"Kad zatrebaju liječnika, imaju me na popisu pa me pozovu. Još sam u kondiciji", izgovara umirovljeni doktor obiteljske medicine Damir Tuškan kojeg pamte generacije pacijenata, od Duge Rese u kojoj je proveo prvih 25 godina radnog vijeka u sustavu javnog zdravstva preko Karlovca u kojem je imao privatnu praksu, ugovorenu s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, iz koje je otišao u mirovinu. Dr. Tuškan u Karlovcu, u kojem i živi, i danas često radi na zamjenama. Posljednjih godina dobro ga znaju i pacijenti u pedesetak kilometara udaljenom Slunju gdje je tijekom angažmana na korištenje dobio kadrovski stan pa mu je svejedno kad nakon popodnevne sutradan mora u jutarnju smjenu. Doktoru Tuškanu su 84 godine. I još uvijek s elanom i veseljem navlači bijelu kutu jer nekoga mlađeg tko bi se prihvatio ordinacija u kojima radi jednostavno nema. "Dok mogu pomoći i kad nije predaleko, ako nisam već negdje angažiran, rado prihvatim poziv. Nije mi teško, a i posao me održava aktivnim", dodaje.
Budući da već godinama obilazi iste ambulante, mnoge pacijente dobro poznaje, kao i oni njega. Ipak, naglašava kako je za kvalitetnu zdravstvenu skrb uvijek najbolje kada liječnik dugoročno radi u istoj ambulanti i gradi odnos povjerenja sa svojim pacijentima. No zbog nedostatka liječnika obiteljske medicine, to često nije moguće, osobito u manjim sredinama gdje se jedinci lokalne samouprave domišljaju kako privući doktora da ostane kod njih. Tako se već godinama događa da su diljem Hrvatske upravo liječnici u mirovini jedan od ključnih oslonaca sustava obiteljske medicine i da ambulante u mnogim sredinama opstaju zahvaljujući onima koji su, poput dr. Tuškana, formalno već odradili svoj radni vijek. Takva je situacija, na primjer, u Domu zdravlja Sisačko-moslavačke županije gdje je od predviđenih 50 timova obiteljske medicine u njih 15 nema ugovorenog stalnog liječnika na puno radno vrijeme, što se službeno zove tim bez nositelja (TBN). U tim ordinacijama zdravstvenu skrb pružaju liječnici stariji od 70 godina. Natalija Pavlenić, pomoćnica ravnatelja županijskog Doma zdravlja, navodi da oni imaju ugovor na određeno, do konca ove godine. "Prije isteka ugovora raspisat će se natječaj na neodređeno radno vrijeme te ako se na njega netko javi, sklopit će se s njim ugovor. Kako bismo popunili sve ugovorene timove, potrebno nam je tih 15 liječnika koji bi bili nosioci timova", objašnjava.
Slična je situacija i u drugim županijskim domovima zdravlja. U karlovačkom ima pet timova bez nositelja od ukupno 39 ugovorenih timova obiteljske medicine. U jednoj ambulanti radi liječnik stranac koji zbog administrativnih razloga još ne može postati nositelj tima, dok se u ostalim ordinacijama skrb organizira zamjenama postojećih liječnika. U tijeku je zapošljavanje jednog liječnika u mirovini, a tijekom godine planira se pronaći i preostali kadar. Dom zdravlja Virovitičko-podravske županije, koji vodi Igor Fazekaš, ima čak 27 timova bez nositelja, a za potpuno popunjavanje mreže nedostaje 15 liječnika obiteljske medicine. Četiri ordinacije pokrivaju liječnici koji su ostvarili pravo na mirovinu, dok se ostatak sustava održava uz pomoć vanjskih suradnika, liječnika u zakupu, djelatnika hitne medicinske pomoći i prekovremenog rada postojećih liječnika.
