono što jedemo sadrži previše kemije, onda nam se čini kako su bio-proizvodi prava alternativa - bez pesticida i štetnih kemijskih tvari. Ili barem s manje njih nego u konvencionalnim proizvodima. Ali studije pokazuje da bio-namirnice nisu nužno bogatije zdravim sastojcima ili bolje za naše zdravlje. Samo jedno je sigurno - skuplje su.
Recept za zdravlje - umjerenost
Unatoč mnogim mitovima koji nas prate kroz život - i mnogima neutemeljenim predrasudama, zdrava ishrana i zdrav život su važni za zdravlje. Statistike jasno pokazuju da su pušenje, alkohol, pretilost i manjak kretanja najveći neprijatelji zdravlja. Sigurno nije dobro svaki se dan hraniti prženim krumpirićima iz fast-food restorana. Ali članke koji demoniziraju određene namirnice a druge pak dižu u nebesa treba uvijek promatrati kritički i uzimati s rezervom. I ne pretjerivati - ni u čemu.
>>Istina ili mit? Boja i pruge na noktima mogu upozoriti na rizik od bolesti
>>Istina ili mit? Boja i pruge na noktima mogu upozoriti na rizik od bolesti
glutamati: jasno cim netko ne padne odmah mrtav sa stola nakon konzumacije glutamata, vele kupljene studije da je zdrav. a zasto nas onda dnevno stopaju s tim glutamatima, iz dana u dan, iz tjedna u tjedan itd? zar nam zele zdravlje? dokazano jest da previse glutamata u ishrani (a to je u ind. ishrani pravilo), izaziva cijeli tsunami kemijskih reakcija, preko zivc. sistema i crijeva i na koncu dovodi do smrti celija. cak se konacno i priznaje tzv. glutam.alergija. dakle, gotove juhe, sosevi, ind. peciva i pize, tzv. fastfood pun je tog smeca. osim toga bas ta industr. gotova jela sadrze jos i trans-masnoce koje su glavni krivac za srcane i arterijske bolesti. ne neko kuhano jaje, vec bas jeftina ulja i masnoce jer izazivaju upalne procese i oksidirani kolesterol, taj je otrov. sto se tice tzv. bio ishrane, naravno da cu dobiti sekundarne hranjive tvari, vise vitamina minerala i enzima i to bez otrovnog dioksina, hormona za rast, pesticida, antibiotika i sl. jer jasno je i obicnom laiku da tzv. industr. obradjeno tlo ima jos jedva nesto vrijednog u sebi. toliko o kupljenim vijestima mainstreama. sto se tice tekucine, jasno nase tijelo je sastavljeno iz vode a ne sokova ili cole. uz to valja napomenuti da aspartami i ostali zasladjivaci zapravo debljaju, adipositas, ne utazuju glad za slatkim, varaju mozak, krivi su za razvoj dijabetesa II i kardiovaskularne probleme. to dokazuje vec vise studija, napr. izraelska: prediabetic changes in gene expression inducted by aspartame and monosodium glutamate in transfat-fed C57BI/6 J nice. isto tako i artificial sweetenels produce the counterintuitive effect of inducing metabolic derangements. sto se tice dodatnih vitamina, cinjenica jest da u nasoj civilizaciji jedva imamo selen na stolu, da nemamo dovoljno d vitam. u sebi, odn. vise kemije nego vitamina, da e vit. isto nije kompletan, vec cesto njegova stetna komponenta - alfa tocoferol. nemamo niti ispravan b12 na trzistu, niti q10 primjerice. to isto ukazuje da tzv. "brigu" nadleznih za nase zdravlje.