Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrtnosti i invalidnosti u Hrvatskoj, zauzimajući mjesto među pet najčešćih uzroka smrti s preko 3.200 umrlih godišnje. Ove brojke su alarmantne i zastrašujuće, osobito za ljude koji imaju obiteljsku povijest moždanog udara ili posjeduju faktore rizika poput visokog krvnog tlaka i određenih srčanih oboljenja. Prema dr. Brandonu Gigliu, direktoru vaskularne neurologije u bolnici NYU Langone u Brooklynu, oko 85 posto moždanih udara su ishemijski, što znači da su uzrokovani nedostatkom protoka krvi u mozak. Preostalih 15 posto su hemoragijski moždani udari, koji nastaju kada krvna žila u mozgu pukne.
Ono što mnogi ne znaju jest da značajan broj ljudi koji doživi moždani udar prethodno iskusi ono što se naziva "udar upozorenja", i to danima, tjednima ili čak mjesecima ranije. Prema dr. Ahmedu Itratu, medicinskom direktoru za moždani udar na Cleveland Clinic Akron General, čak jedna od pet osoba koja doživi ovakvo upozorenje mogla bi imati pravi moždani udar unutar 90 dana ako ne potraži liječničku pomoć. Medicinski, ovo stanje naziva se tranzitorna ishemijska ataka (TIA) i uzrokuje "iznenadne prolazne simptome neurološke ozljede koji se sami povlače". Drugim riječima, simptomi su slični onima kod moždanog udara, ali je ključna razlika u tome što ne dovode do trajnog neurološkog oštećenja.
Iako tranzitorne ishemijske atake dolaze naglo, traju kratko i ne rezultiraju oštećenjem mozga vidljivim kod potpunih moždanih udara, to ne znači da ih treba ignorirati. Dr. Giglio naglašava kako se radi o iznimno ozbiljnom medicinskom stanju. "Kod mnogih ljudi to je uistinu predznak da će doživjeti moždani udar, ponekad čak unutar sljedećih 48 sati, a svakako unutar sljedećih sedam, 30 ili 90 dana", rekao je. Manjak trajnog oštećenja mozga ne umanjuje opasnost, već služi kao posljednje upozorenje koje tijelo šalje.
Tranzitorne ishemijske atake često se u javnosti nazivaju i "malim moždanim udarima". Međutim, dr. Joshua Willey, stručnjak za neurologiju moždanog udara sa Sveučilišta Columbia, smatra ovaj izraz problematičnim jer umanjuje hitnost stanja. S druge strane, izraz "udar upozorenja", kako prenosi HuffPost, puno bolje ističe da je riječ o hitnom slučaju, jednako kao i kod "pravog" moždanog udara. Zanemarivanje ovih simptoma, bez obzira na njihovo kratko trajanje, može imati kobne posljedice jer je prozor za prevenciju velikog udara često vrlo kratak.
Kako prepoznati simptome
Stručnjaci se slažu da su znakovi i simptomi tranzitorne ishemijske atake u osnovi isti kao i kod moždanog udara. Najčešće se koristi mnemotehnika "BE FAST" (na engleskom: budi brz) kako bi se lakše zapamtili ključni znakovi. Akronim označava sljedeće: B (Balance) se odnosi na ravnotežu i iznenadni gubitak koordinacije; E (Eyes) na oči, odnosno zamagljen vid ili gubitak vida; F (Face) na lice i opuštenost jedne strane lica; A (Arms) na ruke i iznenadnu slabost u jednoj ruci; S (Speech) na govor, koji može postati otežan ili nerazumljiv; i na kraju T (Time), što znači da je vrijeme da se odmah pozove hitna pomoć. Dr. Giglio napominje da osoba može imati sve ove simptome, samo jedan od njih ili bilo koju kombinaciju, zbog čega ne treba čekati da se pojavi više znakova prije traženja pomoći.
Stručnjakinja otkriva: Ovo je 8 zlatnih pravila za sprječavanje moždanog udaraKoliko dugo traju i zašto ih ne smijete ignorirati
Mnogi ljudi odbacuju znakove tranzitorne ishemijske atake upravo zbog toga što brzo nestaju. Ipak, ključno je shvatiti ove simptome ozbiljno, bez obzira na njihovu kratkotrajnost. "Tipično, danas smatramo da tranzitorne ishemijske atake traju najviše pet ili deset minuta, a svakako manje od sat vremena", rekao je dr. Willey, dodajući da ponekad mogu trajati svega 30 do 60 sekundi. To znači da se ni minuta utrnulosti u ruci ili zamagljenog vida ne smije minimizirati. Dr. Itrat pojašnjava da u trenutku pojave simptoma ne postoji način da se predvidi hoće li se oni povući ili će potrajati i dovesti do trajne invalidnosti.
Što učiniti i koji su faktori rizika
Čim primijetite bilo koji od navedenih znakova, trebali biste odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć, umjesto da čekate da simptomi prođu, jer se to možda neće dogoditi. "Ako netko ima bilo koji od tih znakova koji su se naglo pojavili, savjetovao bih mu da ode u najbližu hitnu službu", rekao je dr. Giglio. Jednom kada stignete u bolnicu, važno je jasno i glasno reći medicinskom osoblju da sumnjate na moždani udar. Učinkovita komunikacija dat će im do znanja da vas trebaju tretirati kao hitan slučaj. Ako se iz nekog razloga ne osjećate ugodno odlazeći na hitnu, trebali biste se što prije javiti svom liječniku ili kardiologu, što ne znači za tjedan dana, već istog trenutka.
Stanja poput visokog kolesterola i nekontroliranog dijabetesa značajno povećavaju rizik od moždanog udara. Važno je razgovarati s liječnikom o ovim stanjima i osigurati da ih učinkovito kontrolirate. To može uključivati promjene životnog stila, poput povećanja tjelesne aktivnosti, prestanka pušenja i promjene prehrane, ali i uzimanje lijekova za visoki krvni tlak ili druge probleme. Prevencija je najbolji lijek, a prepoznavanje rizika prvi je korak prema zaštiti zdravlja.
Nažalost, mnogi ljudi predugo čekaju prije nego što potraže pomoć za moždani udar ili udar upozorenja. "Postoji hitna potreba da javnost razumije znakove i simptome moždanog udara i što treba učiniti", zaključio je dr. Willey. S obzirom na učestalost moždanih udara, važno je razumjeti simptome i odmah obavijestiti medicinske stručnjake ako vi ili netko koga volite doživite znakove tranzitorne ishemijske atake.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada: Ovo su pet ključnih
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada: Ovo je pet ključnih: