Dok čekamo let u zračnoj luci ili ako dođe do kašnjenja, često tražimo način da ispunimo vrijeme i učinimo čekanje ugodnijim. Jedan od najboljih načina za to je odlazak po hranu ili piće. Bilo da se radi o brzoj kavi, laganom obroku ili nečem slatkom, zračne luke nude razne mogućnosti za osvježenje i opuštanje prije putovanja. No, ako želite izbjeći bolest prije nego što se ukrcate na let, dobro razmislite o svojim izborima.
Na primjer, hrana i piće mogu postati kontaminirani štetnim bakterijama ako se ne drže na odgovarajućim temperaturama ili ako se njima ne rukuje u čistim uvjetima, a možda ne znate koliko je hrana u zračnoj luci dobro regulirana. Čak i ako ti proizvodi nemaju nužno loš okus ili miris, ipak se od njih možete razboljeti, objasnila je američka Uprava za hranu i lijekove (FDA). A to je posljednja stvar koju želite da se dogodi prije nego uđete u avion, piše HuffPost.
"Kad potrošni materijali stignu u servisne zone zračne luke, moraju biti pravilno skladišteni, odmrznuti i pripremljeni uz strogo pridržavanje sigurnosnih protokola za hranu. U suprotnom, rizik od bolesti uzrokovanih hranom povećava se sa svakim korakom", objasnila je Francine Shaw, osnivačica tvrtke Savvy Food Safety Inc. i konzultantica za sigurnost hrane koja je godinama inspekcijski nadzirala aerodromske objekte. Stručnjaci za sigurnost hrane su otkrili koju hranu i piće obično izbjegavaju kada su u zračnoj luci.
Gazirani napici iz aparata za samoposluživanje i ledeni čaj: Budući da je aparate za piće posebno teško očistiti, oni mogu biti mjesto za razmnožavanje opasnih bakterija, objasnio je Darin Detwiler, stručnjak za sigurnost hrane i profesor na Sveučilištu Northeastern. "U područjima s velikim prometom poput zračnih luka, gdje strojevi neprestano toče pića, rizik je još veći", objasnio je.
Iako se nehrđajući čelik izvana može činit kao besprijekorna, unutar aparata se često nakuplja ljepljivi sloj bakterija i plijesni, posebno u nastavcima, mlaznicama i cjevovodima za sirup. Dozatori za čaj stvaraju zaslađeni, vlažni okoliš koji može potaknuti rast bakterija poput E. coli, salmonele, pa čak i Legionelle, što može dovesti do teške upale pluća poznate kao legionarska bolest, rekao je.
Također, zbog zatvorenih, vlažnih unutrašnjosti aparata za točenje pića, može biti teško riješiti se bakterija poput listerije i pseudomonasa koje mogu biti posebno opasne za osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, trudnice i starije osobe. Stoga je Detwiler kao alternativu preporučio flaširana i zatvorena pića. Vruća kava ili čaj također su općenito dobra opcija jer kipuća voda smanjuje rizik od bakterija. "Nom budite oprezni s mlijekom ili vrhnjem ako je otvoreno i stoji na sobnoj temperaturi", dodala je Shaw.
Unaprijed zapakirani sendviči i salate: "Ovi proizvodi često stoje na nesigurnim temperaturama tijekom dužih perioda, što povećava rizik od rasta bakterija. Vidio sam to previše puta u trgovinama unutar zračnih luka", rekao je Detwiler. Osobito budite oprezni ako se ovi predmeti koji se mogu uzeti i ponijeti drže u rashladnoj jedinici bez vrata jer temperature možda nisu dovoljno niske.
GALERIJA: Cijeli život krivo skladištite ove namirnice: Evo kako ćete ih duže održati svježima
Ellen Shumaker, direktorica programa Safe Plates na Državnom sveučilištu Sjeverne Karoline, ne kupuje pripremljenu salatu ako je ne namjerava odmah pojesti. "Rezano lisnato povrće, rezane rajčice i rezane dinje mogu uzrokovati rast potencijalno štetnih bakterija i uzrokovati bolest ako se drže na sobnoj temperaturi dulje od četiri sata", rekla je.
Također izbjegava salate i sendviče ako sadrže sirove klice. Budući da se uzgajaju u toplim, vlažnim uvjetima, vjerojatno će sadržavati bakterije, poput E. coli, salmonele i listerije, prema FDA. Shaw je preporučila grickalice koje su zatvorene i imaju dulji rok trajanja, poput orašastih plodova, granola pločica i suhog voća. Ako želite imati veću kontrolu nad opcijama grickalica i potrošiti manje novca, uvijek možete ponijeti vlastite, predložio je Detwiler.