Istodobno, pet liječnika nalazi se na specijalizaciji iz obiteljske medicine, a troje bi specijalizaciju trebalo završiti krajem godine. Tijekom ove godine zaposlene su i dvije liječnice, dok je još jedan liječnik iskazao interes za dolazak tijekom ljeta. Na području nadležnosti Doma zdravlja Brodsko-posavske županije trenutačno je jedanaest ordinacija bez nositelja: "Timove bez nositelja pokrivaju liječnici iz mirovine ugovorom o radu na pola radnog vremena ili vanjski suradnici te zaposlenici Doma zdravlja Brodsko-posavske županije putem prekovremenih sati. Za popunu timova kontinuirano raspisujemo natječaje, no interes za zapošljavanje u ordinacijama obiteljske medicine vrlo je malen i ne može zadovoljiti naše potrebe, a nedostaje nam jedanaest liječnika", navodi v.d. ravnatelja, Lidija Grčić. Požeško-slavonska županija trenutačno ima pet timova bez nositelja, ali ondje tvrde da ne nedostaje nijedan liječnik za pružanje ugovorenog opsega zdravstvene zaštite. "Zdravstvena zaštita organizirana je radom tri liječnika umirovljenika na puno radno vrijeme te četiri mlada liječnika zaposlena tijekom proljeća ove godine", navodi ravnatelj Marijan Višaticki. U toj ustanovi očekuju dolazak dodatnih liječnika te planiraju do kraja godine poslati čak šest liječnika na specijalizaciju iz obiteljske medicine. Bjelovarsko-bilogorska županija ima devet timova bez nositelja, ali su svi timovi funkcionalno popunjeni zahvaljujući liječnicima iz mirovine. Trenutačno su u pregovorima za zapošljavanje još dvoje liječnika po završetku rada pod nadzorom, objašnjava v.d. ravnatelja Michell Gruičić.
U Zagrebačkoj županiji evidentirano je šest timova bez nositelja, ali stvarni nedostatak iznosi samo jednog liječnika. Većina ordinacija ima liječnike koji čekaju dovršetak administrativnih procedura, a dio ordinacija pokrivaju umirovljenici ili vanjski suradnici. Posebno je zanimljiv podatak da ta županija trenutačno ima čak 23 liječnika na specijalizaciji iz obiteljske medicine. Za razliku od većine Hrvatske, Dom zdravlja Osječko-baranjske županije trenutačno nema nijedan tim obiteljske medicine bez nositelja kojih je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u državi 127. Da bi se mreža upotpunila, nedostaje još 185 timova. "Ističemo kako ukupan broj ugovorenih TBN-a ne odražava ukupan broj nedostatnih doktora. Naime, nakon prestanka rada doktora medicine – nositelja tima unutar Mreže javne zdravstvene službe, naročito u uvjetima kada do prestanka rada dolazi bez prethodnog plana i najave (bolest, neplanirana prijevremena mirovina, smrt i sl.), potrebno je određeno vrijeme za utvrđenu administrativnu proceduru pri zapošljavanju doktora (suglasnost za zapošljavanje Ministarstva zdravstva, raspisivanje natječaja za zapošljavanje i sama natječajna procedura). Stoga je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za prijelazno razdoblje, do uspostave pravne osnove za ugovaranjem nositelja tima, dao mogućnost domu zdravlja da osnovom ugovorenog tima bez nositelja u prijelaznom razdoblju ostvari i pravo na pripadajuća sredstva. Dom zdravlja može organizirati rad tima angažiranjem doktora umirovljenika ako se nitko ne javi na raspisani natječaj za zapošljavanje u kojem slučaju se također ugovara 'tim bez nositelja' iako je isti doktor kontinuirano prisutan u ordinaciji. Tim bez nositelja ugovara se i u slučaju rada doktora – stranog državljana s privremenom dozvolom za rad te je i u takvoj organizaciji rada u ordinaciji prisutan uvijek isti doktor. Osigurane osobe HZZO-a ostvaruju pravo na puni opseg zdravstvene zaštite u izabranom timu bez obzira na to radi li nositelj tima, doktor na zamjeni ili se radi o timu bez nositelja", objašnjava HZZO. No, kakva je kvaliteta skrbi kad svaki put drugom liječniku moraš ponavljati što te muči pa za istu tegobu dobiti različite preporuke, dalo bi se raspravljati.
