Dok smo se Makarskom rivijerom kroz Tučepe, Podgoru, Drašnice i Igrane vozili prema Živogošću, razmišljali smo kako stranci izgovaraju ime potonjega turističkog odredišta podno Biokova koje čine tri manja slikovita mjesta – Porat, Mala Duba i Blato – i čija su odlika tirkizno more i šest kilometara prekrasnih plaža sa sitnim šljunkom nad koje su se nadvili borovi, praveći prirodni hlad. Mnogima je najljepša plaža Velika Duba, s koje možete doplivati do malene špilje, čestog motiva Jadranskih Instagram razglednica. Osim uređenih i “opće poznatih” plaža, na ovom je području i puno lijepih malih uvala
Licinijanov epigram
Nakon što smo dobrotom šefice u bistrou Topola uspjeli riješiti svoj problem u potrazi za parkingom te u Turističkoj zajednici doznati osnovne informacije o destinaciji, zaputili smo se do plaže u Portu, duž koje su restorančići i kafići, i krenuli prema živoj stijeni u kojoj je još 474. godine uklesan Licinijanov epigram, sastavljen od 16 latinskih heksametara. Iako označen, valovi su ovaj najljepši primjerak klasične literature koji već stoljećima stoji na obali mora, iznad izvora Pokrivenice, i kojim rimski kvestor Licinijan slavi izvor slatke vode, toliko izudarali da je epigram slabo vidljivi, baš kao i do njega postavljena ploča novijeg datuma. Epigram u stijeni jedna je od najvažnijih arheoloških znamenitosti i svjedoči o ljudskoj prisutnosti i životu u ovom kraju još od antičkih vremena i zaštićeno je kulturno dobro. Nasuprot njemu, na kamenu iznad mora izdignuta je statua nimfe, koliko smo imali prilike vidjeti, jedno od omiljenih mjesta za fotografiranje u Živogošću. Desetak metara dalje jasno je označen ulaz na nudističku plažu.
Na kamenju ponad nimfe Zuzana je strpljivo pozirala svom dečku Michalu, a mi smo još strpljivije čekali da foto session prođe, da konačno otkrijemo hoće li stranci “slomiti jezik” izgovarajući Živogošće. No išlo im je poprilično glatko, a ubrzo doznajemo i razlog: – Ovamo sam počeo dolaziti s roditeljima još kao dječak prije 20 godina i od tada svake godine tu ljetujem. Za mene je Živogošće mjesto broj jedan, ne idem drugdje. Plaže i priroda su predivni – kaže Michal.
I on i Zuzana su iz Češke, a Česi su i najbrojniji gosti Živogošća, potvrđuje direktor Turističke zajednice Marijan Knezović. U posljednja tri i pol mjeseca tradicionalnih gostiju Makarske rivijere samo u Živogošću bilo je oko 10.000. Statistika kaže da su od 1. svibnja pa do 13. kolovoza Česi u ovome mjestu u općini Podgora ostvarili gotovo 73.000 noćenja. U tablici najbrojnijih gostiju iza Čeha su državljani Bosne i Hercegovini, koji su ostvarili više nego upola manje noćenja, oko 33.000. U top pet gostiju Živogošća još su i Englezi, Poljaci i Slovenci. Domaći gosti su na sedmome mjestu, iza Nijemaca. Gosti Živogošća mogu boraviti u hotelu, kampu ili kod privatnih iznajmljivača, gdje se u sezoni boravak u apartmanu za četvero naplaćuje od 80 do 150 eura, ovisno o lokaciji i opremljenosti.
Hotelom će upravljati Crkva
U dogledno vrijeme broj kreveta treba bi se povećati, i to hotelskim smještajem kojim će upravljati Crkva, u sklopu franjevačkog samostana Svetoga Križa s početka 17. stoljeća. Priča je to koja je već dulje vrijeme aktualna i sada bi se izgleda moglo i početi s njezinom realizacijom. Osim što je bio središtem duhovnog života, samostan je tijekom povijesti bio i središte pismenosti – u njemu su bile i osnovna i srednja škola. U klaustru samostana nađeni su ostaci starokršćanske bazilike. Bude li sve prema planu, ovo povijesno zdanje moglo bi biti višednevno odredište gostiju Živogošća, sela čiji malobrojni stanovnici posljednjih četrdesetak godina žive uglavnom od turizma.
Otvori KEKS Pay
Novinarka sam i Živogoška nevjesta već 40 godina pa imam par malih digresija i ispravaka. Crkva Sv. Križa je podignuta na ostacima rimske ville rustice a ne starokršćanske crkve, kamoli bazilike. Također je za sada otpala ideja oko preuređenja samostana u hotelski kompleks. Oko dvadesetak samostanskih soba kao i sam samostan sada vidljivo propadaju. Unutar njega nalazi se vrijedna stara knjižnica a u samoj crkvi i dvije izuzetno vrijedne Bogorodičine svete slike. I o njima postoje zanimljive priče. Nadalje statua Nimfe, rimske božice voda, prvenstveno je stala u, nekad, istoimenom hotelu koji sada nosi ime Tui-evog resorta. Zašto baš Nimfa? Upravo zato jer je Živogošće bilo iznimno bogato izvorima Biokovske pitke vode koji su ucrtani i u starim vojnim kartama a koje su neke pridošlice zatrpali skeptičkim jamama svojih novogradnji. Predivno mjesto, bogate povijesti i još posebnijih prirodnih ljepota te nestvarnih zalazak sunca no nepravedno zapušteno.