Znanstvenici sve češće upozoravaju da visoki krvni tlak nije samo posljedica loše prehrane, stresa ili nedostatka kretanja. Novo istraživanje sugerira da bi ključ problema mogao ležati u malo poznatom dijelu mozga. Riječ je o lateralnoj parafacijalnoj regiji – snopu živaca smještenom u moždanom deblu koji upravlja automatskim funkcijama poput disanja, probave i otkucaja srca. Ta se regija aktivira i tijekom smijanja, vježbanja ili kašljanja, potičući snažne, prisilne izdisaje koji stvaraju karakteristične zvukove, prenosi Daily Mail.
Međutim, istraživači sa Sveučilišta u Aucklandu na Novom Zelandu otkrili su da aktivacija ove regije može potaknuti i živce koji uzrokuju sužavanje krvnih žila – što dovodi do povišenog krvnog tlaka i potencijalno kroničnog stanja poznatog kao hipertenzija. U laboratorijskim uvjetima znanstvenici su na štakorima aktivirali i inhibirali živce u lateralnoj parafacijalnoj regiji, pritom pomno prateći promjene krvnog tlaka. Rezultati su bili jasni: krvni tlak je rastao kada je regija bila aktivna, a padao kada je bila inhibirana.
Dr. Julian Paton, fiziolog sa Sveučilišta u Aucklandu i voditelj istraživanja, istaknuo je: “Otkrili smo novu regiju mozga koja može uzrokovati visoki krvni tlak. Drugim riječima – mozak je barem djelomično kriv za hipertenziju. Kada smo deaktivirali ovu regiju, krvni tlak se vratio na normalne vrijednosti”.
Iako je studija provedena na životinjama, istraživači sada traže načine kako potvrditi ove nalaze i kod ljudi. Još nije poznato koliki bi udio slučajeva hipertenzije mogao biti povezan upravo s ovim mehanizmom. Dosad su glavni uzroci visokog krvnog tlaka bili povezivani s načinom života – prehranom bogatom solju, stresom, pretilošću i konzumacijom alkohola. No sve više istraživanja upućuje na to da mozak ima znatno veću ulogu nego što se ranije mislilo.
Mozak neprestano šalje signale tijelu kako bi regulirao otkucaje srca i širinu krvnih žila, a time i krvni tlak. U ovom istraživanju znanstvenici su pratili i aktivnost rostralne ventrolateralne medule, dijela moždanog debla zaduženog za regulaciju tlaka, te otkrili da pobuđivanje lateralne parafacijalne regije aktivira simpatički živčani sustav – isti onaj koji stoji iza reakcije “bori se ili bježi”. Kada su živci inhibirani, aktivni izdisaji su prestali, krvne žile su se opustile, a krvni tlak se normalizirao, bez negativnog utjecaja na disanje.
Širi kontekst i potencijalni novi tretmani
Ovi nalazi nadovezuju se na ranija istraživanja, uključujući studiju MD Anderson Cancer Centera, koja je pokazala da preaktivnost hipotalamusa – dijela mozga koji također regulira simpatički živčani sustav – može dovesti do povišenog krvnog tlaka, povećavajući rizik od srčanih bolesti i demencije. Znanstvenici se nadaju da bi ova otkrića mogla otvoriti vrata novim terapijama koje bi se usredotočile na “smirivanje” određenih živčanih krugova u mozgu, umjesto isključivo na djelovanje na krvne žile.
Zašto je ovo važno?
Hipertenzija je jedno od najraširenijih zdravstvenih stanja u svijetu. Prema podacima američkog CDC-a, gotovo polovica odrasle populacije u SAD-u ima povišen krvni tlak. Normalne vrijednosti smatraju se nižima od 120/80 mmHg, dok se sve iznad toga klasificira kao povišeni tlak.
Liječnici upozoravaju da neliječena hipertenzija može oštetiti krvne žile i značajno povećati rizik od moždanog i srčanog udara, demencije i drugih ozbiljnih bolesti. Iako se stanje najčešće liječi lijekovima i promjenama životnog stila, nova istraživanja sugeriraju da bi u budućnosti rješenje moglo dolaziti – izravno iz mozga. Ako se ovi nalazi potvrde kod ljudi, mogli bismo svjedočiti velikom pomaku u načinu na koji razumijemo i liječimo visoki krvni tlak.
Imate visok tlak? Ovih 12 namirnica može vam pomoći sniziti ga na prirodan način
Otvori KEKS Pay