"Liječnik je iznenada preminuo pa su gotovo šest mjeseci dolazile zamjene. To uglavnom nisu bili liječnici obiteljske medicine, nego liječnici iz obližnjih bolnica koji su po službenoj dužnosti dolazili pokrivati ambulantu. Praktički je svaki dan dolazio netko drugi, a ambulanta je često radila i skraćeno. Ljudi nisu znali tko radi, kada radi i kome se mogu obratiti. Usluga je formalno bila osigurana, ali je funkcioniranje bilo vrlo otežano", objašnjava Ivan Šmit, načelnik općine Nova Kapela, kako to izgleda u praksi.
Kad je prije četiri godine otišla u mirovinu, obiteljska liječnica iz Zdenaca dr. Željka Perić penzićem je bila samo jedan dan, na svoj rođendan. Već sutradan je ponovno otvorila vrata iste ordinacije u kojoj je radila prethodne 42 godine i nastavila s poslom. "Formalno sam postala tim bez nositelja, a velik dio podataka o pacijentima, poput kroničnih bolesti, hospitalizacija i ranijih liječenja, više mi nije bio vidljiv u sustavu. To je predstavljalo ozbiljan problem za kontinuitet skrbi. Nekada ste imali fizički karton i mogli ste vrlo brzo pronaći podatke stare nekoliko godina. Danas bi digitalni sustav trebao olakšati posao, a ne otežavati ga. Nadam se da je u međuvremenu taj problem riješen", upozorava.
Dr. Perić i dalje povremeno radi na zamjenama u ambulantama na području Orahovice, Crnca, Slatine i Mikleuša pa za sebe kaže da je "rezervistica". Iako upozorava na probleme s nedostatkom kadra jer je više od 800 liječnika obiteljske medicine starijih od 60 godina, a velik broj njih radi i nakon navršene 65. godine života, ona smatra da postoje i razlozi za optimizam. Naime, nedavno je sudjelovala na kongresu Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM-a) u Tuheljskim Toplicama, gdje ju je posebno oduševila nova generacija liječnika. "Toliko sam zadivljena koliko su ti mladi ljudi angažirani, koliko znaju i koliko se posvećuju edukaciji i razvoju obiteljske medicine. Ono što imamo od mladih liječnika zaista je odlično", kaže dr. Perić, dobitnica nagrade za životno djelo KoHOM-a. No tu se dolazi do novog problema – kako mlade liječnike privući u ruralne sredine.
"Dvije-tri godine bili smo bez doktora, prebacivalo se tko to treba riješiti i onda smo shvatili da moramo sami. Osigurali smo sredstva u proračunu, našli liječnika i jako smo zadovoljni. Doktor je mlad, s našeg je područja pa mu nismo morali osigurati stan, nego smo ga financijski nagradili, po primjeru drugih gradova i općina", kaže Nikola Denis, načelnik slavonske općine Staro Petrovo Selo dodajući kako se za neke stvari očigledno mora imati novca pa svog doktora godišnje stimuliraju s 8000 eura, samo da im ostane.