Voćne čaše: Prethodno narezano voće s prodajnih pultova ili u zračnoj luci može izgledati kao zdrava opcija, ali može biti rizično ako se s njime ne rukuje pravilno. "Nakon što je voće narezano, njegova se zaštitna kožica uklanja, izlažući ga bakterijama tijekom rukovanja, obrade i skladištenja. Ako se ne drži na odgovarajućim temperaturama u hladnjaku, rezano voće može postati plodno tlo za listeriju kao i E. coli i salmonelu", rekao je Detwiler.
Kao zamjenu, probajte svježe voće koje još uvijek ima koru. "Neoguljene jabuke ili naranče ili banane prirodno su zatvorene i manje je vjerojatno da će biti kontaminirane", rekla je Shaw.
Nepasterizirani sokovi i mliječni proizvodi: Slično voćnim čašama, bakterije iz proizvoda mogu završiti u svježe cijeđenim sokovima ako nisu pasterizirani, prema FDA. Pasterizirani znači da su prošli kroz proces zagrijavanja koji ubija štetne bakterije. "Sokovi označeni kao 'nepasterizirani' ili 'hladno prešani' mogu se činiti privlačnima zbog svoje svježine, ali predstavljaju veći rizik od kontaminacije s E. coli, salmonelom i listerijom, osobito ako su stajali na neprikladnim temperaturama", rekao je Detwiler.
Isto vrijedi i za nepasterizirane mliječne proizvode, poput sirovog mlijeka ili sira i jogurta od sirovog mlijeka. "Također izbjegavam svježe smoothieje budući da nikada ne mogu biti siguran u čistoću dobavljača ili sastojaka, pa radije igram na sigurno dok putujem", objasnio je Bryan Quoc Le, prehrambeni znanstvenik i savjetnik za prehrambenu znanost. Alternativno, potražite sokove i mliječne proizvode koji su zatvoreni, ohlađeni i označeni kao pasterizirani.
Sushi ili sirovi morski plodovi: "Održavanje sigurnih temperatura za sirovu ribu u okruženju zračne luke može biti izazovno. Za razliku od sushi restorana koji održavaju stroge procedure rukovanja, sushi u zračnoj luci možda stoji satima, povećavajući rizik od parazita i listerije", rekao je Detwiler. Ako tražite proteinsku opciju, Detwiler je preporučio potpuno kuhana jela od morskih plodova, poput škampa ili lososa na žaru, kuhano meso, poput piletine na žaru, ili proteine biljnog podrijetla.
Znate li kako pravilno čuvati svoje namirnice? Stručnjak tvrdi da biste neke trebali - oprati octom!
Le također preferira vruće, kuhane opcije u zračnoj luci, poput pizze i toplih sendviča ili bilo čega što se može držati na sobnoj temperaturi, poput kruha ili peciva. "Kada ste u nedoumici, tada se odlučite za vruću, kuhanu hranu, a ne za hladnu ili sirovu hranu. Više temperature pomažu smanjiti prisutnost štetnih bakterija", rekao je Detwiler.
Također, stručnjaci su preporučili da obratite pozornost na cjelokupni izgled i čistoću prodavača hrane ili restorana. "Preporučio bih izbjegavanje svih mjesta koja se ne čine čistima jer bi to moglo biti pokazatelj drugih problema", rekla je Shumaker. Znakovi upozorenje na koje Shaw pazi uključuju lošu osobnu higijenu, kao kada radnici ne peru ruke ili ne nose rukavice, ljepljive podove i stolove, sastojke niske kvalitete, štetočine i negativne kritike na društvenim mrežama.
Detwiler također izbjegava jesti hranu s aerodromskog restoranskog područja koja obično nije dio jelovnika restorana, poput doručka. "To je njihova prilika za povećanje prihoda i najvjerojatnije uključuje hranu ili postupke koji nisu dio njihovih uobičajenih procedura ili standarda", rekao je. Također, trebali biste brinuti o higijeni ruku. "Čimbenik koji mnogi ljudi vjerojatno zanemaruju kada jedu dok putuju je čistoća vlastitih ruku", rekao je Le.
Tisuće ljudi svaki dan dodiruju iste površine u zračnoj luci, od ručki preko gumba dizala do kvaka na vratima, rekla je Shumaker. Kad putuje, tada pere ruke što je češće moguće, posebno prije jela. Također je važno znati da sredstvo za dezinfekciju ruku ne djeluje protiv norovirusa, tako da je pranje ruku zaista najučinkovitije. "Pranje ruku može uvelike smanjiti šanse za unos mikroorganizama koji vas mogu razboljeti, a jednako je važno kao i vrsta hrane koju jedete u zračnoj luci", zaključio je Le.