Svjestan je načelnik da je problem nedostatka liječnika obiteljske medicine puno širi od jedne općine i trebao bi se rješavati na drukčiji način. "Međutim, mi smo prvi na liniji i odgovorni smo svojim građanima. Mislim da to više nije pitanje politike, nego osnovne životne potrebe. Drago mi je da smo uspjeli pronaći rješenje za našu sredinu, a drugi neka se bore", kaže Denis. "Naravno da je važna financijska stimulacija, ali ono što je znatno važnije jest, administrativno rasterećenje. Omogućiti liječnicima da rade ono što je najvažnije – posvetiti se svakom pacijentu. Obiteljska medicina je sveobuhvatna i zahtijeva kontinuitet. Kada liječnik godinama prati istu obitelj, poznaje nekoliko generacija i njihove zdravstvene probleme, tada obiteljska medicina pokazuje svoju pravu vrijednost. Jednako je važno omogućiti napredovanje u struci", dodaje dr. Perić. Prema njezinim riječima, ruralna područja teško mogu konkurirati većim gradovima kada je riječ o obrazovnim, profesionalnim i životnim mogućnostima. "Danas, zahvaljujući tehnologiji, udaljenost više nije takav hendikep kao nekada. No i dalje postoje praktični problemi. Djeca često moraju putovati do škole, nema dovoljno vrtićkih kapaciteta, a problem može biti i zaposlenje partnera. S druge strane, male sredine nude ono što sve više ljudi traži – mir, prirodu i kvalitetniji život. U poslu poput našega, gdje ste svakodnevno izloženi velikom broju ljudi i stresnim situacijama, upravo vam priroda može pomoći da se opustite i sačuvate ravnotežu", ističe.
Kao jedan od načina privlačenja liječnika u manje sredine vidi različite oblike poticaja pa kaže kako će mlada liječnica koja je nedavno došla raditi u Zdence dobiti službeni stan. "Neke općine nude i dodatne financijske bonuse. Mislim da je to dobar smjer jer mlade liječnike treba stimulirati da dođu i ostanu u manjim sredinama", smatra. Niz konkretnih mjera usmjerenih na privlačenje i zadržavanje liječnika, osobito liječnika obiteljske medicine, posljednjih godina provode Istarska županija i Istarski domovi zdravlja koji imaju ugovorenih ukupno 68 ordinacija obiteljske medicine, pri čemu je 18 timova bez nositelja, uključujući i timove koji su u postupku dobivanja statusa ugovornih ordinacija obiteljske medicine. Doktorica Petra Benazić, v.d. ravnatelja Istarskih domova zdravlja objašnjava kako te mjere uključuju sufinanciranje troškova stanovanja, jednokratne naknade za kupnju prvog stana ili kupnju odnosno izgradnju kuće, financijski bonus vjernosti poslodavcu, financijski bonus dobrodošlice, financijsku naknadu za pojačani rad u turističkoj sezoni te karticu pogodnosti za zdravstvene djelatnike. Uz navedeno, ulaže se u poboljšanje uvjeta rada i opremanje ordinacija.
"Neke općine i gradovi kada problem postane ozbiljan i godinama ne uspijevaju pronaći liječnika odlučuju se na dodatno financiranje liječnika iz vlastitog proračuna. No tada se postavlja pitanje hoće li se općine međusobno natjecati tko će ponuditi više novca. Ako krenemo tim putem, gdje je kraj? Postoje i druga deficitarna zanimanja za koja bi se onda moglo tražiti isto. Uostalom, ako damo doktoru, taj novac moramo odnekud uzeti. Ako gradovi i općine putem raznih poticaja jedni drugima preuzimaju liječnike, onda sustav očito ne funkcionira kako bi trebao. Na kraju se postavlja pitanje tko je za to odgovoran. Domovi zdravlja i bolnice nisu u nadležnosti općina, nego županija. Zato mislim da bi rješenja trebala biti sustavna, a ne prepuštena lokalnim proračunima", kaže načelnik Ivan Šmit ističući kako su u ruralnim sredinama, u kojima je uglavnom starije stanovništvo, važni i općina, i komunalne usluge, i sve ostalo, ali na kraju je najvažnije zdravlje. I tako dok se županije, domovi zdravlja i općine bore za liječnike, u brojnim ordinacijama i dalje dežuraju oni koji su trebali uživati u mirovini. Među njima je i dr. Damir Tuškan. Nakon više od pola stoljeća rada još uvijek povremeno otključava vrata ambulante, pregleda pacijente i uskače tamo gdje sustav nema koga drugoga poslati.
VIDEO Poznatom poduzetniku u Velikoj Gorici izgorjela dva Lamborghinija? ''Došli su s kanisterima, sve je buknulo'
Otvori KEKS Pay
U Hrvatskoj se ide u mirovinu.